Hrvatska - čardak ni na nebu ni na zemlji

I kad ja elim da se kapitalizam odrzava silom oruzja. Onda zinete ko somovi

slidingdoorsoperator wrote:     Paničnim pozivima žrtava Agrokora bi se humanitarno pomoglo Bernardiću da zaposlenima u Partiji isplati plaće. Jer mu nitko za to ne želi dati kredit.
Žrtve moraju znati da će, ako ne pomognu pozivima, Bernardić morati povećati članarinu u stranci do 3000 kuna.
Ko bi dao tolike pare da uživo gleda Stazića?
No to je ulaganje u budućnost. Ako dijete neće u školu, roditelji za njega uplaćuju po 3000 kuna Partiji. I ako Bernardić ikada pobijedi na izborima i postane premijer, mali im dobije važno mjesto u državi.
Da roditelji nisu uplaćivali za Marasa, nikad od njega ne bi bilo ministra.

Tanja Torbarina; Jutarnji list.

Men se cini da jutarnji ima najmanju tiražu u povijesti
A TANJA VUCE Kamen ko Sizif

Ajd Tanja u pemziju. I nisi za drugo

HRVATSKA TRAGIKOMEDIJA HDZ istražuje HDZ zbog tvrtke slizane s HDZ-om
Piše: Oriana Ivković Novokmet
Objavljeno prije 45 minuta

Tekst


Foto: Pixsell/Ivo Čagalj/Patrik Maček

NAKON što je Index otkrio kako je vlasnik tvrtke Sport B, koja je dobila petnaestogodišnju koncesiju na Zlatni rat, dugogodišnji poslovni partner obitelji bivšeg HDZ-ovog zastupnika i ustavnog suca Vice Vukojevića, reagirali su iz vlade.

>> DOKUMENT Kako je tvrtka s najnižom ponudom dobila najljepšu plaću na Jadranu?

>> Zlatni rat u koncesiju je dobio vlasnik narodnjačkog kluba u Domu sportova blizak HDZ-u

Premijer je najavio upravni nadzor, svojevrsnu istragu oko dodjele koncesije, koju će provesti Ministarstvo mora. Kontaktirali smo ministarstvo Olega Butkovića, želeći znati kada će upravni nadzor biti gotov, a njihov ćemo odgovor objaviti čim ga dobijemo. Odluku o koncesiji donijela je skupština Splitsko-dalmatinske županije, kojoj je na čelu HDZ-ovac Zlatko Ževrnja.

Što očekuju od istrage nakon što je HDZ-ov premijer izrazio sumnju u dodjelu koncesije i time neizravno priznao ono o čemu smo i pisali, pitali smo Arsena Bauka, SDP-ovog saborskog zastupnika iz Pučišća na otoku Braču i načelnika Bola iz redova SDP-a, Tihomira Marinkovića. Zaimalo nas je vjeruju li da se pogodovalo tvrtki bliskoj HDZ i je li istraga samo predstava za javnost?

Bauk: Nadam se da Zlatni rat neće završiti kao priča s pločama u Jasenovcu

"Premijer pokušava sanirati štetu. Nadam se da ovo neće završiti kao priča s pločama u Jasenovcu. Dakle da se neće razvlačiti i o tome godinama raspravljati", kazao je Bauk.

Napominje da je županija mogla donijeti odluku da poslove upravljanja nad pomorskim dobrom prepusti općini, kao što je primjerice Istarska županija to dopustila nekim gradovima i općinama.

"Nakon što to nisu napravili raspisali su javni natječaj i na županijskoj skupštini donijeli odluku za koju tvrde da je zakonita, u što sumnja i premijer", rekao je. Zatražit će izvanrednu sjednicu saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu kako bi dobili informaciju o rezultatima nadzora i potakli ministarstvo da posao završe što prije.

"Za općinu Bol ta plaža znači više nego Agrokor za Hrvatsku. Ako smo mogli donijeti na razini države takav Lex onda je županija mogla donijeti Lex Zlatni rat. Ovako je odluka bila politička, na nivou županije.  Privatnu tvrtku isključili su zbog grafičkog prikaza ležaljki, a općinsku jer nije dostavila potvrdu da nije u stečaju. To će sada rješavati upravni nadzor. Ali ostaje politička odluka. HDZ-ova i HGS-ova većina odlučila je da se koncesija dodijeli tvrtki koja nije ni paket žvaka prodala. Naknadno se ispostavilo da su Kerumovi za to glasali jer je njegov nećak dobio koncesiju za jednu drugu plažu", kazao je.

Upozorava da rasplet priče oko koncesije može potrajati pokrene li se žalbeni postupak pred Ministarstvom i upravni spor na sudu.

Načelnik općine: Ne želimo biti potpuni gubitnici

Načelnik općine Bol zadovoljan je premijerovom najavom i "burom" koja se podigla oko Zlatnog rata. "Naš pravni tim je analizirao propuste, smatramo da smo u pravu i očekujemo da će i povjerenstvo isto zaključiti. Važno je da se ta priča dovede do kraja. Vjerujem Plenkoviću i njegovim suradnicima", rekao je Marinković za Index.

Upitali smo ga da nam pojasni smeta li Boljanima što je koncesiju dobila tvrtka iz Zagreba ili to što se radilo o očiglednom političkom dilu? "I jedno i drugo. Mi koji živimo cijelu godinu na Bolu nemamo veliki izbor radnih mjesta niti mogućnosti za prihod. Život na otoku je skup, ovime su stanovnici Bola koji su radili na plaži premostili godinu. Sigurno je da netko sa strane ima svoju shemu, svoje ljude, svoj program. Preusmjerit će zaradu, što je prirodno, tamo gdje on hoće. Mi smo onda potpuni gubitnici, što ne želimo", kazao je.

Strahuje da bi vlasnik narodnjačkog kluba promijenio program na Zlatnom ratu

Strahuje da će im doći koncesionari koji zagovaraju drugačiji stil turizma, a njih na Bolu, tvrdi načelnik, zanima prvenstveno obiteljski turizam. "Bojimo se da će se, ako dođe vlasnik narodnjačkog kluba, možda dogoditi čak i promjena programa", rekao je.

Načelnik općine zagovornik je modela kraće, petogodišnje koncesije, jer bi onda oni mogli birati koncesionara, a sav prihod bi išao njima. Županija gura dugoročnu koncesiju na 15 godina, jer time oni biraju koncesionara i dobivaju trećinu prihoda, dok ostatak ide državi i općini.

U svakom slučaju, postojeća sezona proći će sa starom koncesijom koju još drži općinska tvrtka Grabov rat. A sljedeće godine Zlatni Rat dobiva novog koncesionara, a nakon što se provede upravni nadzor znat će se hoće li Sport B, zadržati unosan ugovor.

"Mi bi htjeli naravno da to bude domaća tvrtka. Smatramo da je pošteno da budemo "svoj na svome" a ne da plažu dobiva netko tko ni ne zna gdje je Bol. Nije to antagonizam prema Zagrebu, imamo puno prijatelja i gostiju iz Zagreba. Mi samo želimo zaštiti domicilno stanovništvo, nama životno trebaju radna mjesta", zaključio je Marinković.

TKO KOGA OBMANJUJE? Na zastupničko pitanje SDP-ovca Klisovića Vlada odgovorila – neistinom!

SDP-ov saborski zastupnik Joško Klisović postavio je Vladi zastupničko pitanje je li dobila poziv na donatorsku konferenciju inicijative “She decides!” (“Ona odlučuje”) koja je održana 2. ožujka u Bruxellesu.

Vlada je na Klisovićevo pitanje odgovorila na sjednici održanoj 31. ožujka, a odgovor je glasio da službeno nije zaprimljen poziv na spomenutu konferenciju.


SLUŽBENO SMO KONZERVATIVNA ZEMLJA: Bruxellesu poslana nevjerojatna poruka o pobačaju

Poziv poslan iz Belgije i Nizozemske nije došao do Kujundžića

Međutim, Novi list piše da tomu ipak nije tako jer u odgovoru na upit redakcije riječkog dnevnog lista Veleposlanstvo Kraljevine Belgije ističe da su “sve članice EU službeno pozvane na konferenciju ‘Ona odlučuje’, a pozivnice su slane putem predstavništava, odnosno veleposlanstva u Belgiji”. U odgovoru još stoji da je poziv Hravstkoj stigao na adresu ministra zdravstva Milana Kujundžića.

Isti je odgovor Novom listu poslan i iz Veleposlanstva Nizozemske, a u njemu stoji da je službeni poziv za sudjelovanjem na Međunarodnoj konferenciji ‘She decides’ upućen minsitru Kujundžiću te da su zajedničko pismo potpisali ministri razvojne suradnje Belgije, Nizozemske, Švedske i Danske, zemalja koje su organizirale donatorsku konferenciju.
Riječ je o donatorskoj kampanji kojom se želi nadomjestiti 600 milijuna dolara što je iznos svote kojom su Sjedinjene Američke Države pomagale nevladinim organizacijama koje promiču reproduktivno pravo žena, uključujući i pravo na siguran i legalan pobačaj, u najsiromašnijim zemljama svijeta, a koji je nakon stupanja na dužnost suspendirao američki predsjednik Donald Trump.

Trump ukinuo program koji je spašavao tisuće žena

Što se tiče odgovora iz Vlade na Klisovićevo pitanje, prema Novom listu postoje dvije mogućnosti: ili je premijer Andrej Plenković pokušao obmanuti, ako ne i lagati, SDP-ovog zastupnika Klisovića, ili je onaj koji je pripremao odgovor za sjednicu Vlade obmanuo Plenkovića. Još je nejasnije zašto Vlada nije istinito odgovorila Klisoviću, jer u odgovoru Klisoviću navodi da “ne namjerava donacijama podržati tu inicijativu”.
Tim programom prije suspenzije bilo je obuhvaćeno oko 27 milijuna parova iz cijelog svijeta, a procjenjuje se da je svake godine spasio 11.000 žena čiji bi životi i zdravlje bili ugroženi nestručnim pobačajem. Na donatorskoj konferenciji održanoj u Bruxellesu pravo na siguran pobačaj navedeno je kao jedan od pet ciljeva, a prikupljeni novac se usmjerava za spolno obrazovanje, planiranje obitelji, prevenciju AIDS-a, te zdravstvenu, ponajprije ginekološku skrb u najsiromašnijim zemljama svijeta.

Stier odgovornost prebacio na tajnicu u veleposlanstvu

Inače, na današnoj sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku , potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier kazao je da se nakon više provjera u misiji RH pri EU i u veleposlanstvu RH u Belgiji utvrdilo da je stigao mail upućen veleposlanstvu u Belgiji, a u kojem je bio priložen poziv ministru Kujundžića, ali da ga službenica nije otvorila.
Stier je, k tomu, kazao da je riječ o inicijativi lijevih vlada u Europi na što mu je Klisović odgovorio da su u tri od četiri zemlje koje su inicirale kampanju i organizirale donatorsku konferenciju – Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj – na vlasti vlade desnog centra.

http://net.hr/danas/hrvatska/tko-koga-obmanjuje-na-zastupnicko-pitanje-sdp-ovca-klisovica-vlada-odgovorila-neistinom/

Devet razloga zbog kojih Marića treba hitno izbaciti iz vlade
"UPOZNAT sam sa situacijom u Agrokoru, to je i dalje dobra kompanija", rekao je u siječnju aktualni ministar financija Zdravko Marić, ujedno i bivši zaposlenik Ivice Todorića. Nekoliko dana kasnije Marić je "ispalio" kako je situacija "daleko od toga da treba alarmantno djelovati".

Ali događaji tri mjeseca nakon toga, opovrgnuli su hrvatskog ministra financija kojeg danas hvale i podržavaju još samo njegove stranačke kolege u vladi.   
 
Agrokorove tvrtke našle su se u blokadi, dionice su se stropoštale na burzama, Konzumove police su se ispraznile, dobavljači su u panici, vlada je morala preko noći pisati posebni zakon za Agrokor, a prvi put u jednu privatnu tvrtku je ušao vladin povjerenik. Cijelo to vrijeme Marić ni u jednom trenutku nije ponudio mandat na raspolaganje.
 
No krenimo redom. 
 
1. MARIĆU VIŠE NITKO NE MOŽE VJEROVATI 
 
U službenoj biografiji navodi se kako je upravo Marić od 2012. do 2016. godine bio u Agrokoru jedan od izvršnih direktora za Strategiju i tržište kapitala. Marićeva područja odgovornosti bila su međunarodno financiranje i odnosi s investitorima te spajanje i preuzimanja. Marić je tako bio zadužen za odnose s investitorima, odnosno bio je zadužen za to da toj javnosti prezentira financijske podatke Agrokora.
 

Priča oko Agrokora počela se urušavati kada su rejting agencije "načele" Agrokor, a pojavile su se i ozbiljne sumnje kako su frizirana financijska izvješća tog koncerna. 
 
"Financijska izvješća nisu bila u mojoj odgovornosti", branio se Marić, no dok je bio u Agrokoru, on je ta sporna financijska izvješća prezentirao stranim ulagačima. 
 
Tko mu danas od ulagača može vjerovati? 
 
2. SUKOB INTERESA
 
Marić je, zbog četiri godine radnog iskustva u Agrokoru na visokim dužnostima, pod posebnim povećalom Povjerenstva za ispitivanje sukoba interesa. 
 
Naime, menadžment Agrokora više se puta sastao s predstavnicima vlade. Razgovori su održavani u prostorijama vlade na Markovu trgu, a na njima je bio nazočan i ministar Marić, što je i sam priznao. Vlada je priznala tajne sastanke tek onda kada su ih to upitali novinari. Radilo se o neuobičajenim sastancima, od kojih je jedan održan u nedjelju, u kasnim večernjim satima. 
 
 
Suočen s optužbama za sukob interesa, Marić se navodno povukao oko odlučivanja o Lex Todoriću. Novinarima i javnosti zakon su predstavljali potpredsjednica vlade Martina Dalić i premijer Andrej Plenković. 
 
Temeljem prijava Povjerenstvu za utvrđivanje sukoba interesa, o Mariću će se još raspravljati.

3. MULJAŽA S FAKTORINGOM 
 
Tek što je došao u vladu, Mariću je izmjena Zakona o faktoringu bila jedan od prioriteta.
 
Marić je tako samo dva mjeseca nakon karijere u Agrokoru predložio u Saboru izmjene Zakona o faktoringu, tražeći da se prolongiraju obveze ispunjavanja uvjeta iz zakona za društva koja se u Hrvatskoj bave faktoringom.
 
 
Omogućio im je dodatno vrijeme u kojemu ne moraju ispuniti određene uvjete, među kojima je i plan upravljanja rizicima te obvezna kontrola HANFA-e. 
 
4. LOJALIST ILI NEZNALICA
 
"Nisu uočeni nikakvi pojavni oblici koji bi ukazivali na nekakvo izvanredno stanje, situacije koje su neuobičajene, odnosno da sežu u sferu toga da treba alarmantno djelovati", prognoza je ministra Marića za Agrokor, koja se pokazala kao jedna od najlošijih prognoza ikada. 
 
Nakon te rečenice, oko Agrokora se dogodio potres kakav nismo vidjeli od posebne presice Ive Sanadera, na kojoj je objavio da se povlači s mjesta premijera. 
 
Unatoč činjenici da je radio u Agrokoru, Marić je potpuno krivo procijenio stanje u Agrokoru, iako se radi o "sistemski važnoj tvrtki za gospodarstvo cijele države".

Ako već nije pokrivao svog bivšeg poslodavca, kako Marić sutra kao ministar financija može prepoznati potencijalno opasnu situaciju po financijsku ili gospodarsku stabilnost zemlje? 
 
5. POREZNI DUG
 
Ministar je tjednima muljao oko poreznog duga njegove bivše tvrtke, da bi se na kraju sam priključio stampedu ovrha i time se, zapravo, razotkrio. Porezna uprava tjednima je Indexu odbijala dati informaciju o Todorićevu dugu, pozivajući se na poreznu tajnu. 
 
Preokret je nastao kada su se odjednom potrudili da njihova ovrha bude javna. Preko medija su pustili neslužbenu informaciju da su blokirali račun Agrokora naplatom PDV-a u iznosu od 81 milijun kuna.

 
Osim što se pokazao kao ekonomski nekompetentan jer nije uočio izvanredno stanje u Agrokoru, koje je u vrlo kratkom roku postalo dramatično, po svemu sudeći je obmanuo i javnost skrivajući porezni dug. 
 
"Nikad nisam rekao da dug Agrokora državi ne postoji", branio se Marić. Ali 15. ožujka je ministar Marić, odgovarajući na novinarski upit o poreznom dugu Agrokora, rekao da "ništa neuobičajeno po pitanju poreza za sada nije uočeno". Točnije, Marić je rekao da ne postoji izvanredno stanje. 
 
6. ODGODA OVRHA
 
Iako je Agrokor ključni generator neplaćanja u Hrvatskoj, prvi potez ministra Zdravka Marića bio je usmjeren na to da tu činjenicu sakrije od poreznika i spriječi ovrhu.
 
Marić je promijenio pravilnik o statističkim izvješćima o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima, što je potez kojim je išao na ruku Todorićevu koncernu.  

 
Marićevom intervencijom rok je pomaknut umjesto na kraj prvoga kvartala, na kraj trećega. Kako je poznato da je Agrokor bio ključan u stvaranju nelikvidnosti, s dugom dobavljačima od gotovo 17 milijardi kuna, jasno je da je time odgođen ulazak njihovih dugova prema dobavljačima u bazu.
 
7. HBOR-ovi KREDITI 
 
Marićev teret je i kredit HBOR-a početkom godine koji je omogućio tvrtkama Ivice Todorića povoljne kredite od 378 milijuna kuna. 
 
 
U to vrijeme već je postalo jasno kako Agrokor ima ozbiljnih problema s naplatom svojih dugovanja. Predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a je, pogađate, ministar financija Zdravko Marić.
 
8. POVLAŠTENI KREDIT
 
Aktualni ministar financija Zdravko Marić prije sedam godina je realizirao povlašteni kredit Hrvatske poštanske banke (HPB), i to u vrijeme dok je bio državni tajnik u Ministarstvu financija te predsjednik Nadzornog odbora te banke.
 
 
Vlada postavlja članove Nadzornog odbora u HPB kako bi, između ostalog, nadzirala rad te banke. Međutim, članovi vlade nisu imali na umu to da će članovi Nadzornog odbora koristiti povlastice na koje imaju pravo samo zaposlenici te banke.
 
Upravo to je uradio Marić kada je uzeo kredit od 1,2 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4 posto. 
 
9. OVRHE OSTAJU PROBLEM ZA HRVATE KOJI SE NE PREZIVAJU TODORIĆ
 
Ministar financija već mjesecima najavljuje izmjene Ovršnog zakona, ali do toga nikako da dođe. Trenutno je 330 tisuća građana pod blokadom i oko 31 tisuća tvrtki. 
 
Marić se ne osvrće na kritike koje kažu da se trenutačno pogoduje pojedincima na teret, odnosno štetu cijeloga društva. Umjesto rješavanja tog gorućeg problema, vlada je preko noći donijela zakon koji zabranjuje blokade i ovrhe, ali samo nad tvrtkama Ivice Todorića.
 
"Izmjenama Ovršnog zakona izuzet ćemo mogućnost ovrhe nad jedinom nekretninom te ćemo povećati dio plaće koji se izuzima iz ovrhe, uzimajući u obzir socioekonomske kriterije, kako bi se zaista pomoglo onima kojima je pomoć države i najpotrebnija", najavio je Marić prije više od godinu dana.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/devet-razloga-zbog-kojih-marica-treba-hitno-izbaciti-iz-vlade/964646.aspx

evička wrote:bla bla bla

izvor smrdex

Njemački kritičar: Za Frljićevu predstavu ‘Naše nasilje vaše nasilje’, mozak vam jednostavno nije potreban


Scenama koje je dio europske kazališne publike imao prilike vidjeti, od prizora gole žena s hidžabom na glavi koja u jednom trenutku iz svojega spolnog organa vadi nacionalnu zastavu. Nedugo nakon toga glumac koji predstavlja Isusa Krista silazi s križa (napravljenog od plastičnih posuda) i siluje tu muslimanku.


Kako su Austrijanci ‘udarili’ po Frljiću: ‘Amaterske i dosadne provokacije iritantnog kazališnog djela’


“Predstava Naše nasilje i vaše nasilje licemjerno je, plitko i vrlo nereflektirajuće djelo koje s Peterom Weissom gotovo nema ništa zajedničkoga. Tamo gdje Weiss otkriva i analizira, kod Olivera Frljića ostaje jednostavna propaganda, plitke parole uz crno-bijeli prikaz bez međutonova, tako da je i najotvoreniji gledatelj kad tad primoran prebaciti mozak na stand-by”, zaključio je Krieger.

http://narod.hr/kultura/split-prosvjed-protiv-predstave-nase-nasilje-i-vase-nasilje-olivera-frljica




čardačka kultura

Sve počinje od kulture, koja je, uz jezik, upravo ono što veže jedan narod. Zbog centralizacije, sve se, što je spomena vrijedno u kulturi, nalazi u Zagrebu, dok je ostatak Hrvatske u kulturnom smislu periferija, od Osijeka do Dubrovnika.


I dok je kultura tih “perifernih” gradova, od Slavonskog Broda do Zadra i Šibenika usmjerena k očuvanju i promicanju regionalnih i lokalnih (hrvatskih) tema, formalno hrvatska Rijeka promiče “regijonske” teme, o bratstvu i jedinstvu, s čestim, ako ne i dominantnim uplivom nepostojeće jugoslavenske iliti srbijanske kulture.


U riječkom “Art kinu” je izveden film “Neželjena baština”, redateljice Irene Škorić, na internetskoj stranici opisan ovako: “Od 1945. do 1990. godine izgrađeno je na tisuće spomenika narodnooslobodilačkoj borbi po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Mnogi od njih bili su vrlo visoke umjetničke vrijednosti. Umjetničkim su izričajem afirmirali antifašizam i čuvali sjećanje na važne ljude i događaje iz II. svjetskog rata. U Hrvatskoj je od 1990-ih srušena i devastirana polovica, oko tri tisuće. Nažalost, među njima su i spomenici najviše umjetničke vrijednosti. Na mjestima gdje su nekada ponosno stajali, danas su ruševine, uspomena na zanemarenu i neželjenu kulturnu i političku baštinu. Film govori o sudbini umjetničkih djela pretvorenih u otpad, ali i o društvu koje se odreklo svoje povijesti i vrijedne umjetnosti.“ Glazbu za film je skladao Ivo Josipović, koji je svojim dolaskom uveličao premijeru filma i „antifašističko“ ozračje u publici.


Pristupi li internetskim stranicama riječkih muzeja neki stranac, ni Bog ga ne bi uvjerio da se Jugoslavija raspala i da više ne postoji. 


Evo nekih „izložbi“ iz programa u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti – Das Kapital/Die Kunst, Marijana Molnara: „Izložba Marijana Molnara sastoji se od tri dijela – videodokumentacije performansa Marx - Bakunjin iz 1980., ambijentalne instalacije koja je kontekst dvadesetminutnog performansa Das Kapital/Die Kunst te performansa Ljubljeni Marx koji postaje happeningom“. 


Nedavno je postavljena izložba “Tihi krik: Cijelu priču mogu ti tek šapnuti na uho“, iz Kulturnog centra Beograd. 


Tu je i izložba zanimljivog imena „Tvoja zemlja ne postoji“ koja se „može shvatiti kao naznaka da ne postoji zemlja kakvu želimo, možda zato što općenito ne vjerujemo u države i njihove granice, i ne prihvaćamo se s njima identificirati više nego što nas na to obvezuje zakonska regulativa.“ 


Ima i soroševske propagande „Između tamo i tamo: anatomija privremenih migracija“.


 U „Filodrammatici“ na riječkom Korzu izložbu ima Vuk Ćosić, inače ključan čovjek glede projekta Europska prijestolnica kulture, koji je uz Dragu Roksandića i Dejana Jovića, zaslužan za što je „Reka“ postala „prestolnica srpske, bre, kulture“.


U Muzeju grada Rijeke je prošle godine bila prilika pogledati izložbu: „(R)evolucija u Muzeju Grada Rijeke“: „Ova izložba nema pretenzije da bude (?!) sveobuhvatna i potpuna, ponajprije nastoji potaknuti zanimanje za ideološke aspekte vremena kojim se i dandanas mnogo više bavimo u kontekstu uzajamno oštro suprotstavljenih ideologija negoli povjesničarski trezveno i ozbiljno… Od svega je najvažnije da je, iako uzdrman, Muzej preživio revoluciju 1991. (???) i danas je stabilan i suvremen muzej koji prikuplja građu što svjedoči o novijoj povijesti grada Rijeke te ostvaruje zapažene izložbe, kataloge i monografije.“


Nejasno je po kojoj je liniji je u Pomorskom i povijesnom muzeju hrvatskog primorja ugostio izložbu „Povratak na mjesec“ iz beogradskog „Muzeja istorije Jugoslavije“. Za tu izložbu je ključan bio Svetozar Nilović, te štićenica spomenutog Drage Roksandića, ravnateljica pomorskog muzeja Tea Perinčić, za koju se ne zna zašto je nekoliko puta putovala u Beograd dogovarati tu izložbu.


No, trebamo li se čuditi, nepostojećoj jugoslavensko-srpskoj kulturi Rijeke, kad riječki pročelnik za kulturu Ivan Šarar, inače bivši član vulgarnog glazbenog sastava „Let 3“, često odlazi u Beograd „posetiti“ svoju „devojku“, inače kćer pravoslavnog svećenika, a kako se šuška po kuloarima, putovanja su na teret gradskog proračuna.


Čini se da sve ovo priprema za skup koji će se održati listopadu pod radnim imenom „Srbi u Rijeci“,  gdje će se zaključiti da je „Reka oduvek srpska“, i time se zapravo „pomeriti“ granica Srbije na Rijeka-Karlovac-Virovitica. Inače, taj je skup, po nejasnoj liniji, potaknuo Filozofski fakultet u Rijeci, a za organizaciju se brine Primorsko-goranska županija na čelu sa Zlatkom Komadinom. Nakon svega ovoga, možemo li uopće zamjerati Srbima što smatraju Rijeku svojim gradom?
           
F. Perić


http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/46510-preduvjeti-za-granicnu-liniju-rijeka-karlovac-virovitica

Ah ZJEEEEEV METILDO
UVIJEK KAD HDZ U GOVNIMA, USKOČE SRBI
Treba ih izmisliti , bogami
A kad vec postoje , neka ih , nasi su , slicno govore, dijelimo puno tog u povijesti, isprepleteni smo METILDO
Oces neces ..

Inace METILDO otkale tebi takve generalizacije kao
- zbog centralizacije sva kultura u Zagrebu a ostatak hrvatske periferija ?
Pa zbog ovog bi ti trebalo dati malo "kuluture" po pi.di...ne bi ti škodilo , sramotiš hrvatsku periferiju , tvrdeći da su svi osim Zagrepčana , nekulturni

-u Rijeci se plasira nekakva projugoslavenksa kultrurna događanja ?
A sve to zbog jadnog Frljica ..
e pa to ti ne vjerujem METILDO. Muljatorima ne teba vjerovati.
Riječani se priptemsju za europsku prijestolnicu kulture.
Mislis ti METILDO da ce to Učinit tako da hodaju po gradu s križevima i vode procesije okolo crkvi?
I da.
Bilo tako jednom da je jedan stalno galamio protiv Srba .
Pa mu se cer udala za srbina.
Tak. Neka nama Srbi.
Kog Srbi. Taj se češe.
Ok? Kuzis MUtildo?

MUTILDA

MUtildo
Hrvatska kultura i srpsko junaštvo , jel tako
Sve je rekao KRLEŽA o tome

A ON JE VRH HRVATSKE KULTURE M NIJE BOGAMI STEPINAC NITI TUĐMAN
TAKO DA ..Ah ..Hrvatska kultura.. f
A ti se siroče MUtildo nesto petljaš s tih svojih kleronaci ..pozicija ..
ne kuzis MUtildo kulturu, nema ona GRANICE I NIJE DRŽAVNA STVAR
AKO JE U NACIONALNOJ MISIJI
OK? Kuzis ?

pa normalno je da civilizirane države grodu zidi i žicu prema divljini