Denkverbot

grin osvježiti oči s the league:)

da, jadna ljudska rasa s abendom na braniku :^^

kic wrote:
da, jadna ljudska rasa s abendom na braniku :^^

pogljedoj radije mars attacks! i poštedi me te nezahvalne uloge...

omg ovi dolasci na forum su postali kao kupljenje domaće zadaće

ok dad :D

to je zajebancija, pa svi su gljedali mars ataks, omg, ti nisi gljedo mars atak?

pa da, da si gljedo mars atak zno bi da je dovođenje u vezu mars ataka i arrivala zajebancija. 


za domaću zadaću pogljedati mars attak.

fak off, gledao sam pola crtića samo..

exactly your cup of tea:)

blast from the past, 

još me vrot boli od jedne gitarijade i rainning blooda:)

tako jedan poznanik ima problema s vratom sad, kad god je išao sklekove radit, okretao pogled na biceps dok je pumpao xD

Since Montesdeoca has not completed his cosmetology training, he does not yet have a license to practice his trade. While he has not received any compensation in exchange for practicing cosmetology without a license, giving free haircuts to the homeless still somehow constitutes a violation of the state’s laws.

https://fee.org/articles/haircuts-for-the-homeless-the-latest-public-menace/?utm_medium=push&utm_source=push_notification


i moja žena je u prekršaju

O povjerenju
 
Čovjek živi od vjere i povjerenja ako može vjerovati u Boga, u ljude i u sebe. Povjerenje se odražava tamo gdje postoje znakovi ljubavi. Ljubav je pak egzistencijalni stav čovjeka prema drugom čovjeku, stav simpatije prema čovjeku kao biću i osobi. Ljubav je tamo gdje čovjek može reći „Lijepo je što postojiš“ ili pak“ Nemoj se truditi svejedno te volim“ili kao što Dostojevski može reći drugome „ Ti ne možeš ništa učiniti da te ja prestanem voljeti“. To je zahvaćanje čovjeka u njegovom temeljnom bitku i tu čovjek osjeća da ne može izgubiti ljubav drugoga. Tu on doživljava neugroženost i smisao života i djelovanja.
 
O agresivnosti
 
Čovjek doživljava bol i patnju ne smo na somatskom i psihičkom nego najviše na duhovnom području. Patnja se ne pojavljuje tek kada čovjek psihosomatski postane sebe svjestan, kad racionalno i emotivno procjenjuje svijet i okolinu, nego već davno prije toga, odmah nakon začeća. Ono što psihologija zove podsvjesnim ili nesvjesnim , u pneumatološkoj antropologiji a to znači u duhovnoj strukturi čovjeka, pokazuje se kao duhovna svijest ugroženosti , patnje i straha. Zato se patnja ne dokučuje psihosomatskom dijagnostičkom metodom. Nužno je razvijati pneumatološku metodu dijagnosticiranja kao i pružanja pomoći za egzistencijalne patnje.
Povrijedi li se duhovna struktura čovjeka nastaje strah. Povreda osobe, života, savjesti, intelekta, srca, karaktera, spolnosti, religioznosti, vjere, nade, slobode i ljubavi uzrokuje agresivnost jer je to temeljno ugrožavanje. Duh je forma tijela, on je izvor života, on čini čovjeka čovjekom. Zato svako razaranje duhovne strukture ugrožava život u temelju a čovjeka čini nečovjekom.
 
O slobodi
 
Bit slobode je, prema B. Ha’ringu u sposobnosti za dobro. Na njezinu bit ne spada da može počiniti zlo. Sloboda je samo tamo gdje se ima snage nadvladati zlo. Ravnodušnost prema dobru i zlu dolazi od ograničene slobode. Snaga za dobro dolazi od čovjekove sličnosti s Bogom. Slobodan čovjek ima udjela u Božjoj slobodi, sloboda je dakle Božanska moć. Kako je Bog kao apsolutno dobro upućen samo na dobro to je i njegova sloboda samo usmjerena na dobro. Prema tome, što čovjek više milosti prima od Boga, to je slobodniji. Moć slobode dana je kao u klici, ona se treba razvijati. Sloboda raste u ostvarenju dobra, i što više nadilazi čovjeka ona je jača. Ne raste li u smjeru dobra ona zakržlja, ako se upusti u grijehe i krivice tada postaje nesposobna za dobro. Na slobodi je da ona upravlja nagonima u nama a ne da oni nju vode. Prepusti li se nagonima, postaje nemoćna. Sloboda se potpuno gubi kada čovjek postaje rob nagonima.
 
O savjesti
 
Čovjek je moralno biće, on je u svom bitku usmjeren na dobro. Savjest je moralno osjetilo čovjeka koje zajedno sa slobodom i spoznajom vodi dobru bića. Drugi vatkanski sabor kaže: „U dubini savjesti čovjek otkriva zakon koji on sam sebi ne daje ali kojemu se mora pokoravati. Taj glas što ga uvijek poziva da ljubi i čini dobro a izbjegava zlo, kad zatreba, jasno odzvanja u intimnosti našeg srca: čini ovo, a izbjegavaj ono. Čovjek ima u srcu zakon što mu ga je Bog upisao. U pokoravanju tom zakonu je čovjekovo dostojanstvo i po tom zakonu će mu se suditi.“
Sveopće je uvjerenje svih naroda da čovjek u savjesti zamjećuje Božji glas. Nije go dobra volja čovjeka, niti neko dobro koje čovjeka izvana poziva, nego glas Nekoga u čovjekovoj nutrini, u njegovu duhu. Čovjek savjest ne može izbjeći. Ona ga hvali kad je učinio dobr, a ne da mu mira i počinka kada čini zlo. Savjest je čovjekovo duhovno osjetilo.
 
O odlukama
 
Za onim za što se čovjek odluči, usmjeravaju se njegove snage. Sloboda se događa u cjelini čovjekove egzistencije. Kada odluči načiniti neki korak, pokreću se fizičke i psihičke snage da ga ostvare. Čovjek dakle raspolaže silama za ostvarenje svojih slobodnih odluka. Zato je odluka bitna za sve što čovjek želi ostvariti. Kada se čovjek odluči protiv zlog djela, njegove se snage ne pokreću za zlom. Čovjekove sile, su dakle, podložne njegovim odlukama. Odluči li se za dobro, njegove će se snage okrenuti k ostvarenju toga dobra. Kad se čovjek odluči za slobodu, u njemu će se pokrenuti i njegova vjernička dinamika, te će okrenutošću Bogu, kao apsolutnoj slobodi, dobiti potrebne  snage za liječenje od ovisnosti.
 
O čovjeku
 
Dok promatram samo muškarca i samo ženu, ne vidim čovjeka. U svakom od nas postoji muški i ženski element, npr. muško u meni je ono po čemu sam ono što jesam. Ono pak  ženstveno je moja čežnja za onom drugom stranom, za majkom, za sestrom koja mi može dati ono što ja nemam. Žena treba pomoći muškarcu da siđe u svoju nutrinu, da osjeti i dodirne svoje srce, da smije biti slab i čak zaplakati. Muškarac opet treba pomoći ženi da se izvuće iz svojih nutarnjih gledanja stvarnosti i da svijet promatra trijezno, objektivno, izvana, proračunato i mirno. Bili bismo savršeni ljudi kada bismo dopustili da nas drugi spol mijenja i obogaćuje.
 

Tomislav Ivančić

well, počivao u miru..

ki da počivo, denkverbot?

ne, nego Tomislav Ivančić koji je prekjučer umro i čiji sam tekst stavila. žao mi je što je mativka izbrisala svoj komentar o tekstu..  danas je savršena nedjelja i kako je pater rekao:

„Lijepo je što postojiš“ 
"Nemoj se truditi svejedno te volim“

"Ti ne možeš ništa učiniti da te ja prestanem voljeti“



.. eto, tako ja jutros u ovo proljetno jutro volim sav svijet...

metilda wrote:ne, nego Tomislav Ivančić koji je prekjučer umro i čiji sam tekst stavila. žao mi je što je mativka izbrisala svoj komentar o tekstu..  danas je savršena nedjelja i kako je pater rekao:

„Lijepo je što postojiš“ 
"Nemoj se truditi svejedno te volim“

"Ti ne možeš ništa učiniti da te ja prestanem voljeti“



.. eto, tako ja jutros u ovo proljetno jutro volim sav svijet...

a, tako.
 jo uvika volin celi svit, samo ne volin ljude na njemu:)

aben wrote:

metilda wrote:ne, nego Tomislav Ivančić koji je prekjučer umro i čiji sam tekst stavila. žao mi je što je mativka izbrisala svoj komentar o tekstu..  danas je savršena nedjelja i kako je pater rekao:

„Lijepo je što postojiš“ 
"Nemoj se truditi svejedno te volim“

"Ti ne možeš ništa učiniti da te ja prestanem voljeti“



.. eto, tako ja jutros u ovo proljetno jutro volim sav svijet...

a, tako.
 jo uvika volin celi svit, samo ne volin ljude na njemu:)

nisi pročitao Pale sam na svijetu :P

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:ne, nego Tomislav Ivančić koji je prekjučer umro i čiji sam tekst stavila. žao mi je što je mativka izbrisala svoj komentar o tekstu..  danas je savršena nedjelja i kako je pater rekao:

„Lijepo je što postojiš“ 
"Nemoj se truditi svejedno te volim“

"Ti ne možeš ništa učiniti da te ja prestanem voljeti“



.. eto, tako ja jutros u ovo proljetno jutro volim sav svijet...

a, tako.
 jo uvika volin celi svit, samo ne volin ljude na njemu:)

nisi pročitao Pale sam na svijetu :P

ni jo, ni svi oni milijarderi ki ziđu visoki zidi oko svoga posjeda.

a tvoja meja se ni ne poznivo, jel da

Srećom, patetika me malo popustila, no i dalje su one recenice meni najljepse. Koliko samo ciste ljubavi u sebi nose...
Da mogu, sve svoje napisano bih izbrisala:)

mativka wrote:Srećom, patetika me malo popustila, no i dalje su one recenice meni najljepse. Koliko samo ciste ljubavi u sebi nose...
Da mogu, sve svoje napisano bih izbrisala:)

sve sun prečito, tvoja sramota ni prošla neopaženo.