Švedska napušta model šestosatnog radnog dana: Jednostavno je preskupo

epikur37 wrote:Porez na samce, kućne ljubimce i slična sranja.

Subvencije i doitacije za brak i djecu.

Apsolutno! A Abenu dvostruke poreze, bez ikakvih olakšicah i javnoga financiranja ičeja.

deda wrote:

epikur37 wrote:
Subvencije i doitacije za brak i djecu.

pametnije je imati niže poreze na dohodak od rada za osobe s djecom, nego subvencije, jer bi opet dobio slično ovome što imaš danas da niskointeligentni naštancaju djecu pa ne rade ništa i žive od soc. pomoći i dj. doplatka, kojima kupuju alkohol, cigarete, kockaju itd.

brak ne treba forsirati jer 50% onih koji se s nekim pojebu kako bi zadovoljili biološke nagone ne želi provesti ostatak života zatvoreni u desetak metara kvadratnih, imaš manje nasilja ako oni koji se ne slažu žive razdvojeni

Oke, modalitete treba odvagnuti.

Ja se bavim politikom i donosim političke sudove i odluke. Na vama ekonomistima je da ih najbolje provedete u djelo.

deda wrote:

RayMabus wrote:"To je povezano s većim troškovima. Preskupo je skratiti radno vrijeme bez razumnih vremenskih okvira", rekao je Daniel Bernmar, lokalni ljevičarski političar.

preskupo je na razini grada, jer se blagajna grada puni iz lokalnih poreza, pa ako građani ne bi trošili sve što uprihode, nego bi dobar dio štedjeli, onda to može učiniti proračun neodrživim

na razini države ne bi imali tih problema jer se država ne financira iz poreza

ovisi kako gledas
ako je grad s industrijom onda imas 4 smjene tj. vise zaposlenih s istim potrebama
isto tako i vise zaposlenih u usluznim d. , oni trose taj novac u mjestu stanovanja
prikupljanje poreza ne stvara dodatni trosak vec koristi postojece kanale
nadalje 1/3 ce zasigurno jos nesto raditi u slobodno vrijeme

Regoč wrote:

epikur37 wrote:Porez na samce, kućne ljubimce i slična sranja.

Subvencije i doitacije za brak i djecu.

Apsolutno! A Abenu dvostruke poreze, bez ikakvih olakšicah i javnoga financiranja ičeja.

pa i imun dvostruki porezi. ali ih dvostruko izbjegavan.

deda wrote:

epikur37 wrote:
Subvencije i doitacije za brak i djecu.

pametnije je imati niže poreze na dohodak od rada za osobe s djecom, nego subvencije, jer bi opet dobio slično ovome što imaš danas da niskointeligentni naštancaju djecu pa ne rade ništa i žive od soc. pomoći i dj. doplatka, kojima kupuju alkohol, cigarete, kockaju itd.

Zato sve te olakšice i poticaje treba vezati uz zaposlenje otca i majke. Kad izgube posao, zbogom olakšice i poticaji.

deda wrote:brak ne treba forsirati jer 50% onih koji se s nekim pojebu kako bi zadovoljili biološke nagone ne želi provesti ostatak života zatvoreni u desetak metara kvadratnih, imaš manje nasilja ako oni koji se ne slažu žive razdvojeni

Ne treba forsirati, ali ne treba ni biti kao u Švicarskoj gdje mi šogor i njegova žena plaćaju veće poreze jer su u braku, nego nevjenčani parovi. Stvar treba biti obrnuta!

RayMabus wrote:

epikur37 wrote:

RayMabus wrote:

epikur37 wrote:

RayMabus wrote:
Ok al ako za 20 godina trebaš uvozit kozohebe koji ti nece radit nego ce ti radit samo shranja i štetu plus trebaš ipak platit za njihovu integraciju onda ti se više isplatit dat ženama koje imaju djecu da imaju sat il dva slobodnoga više za njih a da im je placeno.

apsolutno sam za državnu politiku poticaja demografske obnove.

Subvencije i olakšice za rađanje djece a porezi i negativni bodovi za samce i to.

Nikakvi kozojebi, rješenje je sjebati ovu liberalnu ideologiju i odmjerenim društvenim potezima obnoviti naciju.

Pa i uz pad standarda, može...koji jebeni ekonomski rast kad se biološka supstanca urušava.

Mi na poslu dobili 300 kuna božicnice a tko ima djecu još 400 kuna po dijetetu ...ono mene boli kuraz ja i onako dajem oko eto jucer rodicama dao 200 kuna za pice i cestitao Novu godinu ....

----i javiti se mulica od 21 godinu a zaposlila se ima godinu dana tu , da kako to nije red da su oni dobili toliko jer imaju malu djecu i bla bla bla

Znaš šta san joj ja reka ?

Zatrudni i ti paš imat.

Moj šef umra od smija.

A jbga ....JEBI SE.

Ispravno nek zatrudni.


A nije vodati dva jedena psa......i furati neku individualističku, liberalnu furku na račun zajednice.


Porez na samce, kućne ljubimce i slična sranja.

Subvencije i doitacije za brak i djecu.

Ma pusti je shere.

Ja je poklopija ispred sviju.

Al ok mlada je shvati ce naknadno kad bude imala svoju djecu.

Šef zavarija od smija kad sam mu reka to plus : VIDILA ŽABA DA SE KONJ POTKIVA PA BI I ONA.




A ja nemam djece pa onda ono baš zato se mogu tako postavit i nitko mi nemože to prigovorit.


POKLOPIJA JE.

epikur37 wrote:Mislim, razumijem kad se netko zaljubljivao u liberalnu ideologiju 80-ih i  90-ih, bila je mlada, uspješna, putena...marc i ero na primjer, kao ljudi iz tih vremena.

Sad je to već ofucana kurvetina na koju se na žalost zalijeću naši forumski mladci dok je ostavljaju ovi koji su s njom ljubovali kad je bila nešto.

ti trebaš nalo bolje definirati što misliš pod pojmom liberalna ideologija, liberal itd. jer ju lijepiš tek tako na sve

ako govoriš o neoliberalnom kapitalizmu, onda je to zapravo financijski kapitalizam

https://en.wikipedia.org/wiki/Finance_capitalism

marcelus je sljedbenik libertarijanske struje koja općenito ima stavove slične ili identične tzv. Austrijskoj ekonomskoj školi

https://en.wikipedia.org/wiki/Austrian_School

a to su potpuno dvije različite stvari, neoliberali žele fiat valutu, dok libertarijanci žele čvrstu valutu npr.

tebi je liberalno bilo što i bilo tko

Regoč wrote:
Ne treba forsirati, ali ne treba ni biti kao u Švicarskoj gdje mi šogor i njegova žena plaćaju veće poreze jer su u braku, nego nevjenčani parovi. Stvar treba biti obrnuta!

jer, ki bi pametan kopiro švicarsku:)



Nezaposlenost je popriličan problem. Postoji međutim mali nesporazum u vezi toga čiji je to problem. Većina građana, naime, sažaljeva nezaposlene smatrajući da se nalaze u nezavidnoj situaciji. Štoviše, ako pitate prosječnog stanovnika ove zemlje treba li pomoći nezaposlenima, on će se vjerojatno složiti s time, čak i ako se radi o pomoći iz njegovog novca (pristanak olakšava to što ne daje novac direktno nego iz poreza koji ne može odbiti platiti). Kao što ćemo uskoro vidjeti, stav o opravdanosti pomaganja nezaposlenima proizlazi iz nepoznavanja osnova ekonomije. Ispravan postupak je, čini se, obrnut: nezaposlenost treba oporezivati.
Prvo, nezaposlenost nije prirodni fenomen. Ljudi su nezaposleni zbog svojih odluka. Većina nezaposlenih bi se vjerojatno mogla zaposliti kada bi bili spremni raditi za, recimo, 200 eura mjesečno.
Drugo, odluka čovjeka da radije bude nezaposlen i traži posao nego radi za bilo kakav novac ne šteti samo njemu, nego cijelom društvu. Čovjek koji ne radi ne proizvodi ništa, ne doprinosi ukupnom bogatstvu društva. Ne samo to, nego su zbog njegove odluke cijene koje drugi plaćaju više nego bi trebale biti.
Za ilustraciju recimo da u nekom mjestu imamo dva vodoinstalatera. Jedan radi a drugi je nezaposlen jer smatra da je cijena koju može postići za svoj rad preniska. Prvi zato može naplaćivati više nego bi mogao da oba rade. Kada bi i drugi počeo raditi prvi bi zarađivao manje ali bilo bi proizvedeno više usluga (bogatstva), što bi koristilo društvu u cjelini. Ljudi ne bi zvali samo kad je hitno nego bi izmjenili stare cijevi što odgađaju zbog cijene, i tako dalje. Standard bi porastao.
Jasno je dakle da je uskrata rada od strane pojedinca nanošenje štete društvu. To stavlja pomoć nezaposlenima pod sasvim drugo svjetlo. Činjenica je da mnogi nezaposleni imaju imovinu, ušteđevinu, a često i sigurnosnu mrežu u obliku potpore obitelji, zbog čega nisu primorani da prihvate bilo kakav posao. Dijelom i zbog toga cijena rada u Hrvatskoj je relativno visoka i mnogi oblici proizvodnje se ne isplate. Recimo, industrija. Da je mogla naći u Hrvatskoj radnike za 400 eura, KIA ne bi bila otišla u Slovačku. Da ih ima za 300 eura, FIAT ne bi bio otišao u Srbiju. O veličini efekta možemo raspravljati ali očito je da zbog neaktivnosti dijela radnih resursa trpi cijelo gospodarstvo.
I tu dolazimo do nečega što država može učiniti. Naime, uvođenje poreza na nezaposlenost bi potaklo nezaposlene da čim prije nađu posao. Pod svaku cijenu. Time bi oni konačno počeli doprinositi bogatstvu, a i blago rušenje cijene rada koje bi izazvali bi imalo blagotvorne učinke na cijelu ekonomiju. S porastom priuštljivosti rada porasla bi ekonomska aktivnost, skočile bi investicije, potrošnja, procvjetalo bi tisuću multiplikatora.


hahaha, socijalisti su bolji od monti pajtona, matere mi:))

deda wrote:ti trebaš nalo bolje definirati što misliš pod pojmom (...) jer ju lijepiš tek tako na sve
tebi je (...) bilo što i bilo tko

Sad stavi fašizam/socijalizam i imamo Abena.

Regoč wrote:

deda wrote:ti trebaš nalo bolje definirati što misliš pod pojmom (...) jer ju lijepiš tek tako na sve
tebi je (...) bilo što i bilo tko

Sad stavi fašizam/socijalizam i imamo Abena.

Fašisti su protiv neoliberalnog kapitalizma.

Fascists were vocal in their opposition to finance capitalism.

https://en.wikipedia.org/wiki/Finance_capitalism

deda wrote:

epikur37 wrote:Mislim, razumijem kad se netko zaljubljivao u liberalnu ideologiju 80-ih i  90-ih, bila je mlada, uspješna, putena...marc i ero na primjer, kao ljudi iz tih vremena.

Sad je to već ofucana kurvetina na koju se na žalost zalijeću naši forumski mladci dok je ostavljaju ovi koji su s njom ljubovali kad je bila nešto.

ti trebaš nalo bolje definirati što misliš pod pojmom liberalna ideologija, liberal itd. jer ju lijepiš tek tako na sve

ako govoriš o neoliberalnom kapitalizmu, onda je to zapravo financijski kapitalizam

https://en.wikipedia.org/wiki/Finance_capitalism

marcelus je sljedbenik libertarijanske struje koja općenito ima stavove slične ili identične tzv. Austrijskoj ekonomskoj školi

https://en.wikipedia.org/wiki/Austrian_School

a to su potpuno dvije različite stvari, neoliberali žele fiat valutu, dok libertarijanci žele čvrstu valutu npr.

tebi je liberalno bilo što i bilo tko

ti isto triboš malo bolje proučiti ča neoliberali želu, 
neoliberali, ili jednostavno- liberali- želu free banking, 
a gold bugovi su podvrsta i ča će oni odabrati za šoldi ni bitno.

Regoč wrote:

deda wrote:ti trebaš nalo bolje definirati što misliš pod pojmom (...) jer ju lijepiš tek tako na sve
tebi je (...) bilo što i bilo tko

Sad stavi fašizam/socijalizam i imamo Abena.

s tin da sun jo u pravu, 
bogati, svaki put kad zastupaš neku državnu prisilu si fašist po sili definicije.

aben wrote:
ti isto triboš malo bolje proučiti ča neoliberali želu, 
neoliberali, ili jednostavno- liberali- želu free banking, 
a gold bugovi su podvrsta i ča će oni odabrati za šoldi ni bitno.

neoliberali nisu protiv centralne banke, vidio si lijepo sad 2008. kako su tražili da im FED sanira gubitke, pruži likvidnost i spriječi kolaps bankarskog sektora

također su protiv čvrste valute, jer čvrstu valutu banke ne mogu tiskati, moraju posuđivati nečiju ušteđevinu

kod fiat valute banke jednostavno tiskaju novac izdavanjem kredita

aben wrote:Činjenica je da mnogi nezaposleni imaju imovinu, ušteđevinu, a često i sigurnosnu mrežu u obliku potpore obitelji, zbog čega nisu primorani da prihvate bilo kakav posao.

S ovim se slažem.

aben wrote:blago rušenje cijene rada

Ovo je upitno, naime to "blago". Pitanje je koliko bi se uistinu snizila ciena rada i što bi radnici sa smanjenim plaćama mogli priuštiti si te bi li zaista porasla potrošnja i time potaknula proizvodnju.

deda wrote:

epikur37 wrote:Mislim, razumijem kad se netko zaljubljivao u liberalnu ideologiju 80-ih i  90-ih, bila je mlada, uspješna, putena...marc i ero na primjer, kao ljudi iz tih vremena.

Sad je to već ofucana kurvetina na koju se na žalost zalijeću naši forumski mladci dok je ostavljaju ovi koji su s njom ljubovali kad je bila nešto.

ti trebaš nalo bolje definirati što misliš pod pojmom liberalna ideologija, liberal itd. jer ju lijepiš tek tako na sve

ako govoriš o neoliberalnom kapitalizmu, onda je to zapravo financijski kapitalizam

https://en.wikipedia.org/wiki/Finance_capitalism

marcelus je sljedbenik libertarijanske struje koja općenito ima stavove slične ili identične tzv. Austrijskoj ekonomskoj školi

https://en.wikipedia.org/wiki/Austrian_School

a to su potpuno dvije različite stvari, neoliberali žele fiat valutu, dok libertarijanci žele čvrstu valutu npr.

tebi je liberalno bilo što i bilo tko

najveća ironija što bi epija smatralo na zapadu "liberalom" :D

deda wrote:

Regoč wrote:

deda wrote:ti trebaš nalo bolje definirati što misliš pod pojmom (...) jer ju lijepiš tek tako na sve
tebi je (...) bilo što i bilo tko

Sad stavi fašizam/socijalizam i imamo Abena.

Fašisti su protiv neoliberalnog kapitalizma.

Fascists were vocal in their opposition to finance capitalism.

https://en.wikipedia.org/wiki/Finance_capitalism

Ne, govorim o načinu argumentiranja. Tko se s Abenom ne slaže, odmah je fašist, ponekad i socijalist.

aben wrote:

Regoč wrote:

deda wrote:ti trebaš nalo bolje definirati što misliš pod pojmom (...) jer ju lijepiš tek tako na sve
tebi je (...) bilo što i bilo tko

Sad stavi fašizam/socijalizam i imamo Abena.

s tin da sun jo u pravu, 
bogati, svaki put kad zastupaš neku državnu prisilu si fašist po sili definicije.

Glupost! Svaki poredak provodi državnu prisilu. I ti bi ju primjenjivao kad bi došao na vlast.

deda wrote:

aben wrote:
ti isto triboš malo bolje proučiti ča neoliberali želu, 
neoliberali, ili jednostavno- liberali- želu free banking, 
a gold bugovi su podvrsta i ča će oni odabrati za šoldi ni bitno.

neoliberali nisu protiv centralne banke, vidio si lijepo sad 2008. kako su tražili da im FED sanira gubitke, pruži likvidnost i spriječi kolaps bankarskog sektora

također su protiv čvrste valute, jer čvrstu valutu banke ne mogu tiskati, moraju posuđivati nečiju ušteđevinu

kod fiat valute banke jednostavno tiskaju novac izdavanjem kredita

ali neoliberal je samo rič koja pokušava preskočiti ove "liberale" na koje misli epikur. ti ki su iskali spas od države nisu nikakovi liberali, oni mogu samo biti " liberali", ili " neoliberali". konkretno, big bussiness skoro nikad ni neoliberalan za sebe, neolib je samo za druge.

i, ča se tiče čvrste valute, tribo razlikovati fractional reserve i gold redeem. 

mi liberali nismo protiv fractional reserva.

Regoč wrote:

aben wrote:Činjenica je da mnogi nezaposleni imaju imovinu, ušteđevinu, a često i sigurnosnu mrežu u obliku potpore obitelji, zbog čega nisu primorani da prihvate bilo kakav posao.

S ovim se slažem.

aben wrote:blago rušenje cijene rada

Ovo je upitno, naime to "blago". Pitanje je koliko bi se uistinu snizila ciena rada i što bi radnici sa smanjenim plaćama mogli priuštiti si te bi li zaista porasla potrošnja i time potaknula proizvodnju.

celi ot tekst je sprdnja sa socijalistima..

aben wrote:

Regoč wrote:

aben wrote:Činjenica je da mnogi nezaposleni imaju imovinu, ušteđevinu, a često i sigurnosnu mrežu u obliku potpore obitelji, zbog čega nisu primorani da prihvate bilo kakav posao.

S ovim se slažem.

aben wrote:blago rušenje cijene rada

Ovo je upitno, naime to "blago". Pitanje je koliko bi se uistinu snizila ciena rada i što bi radnici sa smanjenim plaćama mogli priuštiti si te bi li zaista porasla potrošnja i time potaknula proizvodnju.

celi ot tekst je sprdnja sa socijalistima..

Kako ćemo ozbiljno raspravljati kad ti do rasprave nije stalo?