Utopijski socijalizam Venezeula 666

http://www.telegram.hr/politika-kriminal/chavezov-socijalizam-konacno-je-dosao-do-svog-kraja-ljudi-u-venezueli-doslovno-umiru-od-gladi-po-ulicama/




dostavnim kamionima pod stalnim napadom, hrana se sada prevozi pod oružanom stražom. Vojnici čuvaju pekare. Policija koristi gumene metke kako bi rastjerala očajne ljude koji pokušavaju poharati prodavaonice, ljekarne i mesnice. Četverogodišnja djevojčica ubijena je u borbi uličnih bandi zbog hrane. Venezuelu potresa potpuna glad, javlja New York Times.
Stotine ljudi u gradu Cumana marširali su na supermarket posljednjih dana, pokušavajući doći do hrane. Otvorili su velika metalna vrata i ušli unutra. Otimali su vodu, brašno, kukuruz, sol, šećer, krumpir, sve što su mogli naći, ostavljajući iza sebe samo slomljene zamrzivače i prevrnute police.
Pokazali su i kako je moguće da u zemlji s najvećim zalihama nafte u svijetu, ljudi protestiraju jer nema dovoljno hrane, nastavlja NYT. Samo u posljednja dva tjedna diljem zemlje je izbilo više od 50 nemira, protesta i masovnih pljački povezanih s hranom. Brojna poduzeća su uništena. Najmanje pet osoba je ubijeno. To je upravo ono što su čelnici Venezuele obećavali spriječiti.

Slična situacija kao 1989.

U jednom od najgorih trenutaka za zemlju 1989. godine, nemiri su se tada širili iz glavnog grada Caracasa, ostavivši stotine mrtvih iza sebe. Poznati kao “Caracazo” ili “Caracas sukob”, nemire su uzrokovale niske cijene nafte što je rezultiralo smanjenjem subvencija populaciji koja je iznenada osiromašena.
Taj je događaj obilježio sjećanje budućeg predsjednika, Huga Chaveza, koji je rekao da su nesposobnost da svojoj zemlji osigura dostojan život i državna represija razlozi zašto je Venezueli bila potrebna socijalistička revolucija.
Sada su se njegovi nasljednici našli u sličnoj, možda i goroj situaciji, piše NYT. Nacija zabrinuto traži načine na koji bi se mogla prehraniti. Gospodarski kolaps u posljednjih nekoliko godina uzrokovao je nemogućnost proizvodnje dovoljno hrane ili uvoza iz inozemstva. Gradove čuva vojska prema hitnoj uredbi predsjednika Nicolasa Madura, čovjeka kojeg je Chavez odabrao da nastavi s njegovom revolucijom tri godine prije nego što je umro.

Bez hrane, bit će još nemira

“Ako ne bude hrane, bit će još nemira”, kaže Raibelis Henriquez, 19-godišnjak koji je cijeli dan čekao kruh u Cumani, gdje su najmanje 22 poduzeća napadnuta u jednom danu prošlog tjedna. Zapanjujućih 87 posto građana Venezuele kaže da nema dovoljno novca za hranu, pokazuje najnoviji pokazatelj životnog standarda kojeg je napravilo Sveučilište Simon Bolivar. Oko 72 posto mjesečne plaće troši se za kupnju hrane prema Centru za dokumentaciju i socijalne analize.
U travnju, taj je centar utvrdio da obitelji treba 16 minimalnih plaća kako bi se pravilno hranili. Mnogi ljudi kazat će vam, piše NYT, kako nisu jeli cijeli dan. 37-godišnja Leidy Cordova i njeno petoro djece, Abran, Deliannys, Eliannys, Milianny i Javier Luis u dobi od 1 do 11 godina, u četvrtak navečer rekli su kako nisu jeli od ručka dan prije. Tada je gospođa Cordova napravila juhu kuhanjem pileće kože i masnoće koje je našla u mesnici po jeftinim cijenama.
“Djeca mi kažu da su gladna”, kaže Cordova dok je njena obitelj gleda. Dodaje kako tu ne može napraviti ništa.

Biraju tko će jesti

Druge obitelji moraju odabrati tko će jesti. 69-godišnja Lucila Fonseca ima rak limfnog čvora, a njena 45-godišnja kćer Vanessa Furtado ima tumor na mozgu. Unatoč tome što je također bolesna, gospođa Furtado daje malo hrane što ima svojoj majci kako ona ne bi morala preskakati obroke. “Bila sam vrlo debela, ali ne više”, kaže kćer. “Umiremo dok smo živi”. Njena majka dodaje: “Sada živimo na Madurovoj dijeti: Nema hrane, nema ničega”.
Ekonomisti kažu da su godine lošeg ekonomskog upravljanja, pogoršanje niskim cijenama nafte, što je glavni izvor prihoda Venezuele, dovele do nestanka zaliha hrane. Polja u poljoprivrednom središtu zemlje leže neobrađena zbog nedostatka gnojiva. Neiskorišteni strojevi trunu u propalim tvornicama u državnom vlasništvu. Žitarice poput kukuruza i riže koji su se jednom izvozili, sada se moraju uvoziti i dolaze u količinima koje ne zadovoljavaju potrebe.
Kao odgovor na sve to, Maduro je pojačao stisak nad zalihama hrane. Hitnom uredbom je tako stavio najviše hrane u ruke brigada građana lojalnih ljevičarima, mjera za koju kritičari kažu da ih podsjeća na princip iz Kube. “Oni drugim riječima kažu, dobit ćeš hranu ako si moj prijatelj, moj simpatizer”, kaže Roberto Briceno-Leon, direktor Venezuelanskog opservatorija za nasilje, udruge koja se bavi ljudskim pravima.

‘Sada je jaje poput zlata’

Sve je to nova realnost za 24-godišnjeg Gabriela Marqueza koji je odrastao u vremenima buma kada je Venezuela bila bogata, a prazne police su bile nezamislive. Stajao je ispred uništenog supermarketa. “Tijekom karnevala bacali smo jaja jedni na druge da bi se malo zabavili”, kazao je za NYT. “Sada je jaje poput zlata”.
U malom ribarskom mjestu zvanom Boca de Uchire, stotine ljudi se okupilo na mostu kako bi prosvjedovali jer isporuka hrane ne dolazi.
Maduro tvrdi kako iza svega stoji opozicija. “Oni su plaćena skupina kriminalaca, doveli su ih u kamionima”, rekao je u subotu na televiziji, obećavajući naknadu onima koji su izgubili imovinu. Istodobno, vlada krivi “gospodarski rat” za nestašicu. Optužuju bogate poduzetnike da od umjetnih nestašica žele profitirati.

Prazne smočnice

23-godišnji otac dvoje djece Robert Astudillo nije siguran hoće li moći kupiti išta u pekari. Rekao je kako još uvijek ima kukuruznog brašna od čega radi jelo arepas za svoju djecu. Oni nisu jeli meso mjesecima. “Radimo male arepase”, kaže.
U frižideru i smočnici Araselis Rodriguez i Nestora Daniela Reine, roditelja četvero male djece, nema niti brašna, samo nekoliko limeta i boce vode. Obitelj je jela kruh za doručak i juhu od ribe koju je gospodin Reina uspio uhvatiti za ručak. Za večeru nisu jeli ništa.

Oružane patrole

Nije uvijek bilo jasno što provocira nerede. Je li to samo glad? Ili je to neki veći bijes u zemlji? Ines Rodriguez nije sigurna. Sjeća se gomile ljudi koji su došli u njen restoran u utorak navečer. Ponudila im je svu piletinu i rižu koju restoran ima ako bi mogli ostaviti namještaj i blagajnu. Oni su se usprotivili toj ponudi i jednostavno je gurnuli u stranu, kaže gospođa Rodriguez. “To je susret gladi i kriminala”, kaže.
Dok je govorila, tri kamiona s oružanim patrolama prošla su pored nje, svaki ukrašen s fotografijama Chaveza i Madura. Kamioni su nosili hranu. “Napokon su došli”, rekla je Rodriguez. “A pogledajte što se trebalo dogoditi da bi došli. Bila je potrebna ova pobuna da bi nam donijeli nešto za jesti”.

http://forum.net.hr/forums/t/381506.aspx?PageIndex=1

bacite pogled na ovo :D , kako je ekipa slavila madurove ekonomske poteze i kako su joda i marc govorili da će od toga prdnuti u čabar

http://forum.net.hr/forums/t/379708.aspx

http://forum.net.hr/forums/t/379723.aspx

http://forum.net.hr/forums/t/379723.aspx?PageIndex=6

http://forum.net.hr/forums/t/379723.aspx?PageIndex=8

bacite pogled na ovu temu koliko je bilo hejtana i mržnje prema meni i marcu :D od jedno 10ak ekonomskih stručnjaka

x

većinu ljudske povijesti zadnjih 200.000 godina ljudi su umirali od gladi, ništa čudno

glad is overrated da xD

deda se isprsio lel

kic wrote:glad is overrated da xD

deda se isprsio lel

kapitalizam je ograničen potražnjom, konzumerizmom, robe ima u suvišku, hrana se baca u smeće

komunizam je sustav ograničen proizvodnjom, proizvodi se onoliko robe koliko bi teoretski trebalo, a onda zbog kašnjenja u distribuciji, kvarljivosti robe, neefikasnoj raspodjeli proizvodnjie itd. dobiješ nestašice, glad

uz to venezuela vodi fiksni tečaj naspram dolara, što znači da nema svoju valutu nego koristi dolar kao sredstvo plaćanja, venezuela nije suverena država i ne upravlja svojom monetarnom politikom

sljedeći put kad bude vijest o tome koliko hrane bacamo u smeće sjeti se da je to dobro, da tako treba biti

venezuela ima dva tečaja jedan službeni i jedan "na crno".. kao juga..

službeni tečaj(pucam iz glave) je 1$=10 bolivara, dok na crno je veći.. ljudi za $ daju 100bolivara.. 

inače tečaji se valjda formiraju kao svaka druga ekonomska roba, zakonima ponude i potražnje,.

dakle, mislim da je monetarna politika venezuele suverena, nevidim u čemu je problem.. samo ekonomijja venzuele je isključivo nafta, kojoj je pala vrijednost.. a time je i bolivar postao bez vrijedan.. u rusiji je velik dio ekonomije nafta, ali rusi imaju i drugu robu, nešto prehrambene i vojne industrije, pa rublja nije potonula.. + relativno su kapitalističko gospodarstvo pa je to potaknulo rast potražnje za ruskim oružjem, ili nova ruska lada 6000$ radi devalvacije rublje itd.. pa zato u "slobodnom tržištu"(naravno ne postoji 100%slobodno tržište da me odmah ne napadaju, ali recimo relativno) , dolazi do postepenog izjednačavanja...

što bi ti deda minjao kod monetarne politike venezuele?
nevidim da bi ih baš išta izvuklo iz govana.. osim brutalno napuštanje socijalizma.. venezuela je klasični primjer što se uči u ekonomiji na drugim godinama faksa, iz predmeta micro i makroekonomija, ono gore na linkovima sam 100% pogodio što će se desiti sa ovim nesretnicima, dok su me ovi forumski pametnjakovići hejtali(i marca)

preko_vode_do_slobode wrote:što bi ti deda minjao kod monetarne politike venezuele?

stavio bi plutajući tečaj, a centralna banka bi trebala preko repo aukcija prodavati natrag na tržište državne obveznice s kamatom kako bi kontrolirala inflaciju

*to bi potaklo štednju, odnosno smanjilo potrošnju

lijek za inflaciju je štednja, dok je za deflaciju potrošnja

ljudi često reagiraju suprotno jer su te stvari nekako kontraintuitivne, tu bi onda država trebala potaknuti ispravan način ponašanja

Venezueli trebaju "mjere" štednje i veći porezi, Hrvatskoj treba poticanje potrošnje i smanjenje poreza

deda hipster wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:što bi ti deda minjao kod monetarne politike venezuele?

stavio bi plutajući tečaj, a centralna banka bi trebala preko repo aukcija prodavati natrag na tržište državne obveznice s kamatom kako bi kontrolirala inflaciju

*to bi potaklo štednju, odnosno smanjilo potrošnju

pa totalno slobodno plutajući ili kontroliralno plutajući kao kod nas?

pa to da, ali plutajući tečaj je već kapitalistička stvar   .. a za ovo drugo moran razmisliti..

preko_vode_do_slobode wrote:a za ovo drugo moran razmisliti..

kad centralna banka u tzv. operacijama na otvorenom tržištu kupuje obveznice i trezorske zapise onda dodaje novac, ako pak nudi obveznice uz neku kamatu onda povlači kapital, onda su obveznice instrument štednje, to onda potiče banke da nude bolje uvijete štednje

imaš one repo i obrnute repo ili kako se već zovu

deda hipster wrote:lijek za inflaciju je štednja, dok je za deflaciju potrošnja

ljudi često reagiraju suprotno jer su te stvari nekako kontraintuitivne, tu bi onda država trebala potaknuti ispravan način ponašanja

Venezueli trebaju "mjere" štednje i veći porezi, Hrvatskoj treba poticanje potrošnje i smanjenje poreza

eh ovdje si zeznio za inflaciju, uzrok inflacije ima više uzroka.. jedan od uzroka je nestašica radi potresa u ekonomiji.. tipa izbije rat , pa onda kao u njemačkoj ww1, nestane hrane, u isto vrijeme padne proizvodnja..

nestanak hrane joj diže cijenu, a pad proizvodnje(uz istu količinu fiat i ostalog novca) uzrokuje inflaciju.

isto se desilo u venezueli, jednostavno inflacija=nestašica radi komunisitčkog uništavanja proizvodnje(slično je u yugi bilo, nije mi jasno kako socijalisti mogu veličati yugoslavensku proizvodnju kada je bila hiperinflacija odnosno nestašica(jedino su yugosi dosta oružja proizvodili))

uzrok u venezueli inflacije je nestašica... neka pitaju Škegru kako je sredio hiperinflaciju kod nas 93godine.. vidiš neman pojma haha, ali ekonomskom logikom, ja bi im uveo nazad kapitalizam, neka ljudi proizvode, prodaju i uvoze bez državnih regulacija, to bi trebalo izbiti nestšaicu a time i hiperinflaciju.. ako u venezeuli jaja vrijede kao suho zlato, onda će valjda netko pametan kupiti 10kokošiju i uzgajati... jer je to extra profit... i puno tako pametnih ljudi će dovesti sa vremenom da će tržište biti opskrbljeno jajima, i automatski im pada cijena a time prestaje nestšaica i inflacija.. tako valjda ekonomska logika govori.. (barem kod većine stvari)

da, kao što već možeš vidjeti inflacija je radi nestašice..

i pri tome mjere štednje neće ništa napraviti ?D : šta će država venezuela štediti kada im već stanovništvo umire od gladi.. da još više umru od gladi ?:D ili veće poreze, tako da jaje umjesto da košta 1000000bolivara, sada će koštati 12000000 bolivara itd..

ovdje nikakva monetarna ekonomija nemože kurca napraviti, samo napuštanje socijalizma, i dovesti Škegru da im se pozabavi hiperinflacijom

deda hipster wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:a za ovo drugo moran razmisliti..

kad centralna banka u tzv. operacijama na otvorenom tržištu kupuje obveznice i trezorske zapise onda dodaje novac, ako pak nudi obveznice uz neku kamatu onda povlači kapital, onda su obveznice instrument štednje, to onda potiče banke da nude bolje uvijete štednje

imaš one repo i obrnute repo ili kako se već zovu

to mi je jasno , tako se kod nas naš HNB bori protiv velikih fluktuacija u Kuni/Euru, samo mi nije jasno kako će to pomoći venezeuli, kada ovi nemaju stranih deviza, da pokupuju išta(ne mogu niti hranu nabaviti), zato sam rekao da trebam razmisliti, ali mi ne ulazi ništa u glavu

preko_vode_do_slobode wrote:
da, kao što već možeš vidjeti inflacija je radi nestašice.

ovdje nikakva monetarna ekonomija nemože kurca napraviti, samo napuštanje socijalizma, i dovesti Škegru da im se pozabavi hiperinflacijom

prvo su imali visoku inflaciju, pa je tek onda par godina poslije došla nestašica svega

kriva je monetarna politika jer je država namjerno provodila inflaciju, dok u isto vrijeme vodi fiksni tečaj sa SADom, pa se npr. Soroš može kladiti na pad Bolivara i dobro zaraditi a država to onda plaća iz rezervi

sad si pred mjesec dana iz sličnih razloga mogao odlično zaraditi na Saudijskom Rijalu jer vode fiksni tečaj a valuta pada, ako se kladiš na forexu

Hrvatski Dinar su stabilizirali tako da su ga fiksirali uz njemačku marku, HNB je imao kamatu 30% ili tako nešto te visoke zahtjeve za obveznim rezervama što je poticalo banke da ne izdaju kredite, novac je bio skup, a štednja isplativa i digli su poreze, uveli PDV.

hiperinflacija im je se pojavila, kako sam naveo gore prije 3godine(pičku šta vrime leti haha), radi madurove socijalističke politike slanja vojske u tvornice i trgovine i nacionalizacije.

soroš se može kladiti na pad bolivara, nevidim načina kako..
recimo da hoće uložiti 100 milijuna u to..
mora bi kupiti bolivar, tipa dobio bi 500 milijuna bolivara.. padne mu cijena , i onda on ima 2 5000 milijuna bolivara,ali opet na tržištu taj bolivar vrijedi manje(kada ga proda dobije manje od 100milijuna usd) pa je izgubio...

evo ti ideja ako želiš malo špekulirati...

zar par tjedana ide prepolovljavanje inflacije BTC(dakle zar par tjedana će se početi duplo manje stvarati BTCa) ,pa bi mu trebala cijena skočiti..

računaj još BREXIT, pa ako cijena Eura padne..

dakle ako imaš sada Eure, kupiš bitcoine..

ako izađe GBR iz EU, i usput preplovi se inflacija BTCa...
BTCu će skočiti vrijednost a EU pasti.. i onda nazad prodaš BTCove i zaradiš lovu..