Madjarsko more

[url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Najstariji-i-najmladi-u-Jadroliniji-Palaca-Jadran-slavi-120-godina-a-Vida-dolazak-na-Kvarner]Bas te briga sto Madjarska nema mora[/url]



Palača Jadran i katamaran »Vida« najstariji su i najmlađi u Jadroliniji, pa su stoga i simbol pomorske tradicije, prošlosti i sadašnjosti. Administrativno sjedište Jadrolinije će iduće godine obilježiti 120. obljetnicu od izgradnje. Povijesne činjenice govore da je izgradnja Palače Jadrana počela 1894., da je zgrada bila pod krovom 1895., a potpuno završena 1897. Igra je to velikih brojki, a u tu igru spada i katamaran »Vida«, pedeseti brod u bijeloj floti. Nije najmlađi, ali jest najnoviji brod koji će ovog ljeta prvi put zaploviti Jadranom.

Početkom svibnja »Vida« je dopremljena iz norveške luke Bergen u Mali Lošinj, gdje je čeka završno uređenje i prve probne vožnje kako bi u lipnju mogla krenuti na održavanje brzobrodske linije od Splita prema Hvaru i Korčuli. Iako jedna zgrada i jedan brod naoko nemaju ništa zajedničkog, igrom slučaja povezuju slavnu pomorsku prošlost i sadašnjost. U tih 120 godina krenulo se od parobroda, a stiglo do modernih brodova građenih od karbonske konstrukcije kakav je »Vida«.

Mađarski utjecaj

Palača Jadran nastala je u razdoblju snažnog mađarskog utjecaja na praktično sva zbivanja u Rijeci. Prvo ugarsko pomorsko poduzeće Adria je osnovano je 1882. i u Rijeci je Adria organizirala plovidbu trgovačke mornarice sa flotom od sedam brodova. Posao se postupno širio, nabavljani su sve moderniji i veći parobrodi, jednako je rastao i broj redovnih linija iz Rijeke prema mnogim svjetskim lukama. Do Španjolske, zapadne Afrike, Tunisa, Alžira, Gibraltara, Messine, nešto kasnije i do Brazila. Adria je održavala linije za Liverpool, Glasgow, Antwerpen i Rotterdam i to nije bio samo dobro uhodani pomorski posao, već i posao koji je mijenjao identitet Rijeke i njezinih građana. Mnogi pomorci imali su priliku putovati svijetom, upoznati druge narode i običaje, te tako u svoj grad donijeti neka nova iskustva i spoznaje. Tako se i Rijeka otvarala prema svijetu. Rasla je i mađarska kompanija u kojoj su odlučili otkupiti veliku parcelu parka smještenog u neposrednoj blizini mora, s ambicijom izgradnje monumentalne palače koja će postati jedna od najreprezentativnijih građevina u Rijeci. Namjera i ideja je bila da Palača Jadran trajno simbolizira brodarstvo i bude sjedište Adrie kao velike i ugledne brodarske kompanije. Na pročelju zgrade su postavljeni kipovi pomoraca i simbolične figure kontinenata i ta poruka jednako je aktualna bila nekad kao što je sad. More povezuje ljude, gradove, zemlje i kontinente. I ploviti se mora! Tako je danas, tako je bilo i prije 120 godina.

Graditelj Palače Jadran, arhitekt Giacomo Zammatio, naručio je četiri visoka barokizirana kipa koji personificiraju glavna zanimanja pomoraca: kapetana broda, zapovjednika stroja, kormilara i peljara. No, modeli nisu bili pravi pomorci, već su kipovi izrađeni prema portretima četiri vodeća čovjeka kompanije Adria.

Četiri pomorca i kontinenta

Takav je zadatak dobio talijanski kipar Sebastiano Bonomi, koji je izveo četiri kipa pomoraca, te skulpture četiriju kontinenata. Za likove pomoraca su između ostalih upali tadašnji direktori kompanije, Emilio Curanda koji je portretiran kao kormilar, dok je kapetan izrađen prema liku direktora Adrije Uga Eidlitza. Kipovi su postavljeni prilično visoko, pa se pogled prolaznika nažalost rijetko podiže do njih. Pažnju itekako zaslužuju, svaki je lik sinteza određenih značajki pomorske profesije i zajedno predstavljaju spomenik svim pomorcima Rijeke, Kvarnera i šire, koji su plovili nekada ili to rade danas. Na zgradi su i skulpture četiriju kontinenata, koje označavaju itinerar riječkih brodova po svim svjetskim morima. Personifikacija Afrike prikazana je u liku Egipćanke, Azija u liku Japanke, Amerika u liku Indijanke i Europa u liku nordijskog ribara. Figure su visoke više od tri metra, izrađene su od istarskog kamena, impresivne i monumentalne istovremeno.
Sa svake strane ulaznog portala u Palaču postavljena je i jedna divovska figura Atlanta, moćnog nosača tereta, koji simbolički nosi teret odgovornosti i težinu pomorskog zanimanja. Glavni južni portal naglašen je skulpturama dvojice Titana i tu se ulazi u raskošan atrij u čijem je središtu kraće stubište. Na sredini prvog kata dulje fasade nalazi se širok hodnik iz kojeg se ulazi u najveće i najreprezentativnije urede. Drugi kat je izvana uređen kao piano nobile s velikim balkonom uza središnje tri prozorske osi te s manjim balkonima na rubovima pročelja. Centralna os glavnog južnog pročelja okrenutog moru naglašena je najvećom kupolom, a bočno, na kutovima zgrade su manje kupole.

Oštećena i dograđivana

Sve to samo je dio posebnosti Palače Jadran, koja je danas poslovno sjedište Jadrolinije, ali i stranih konzulata, agencija, trgovina, ugostiteljskih lokala... Nekad su u ovoj zgradi bila i sjedišta Jugolinije i Jadroagenta, a tijekom svoje duge povijesti Palača Jadran je imala manje ili veće unutarnje pregradnje. Spomenuti treba ugradnju dvaju pobočnih dizala za ljude i teret 1896., kao i činjenicu da je krajem Prvog svjetskog rata za vrijeme Krvavog Božića 1920. zgrada imala razorna oštećenja. Između dva rata, 1924. dograđen je krovni kat, a nakon Drugog svjetskog rata ugrađeno je novo, veće središnje dizalo.

Jadrolinija je pak osnovana 20. siječnja 1947. i tijekom 2007. kada se obilježavala 110. obljetnica Palače, investirano je u veliku obnovu fasade, odnosno u obnovu svih pročelja i skulptura, jer su tijekom vremena nastala oštećenja zbog atmosferskih prilika i trošnosti. Može se reći da danas Palača Jadran blista u svom punom sjaju i privlači poglede turista i građana Rijeke. Obilježavanje 120. obljetnice zgrade tijekom iduće godine svakako će biti prilika da se važnost i vrijednost Palače Jadran istakne i naglasi, a predstojeći dani mogli bi biti zapamćeni po susretu prošlosti i sadašnjosti riječkog i hrvatskog pomorstva. U svojoj matičnoj luci novi katamaran »Vida« trebao bi barem nakratko doći u posjet Palači u kojoj je sve počelo. Ideja je da bi »Vida« nakon priprema za sezonu, koje se obavljaju u škveru u Malom Lošinju, trebala doći u Rijeku gdje bi se organizirao dan otvorenih vrata na novom brodu Jadrolinije. Odluka o tome još nije usvojena, sve ovisi i o rokovima, jer je sezona pred vratima, a »Vidu« tek očekuje uvođenje u posao na južnom Jadranu. Kako god bilo, krug pomorske prošlosti i sadašnjosti je zatvoren. Palača Jadrana slavi 120 godina, a »Vida« svoje prve nautičke milje na Jadranu. Sretno im bilo!

ja baš htio stavit tu sliku

kako izgleda Vida? karbonska?

fora!

Šta je sad to.

 I madjaroni bi na more 

  seretleš keregeš  juno potkivano meregeš

 A čuješ, kad  hijene vide crkotinu odmah jurišaju ugrabiti komad.

 Vide Madjari da Turci posežu za Horvatistanom pa računaju i oni uzeti komad kolača,

 INU su već stavili pod kontrolu većinski, sad će karasmrad odraditi ostalo i to je to.


  Rasprodaja  - lijepe naše -

kic wrote:fora!

mogli smo ih 100 kupit ili napravit, sto se zajebajemo sa ustasam i partizanima

mogli smo, da mi je sad 18. upisao bih Pomorski fakultet, koji su u Rijeci stalno pokušavali spustiti na Višu samo, a u biti, nas upravo ta pomorska tradicija izdvaja od susjednih naroda a ne gajimo to previše..

kic wrote:a u biti, nas upravo ta pomorska tradicija izdvaja od susjednih naroda a ne gajimo to previše..

fala Tudjmanu pa nema vise Jugolinije :confjuz:

Yehudi wrote:Šta je sad to.

 I madjaroni bi na more 
 

za vrijeme madjarske uprave 1868. do 1918. Rijeka je postala to sto danas jeste...

kic wrote:mogli smo, da mi je sad 18. upisao bih Pomorski fakultet, koji su u Rijeci stalno pokušavali spustiti na Višu samo, a u biti, nas upravo ta pomorska tradicija izdvaja od susjednih naroda a ne gajimo to previše..

 Ima ih masa koji u ZD završe pomorsku pa rade kao dostavljači pizze i sl.  jer više nema domaćih tvrtki.

 Kadeturu ne mogu odraditi tu jednu god a kamoli se ukrcati negdi.............prošlo je to vrime " sredit će mi rodjo posa na brodu "

 Vidim da fantazije u narodu ostaju no moram vas razočarati.

 U prvom rodu mi je momak koji je završio pomorsku, smjer za nautičara, i evo 2 god  ništa

 a ima sve papire, sve bravete je položio i posjeduje ih, govori engleski i talijanski dečko ali nema šanse za ubaciti se.

     Tržište je pre popunjeno Filipincima, Indijcima i svom masom drugih pomoraca koji stvarno imaju tradiciju pomorstva

  RH ima tradiciju pomorstva u toliko šta se eto bacalo mriže iz kaića tu po Jadranu  no  Svijet je malo veći ljudi moji.

Izgleda da će Hrvatska doživjeti sudbinu BIH.

Ponovo se prave nove mape i mnogi u tim mapama vide Hrvatsku ili njene dijelove kao sastavne dijelove svojih carstava.

A mi glupi i naivni,ništa iz povijesti ne naučismo.

jastreb wrote:Izgleda da će Hrvatska doživjeti sudbinu BIH.

Ponovo se prave nove mape i mnogi u tim mapama vide Hrvatsku ili njene dijelove kao sastavne dijelove svojih carstava.

A mi glupi i naivni,ništa iz povijesti ne naučismo.

...nitko nista ne vidi....mađare zanima samo ina....a isti quratz bi bio i da je netko drugi umjesto mađara...ina se jednostavno nije smjela uopce staviti na lager..a stavila je ondasnja racanova koalicija..sanader dovrsio posao...eto prodali smo njemcima ht..i sta smo dobili..goli quratz..no ti nije samo nas usud..sve drzave u ex yu su prodale svoje najvaznije strateske firme..i srbalji ma je naftna kompanija u rukama rusa pa ih ovi prcaju ko mlade majmune..i njihov telekom je u rukama svaba...isto je i u bh-a,crnoj gori makedoniji...sto vrijedi za nas vrijedi i za druge..u srbiji su vlasnici pola zemljista arapi...

da nije A-U Hrvatska ne bi imlala jednu lijepu zgradu

asilovski wrote:da nije A-U Hrvatska ne bi imlala jednu lijepu zgradu

..jbg svatko nesto nosi..vrijedi isto za bh-a,sloveniju..manje vise svi izgradili zgrade za vrijeme AU...ali jbg tko je vidio zgrade u 16,17 i 18 stoljecu na ovim prostorima..

vuksadinare wrote:

asilovski wrote:da nije A-U Hrvatska ne bi imlala jednu lijepu zgradu

..jbg svatko nesto nosi..vrijedi isto za bh-a,sloveniju..manje vise svi izgradili zgrade za vrijeme AU...ali jbg tko je vidio zgrade u 16,17 i 18 stoljecu na ovim prostorima..

Kako misliš tko je vidio pa isto austro ugari, Hrvati su međutim tada gradili zemunice i jeli repu heheheh

asilovski wrote:

vuksadinare wrote:

asilovski wrote:da nije A-U Hrvatska ne bi imlala jednu lijepu zgradu

..jbg svatko nesto nosi..vrijedi isto za bh-a,sloveniju..manje vise svi izgradili zgrade za vrijeme AU...ali jbg tko je vidio zgrade u 16,17 i 18 stoljecu na ovim prostorima..

Kako misliš tko je vidio pa isto austro ugari, Hrvati su međutim tada gradili zemunice i jeli repu heheheh

selo asila selo...dok su gradovi ipak lijepo izgledali....u 19 stoljecu...

nego asila..ovi tvoji osjecani preuzeli vlast u hajduku..kos predsjednika a ona zgodna osjecanka mu desna ruka...

vuksadinare wrote:nego asila..ovi tvoji osjecani preuzeli vlast u hajduku..kos predsjednika a ona zgodna osjecanka mu desna ruka...

To su torcidini krajevi, a i dalmacija je osvježila krv tamo naseljavanjem, a sad je smjer obrnut. Prije su dalmatinci išli tamo kopati motikom, a sada od gori dolaze u dalmaciju konobariti ili u detschland što bilo...

mutava baštarda wrote:

vuksadinare wrote:nego asila..ovi tvoji osjecani preuzeli vlast u hajduku..kos predsjednika a ona zgodna osjecanka mu desna ruka...

To su torcidini krajevi, a i dalmacija je osvježila krv tamo naseljavanjem, a sad je smjer obrnut. Prije su dalmatinci išli tamo kopati motikom, a sada od gori dolaze u dalmaciju konobariti ili u detschland što bilo...

...da....u osijeku smo uvijek bili kao domacini....sijek,belisce,đakovo,nustar,stari mikanovci,bapska,tovarnik,erdut....vecina hajdukovci