Autohotne pasmine konja u Hr i okruženju

Hrvatski hladnokrvnjak 
Ova pasmina konja danas predstavlja najrasprostranjeniju pasminu konja u Hrvatskoj. nastao je na području sjeverozapadnog dijela Hrvatske, oplemenjivanjem domaćih kobila s pastusima hladnokrvnih pasmina iz Austrije, Mađarske, Belgije i Francuske. 
Do kraja XIX. stoljeća za pristup su se upotrebljavali uglavnom norički pastusi, a od početka pa do osamdesetih godina XX. stoljeća, uglavnom ardenski i peršeronski. Danas se uzgoj provodi u čistoj krvi. Hrvatski hladnokrvnjak uzgaja se na širem području Hrvatske. – uzgojno područje proteže se od istarske do Osječko-baranjske županije sa središtem uzgoja u Moslavini. Uzgoj hrvatskog hladnokrvnjaka dijeli se na tri subpopulacije: uzgoj u 12 udruga, uzgoj u Ergeli Kričevački Lemeš – Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske (CRSH) i uzgoj izvan udruga (samostalni uzgajivači).
Pasminski opis
Hrvatski je hladnokrvnjak krupnije građe nego posavac. Poželjna visina u grebenu je oko 170 cm (vrpca), uglavnom je dorat boje, a u manjoj mjeri može se javiti i kao vranac, rjeđe kao sivac, odnosno alat. Glava mu je ravna i široka, razmjerno velika. Kratkog je vrata uz neizražen greben, leđa su duža s dobro zaobljenim rebrima uz kratak spoj. Sapi su dobro obrasle mišičima, rascijepljene i lijepo zaobljene. Prsa su široka i duboka, noge snažne i umjereno obrasle dlakama, hod mu je siguran i snažan. Najbolje rezultate u uzgoju i korištenju, a s obzirom na uzgojnu povijest i cilj, postiže u krajevima intenzivne ratarske proizvodnje, no kako je izgubio tu svoju radnu funkciju, danas se u većem broju zadržao samo u područjima otežane mogućnosti korištenja poljoprivredne mehanizacije i na rubnim područjima vlažnih staništa. U ekonomskom smislu, kao pasmina radnih konja, izgubio je s pojavom mehanizacije u poljoprivredi svoju vrijednost. Kao i hrvatski posavac ima mogućnosti opstanka samo na područjima koja imaju dovoljno pašnjačkih površina. Danas se prvenstveno uzgaja zbog proizvodnje mesa i specifičnih proizvoda od mesa. Također je pogodan za proizvodnju kobiljeg mlijeka kao vrlo vrijedne sirovine u kozmetici. Inače u šumovitom dijelu naš domovine još se upotrebljava za obavljanje određenih šumskih poslova, izvlačenje trupaca i nošenje drva – samarenje.

http://www.gospodarski.hr/Publication/2013/16/hrvatske-autohtone-pasmine-konja/7855#.VymgzLv7sjg

Lipicanac je pripadnik svjetski poznate pasmine konja, uzgojene u Sloveniji. Pasmina je nastala 1580. u Lipici na slovenskom krškom području, u tadašnjoj Habsburškoj Monarhiji.

U Hrvatskoj se lipicanci počinju uzgajati 1806. u Đakovu, a u 19. stoljeću stvara se zasebna linija pastuha, Tulipan. Posebice se uzgajao u Slavoniji, jer je zadovoljavao tadašnje potrebe za većim, jačim i ustrajnim konjem, dobre ćudi s malim zahtjevima za hranom. Osim linija pastuha, u Hrvatskoj danas postoji i 11 rodova kobila: Traviata, Siglavy, Rendes, Margit, Gidran, Famosa, Almerina, Spadiglia, Wanda, Africa i Enganderina.

Danas se ne drži da je ugrožen, ali s obzirom na kulturološli značaj i broj grla, pasmina je vrijedna zaštite. Ta se zaštita u Hrvatskoj provodi putem državne ergele lipicanaca te udruga uzgajivača, to su Državna ergela Đakovo, Konjogojstvena udruga Vallis Aurea, Konjogojstvena udruga Slavonija, Konjogojska udruga Đakovština, Konjogojska udruga Stari graničar, Konjogojska udruga „Lipicanac“ Ruščica, Konjogojska udruga Gundinci i Konjogojska udruga Babina Greda.

https://sh.wikipedia.org/wiki/Lipicanac

Bosanski brdski konj je jedina bosanskohercegovačka autohtona pasmina konja. Ova pasmina se može naći u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, djelovima Srbije, Makedoniji, te u djelovima Hrvatske (Dalmacija, Kordun, Lika). Po međunarodnoj klasifikaciji bosanski brdski konj spada u kategoriju ponija, pa se shodno tome koristi i njegov naziv "bosanski poni" (((en))). Također, u literaturi koriste se i nazivi "bosansko-hercegovački brdski konj" i "balkanski konj".

https://sh.wikipedia.org/wiki/Bosanski_brdski_konj

The Albanian (Albanian: Kali shqiptar) is the only indigenous horse breed in Albania. It is a small horse, and similar to other Balkan horses.

https://en.wikipedia.org/wiki/Albanian_horse

- Glavni cilj djelovanja naše udruge bio je i ostao da sačuvamo opstojnost Šokadije na ovim prostorima. Stihovi stare narodne pjesme “konji bijelci, to su babogreci”, imaju pokriće i kod današnje generacije babogredaca, jer tradicija koju su započeli tadašnji konjogojci, uspješno se nastavlja, rekao je predsjednik udruge Đure Gregorović dodajući kako je manifestacija doprinijela da Babina Greda postane nadaleko poznata.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/odrzani-36-konji-bijelci-u-babinoj-gredi-1091667