Effekt štednje - Prihodi građana u siječnju pali za 4,6 posto

e i ?
država smanjila rashode za 9,6% .. građani i firme potrošnju (prihodi od PDV) za 4,8% , prihodi proračuna ipak skočili za 4,8%

nevidim u čemu je problem ;S
inače tek je prvi mjesec, svašta može biti.. recimo jedan više/manji radni dan u mjesecu može utjecati na statistiku itd..

evo i MMF danas objavio da će RH ekonomija rasti 1,9% ove godine

preko_vode_do_slobode wrote:e i ?
nevidim u čemu je problem ;S

ne vidim što računaš, mislim da množiš kruške i jabuke

7,92 milijarde kuna (4,8%) X 2 nije jednako 8,88 milijardi kuna (9,6%)

preko_vode_do_slobode wrote:
inače tek je prvi mjesec, svašta može biti.. recimo jedan više/manji radni dan u mjesecu može utjecati na statistiku itd..

OK, 1. mjesec, ako će BDP rasti 2% na godišnjoj razini ja "pojedem šešir", ili kako se već kaže

deda na aparatima wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:
inače tek je prvi mjesec, svašta može biti.. recimo jedan više/manji radni dan u mjesecu može utjecati na statistiku itd..

OK, 1. mjesec, ako će BDP rasti 2% na godišnjoj razini ja "pojedem šešir", ili kako se već kaže

a neznam obično su te prognoze precizne , mislim.. ako su rekli 2%, može biti 1,5% ili 2,5% ali teško -1%..

When economics professors teach the basics of Gross Domestic Product (GDP), we usually caution our students that it is not a good measure of welfare. Unfortunately, many economists go on to give GDP far more credit than it deserves. They tend to consider fiscal and monetary policy positive if these policies increase GDP, but they often fail to ask, let alone answer, whether those same policies increase or reduce welfare. I have a term for giving GDP such a sacred a place in economists’ reasoning: GDP fetishism. If we return to some basic principles of economics, we will avoid GDP fetishism, do better economic analysis, and propose better policies.

aben wrote:When economics professors teach the basics of Gross Domestic Product (GDP), we usually caution our students that it is not a good measure of welfare. Unfortunately, many economists go on to give GDP far more credit than it deserves. They tend to consider fiscal and monetary policy positive if these policies increase GDP, but they often fail to ask, let alone answer, whether those same policies increase or reduce welfare. I have a term for giving GDP such a sacred a place in economists’ reasoning: GDP fetishism. If we return to some basic principles of economics, we will avoid GDP fetishism, do better economic analysis, and propose better policies.

Na Kubi imaju odličan wlefare a mali BDP, i sličnim rajevima na zemlji. Imaju duhovni rast umjesto materijalnog.

deda na aparatima wrote:

aben wrote:When economics professors teach the basics of Gross Domestic Product (GDP), we usually caution our students that it is not a good measure of welfare. Unfortunately, many economists go on to give GDP far more credit than it deserves. They tend to consider fiscal and monetary policy positive if these policies increase GDP, but they often fail to ask, let alone answer, whether those same policies increase or reduce welfare. I have a term for giving GDP such a sacred a place in economists’ reasoning: GDP fetishism. If we return to some basic principles of economics, we will avoid GDP fetishism, do better economic analysis, and propose better policies.

Na Kubi imaju odličan wlefare a mali BDP, i sličnim rajevima na zemlji. Imaju duhovni rast umjesto materijalnog.

ja sasvim fino materijalno restem,

a bdp to ne mjeri:)

deda na aparatima wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:e i ?
nevidim u čemu je problem ;S

ne vidim što računaš, mislim da množiš kruške i jabuke

7,92 milijarde kuna (4,8%) X 2 nije jednako 8,88 milijardi kuna (9,6%)

komentira sam potrošnju građana


Na nju se referiraš..

dakle država srezala potrošnju

Rashodi državnog proračuna u siječnju su iznosili 8,88 milijardi kuna, što je 9,6 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.

-tipa 900 milijuna kuna


Iako su ukupni proračunski prihodi porasli, prihodi od poreza na dodanu vrijednost, najizdašnijeg poreznog prihoda, pali su za 143 milijuna kuna ili 4,6 posto, na 2,96 milijardi kuna


-143milijuna kuna je prihod od PDVa.. PDV je 25%.. što znači da su građani potrošili manje oko 500milijuna kuna..


Država smanjila potrošnju za 900milijuna, građani troše manje 600milijuna kuna..

koliki će biti efekt na BDPO?

1. Prvi problem je, očito, što se u BDP ubraja državna potrošnja, koja se vrednuje jednako kao i osobna potrošnja. Primjerice, kada od svog raspoloživog dohotka dobrovoljno izdvojite 10 kuna za sladoled, to je iz aspekta BDP-a potpuno jednako kao kada vam se nasilno otme 10 kuna od vaše plaće kako bi se financirali komunistički agitprop projekti na H-Alteru, Zarezu, Libela.org, i sličnim državnim instrumentima propagande. Međutim, je li učinak na vaše blagostanje u ta dva slučaja jednak? Ako se država zaduži za još par milijardi kuna koje će potrošiti na prefarbavanja tunela, predstavlja li to baš stvarno porast životnog stadarda građana?

haha

https://tkojejohngalt.wordpress.com/2015/08/31/bdp-fetisizam/

aben wrote:

1. Prvi problem je, očito, što se u BDP ubraja državna potrošnja, koja se vrednuje jednako kao i osobna potrošnja. Primjerice, kada od svog raspoloživog dohotka dobrovoljno izdvojite 10 kuna za sladoled, to je iz aspekta BDP-a potpuno jednako kao kada vam se nasilno otme 10 kuna od vaše plaće kako bi se financirali komunistički agitprop projekti na H-Alteru, Zarezu, Libela.org, i sličnim državnim instrumentima propagande. Međutim, je li učinak na vaše blagostanje u ta dva slučaja jednak? Ako se država zaduži za još par milijardi kuna koje će potrošiti na prefarbavanja tunela, predstavlja li to baš stvarno porast životnog stadarda građana?

haha

pa istina je, jer prvo formula je pun kurac kompleksnija.. barem smo mi iz makroekonomije učili, i rastavljali tu formulu, ima desetke varijabli, koje su među povezane, te imaš one input-output matrice..

istina je ako država farba tunel po 10 milijardi $ većoj cijeni, sve jedno to će povećati kratkročno standard frizerku u Iloku.. to je istina..

međuim problem nastaje kasnije kada treba vratiti dug itd..

preko_vode_do_slobode wrote:

aben wrote:

1. Prvi problem je, očito, što se u BDP ubraja državna potrošnja, koja se vrednuje jednako kao i osobna potrošnja. Primjerice, kada od svog raspoloživog dohotka dobrovoljno izdvojite 10 kuna za sladoled, to je iz aspekta BDP-a potpuno jednako kao kada vam se nasilno otme 10 kuna od vaše plaće kako bi se financirali komunistički agitprop projekti na H-Alteru, Zarezu, Libela.org, i sličnim državnim instrumentima propagande. Međutim, je li učinak na vaše blagostanje u ta dva slučaja jednak? Ako se država zaduži za još par milijardi kuna koje će potrošiti na prefarbavanja tunela, predstavlja li to baš stvarno porast životnog stadarda građana?

haha

pa istina je, jer prvo formula je pun kurac kompleksnija.. barem smo mi iz makroekonomije učili, i rastavljali tu formulu, ima desetke varijabli, koje su među povezane, te imaš one input-output matrice..

istina je ako država farba tunel po 10 milijardi $ većoj cijeni, sve jedno to će povećati kratkročno standard frizerku u Iloku.. to je istina..

međuim problem nastaje kasnije kada treba vratiti dug itd..

ali briga mene za frizerku iz iloka,

meni je vridnije deset kun sad, nego osan kun sutra možda.

preko_vode_do_slobode wrote:
koliki će biti efekt na BDPO?

minus 0,3-0,4% BDPa u Siječnju

preko_vode_do_slobode wrote:
međuim problem nastaje kasnije kada treba vratiti dug itd...

nije problem ako netko drugi uzme kredit, ili se potroši štednja

ne mogu svi u isto vrijeme biti u plusu, to je fizički nemoguće u ekonomiji

jedan ima prihode, drugi ima rashode, novac nije nestao

ako je politička odluka da se neće uzimati novi krediti, i da se neće trošiti štednja
e onda jebiga, to znači da ne želimo platiti dugove i slijedi bankrot

Deda je neuk..Deda nema pojma...

super, samo nan triba agencija za pradvednu raspodjelu prihoda i rashoda, 

koja će osigurati da onaj ča pišo iz balkona malo šara:)

deda na aparatima wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:
međuim problem nastaje kasnije kada treba vratiti dug itd...

nije problem ako netko drugi uzme kredit, ili se potroši štednja

ne mogu svi u isto vrijeme biti u plusu, to je fizički nemoguće u ekonomiji

jedan ima prihode, drugi ima rashode, novac nije nestao

ako je politička odluka da se neće uzimati novi krediti, i da se neće trošiti štednja
e onda jebiga, to znači da ne želimo platiti dugove i slijedi bankrot

totalna centralno-planska ekonomija

deda na aparatima wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:
međuim problem nastaje kasnije kada treba vratiti dug itd...

nije problem ako netko drugi uzme kredit, ili se potroši štednja

ne mogu svi u isto vrijeme biti u plusu, to je fizički nemoguće u ekonomiji

jedan ima prihode, drugi ima rashode, novac nije nestao

ako je politička odluka da se neće uzimati novi krediti, i da se neće trošiti štednja
e onda jebiga, to znači da ne želimo platiti dugove i slijedi bankrot

u zatvorenoj ekonomiji, sve funkcionira savršeno.
država napravi deficit, količina duga u opticaju je jednaka količini novca, novac ako se troši stvara BDP, ako se stavi na štednju, štednja se pretvori u investicije pa opet to stvara BDP sve savršeno..

u realnoj situaciji kao u RH..

država se zaduži i troši na uhljebe.. recimo država povećava plaće uhljebima za 10 milijardi kn.. uhljebi u startu stave 5milijardi kuna na štednju u banci, a pošto smo otvorena ekonomija, ta štednja lako izađe iz hrvatske pa je zakurac..

ostalih 5milijardi kuna uhljebi troše, a od čega preko pola potrošnje na uvoznu robu.. pa je eventualni efekat državne potrošnje 10milijardi kuna, rast BDPa oko 3-4-5milijardi kuna..

sa time da ćemo umjesto 10milijardi kuna, vratiti dug oko 12-13milijard (kamate ofc);S

i u dobrovoljnoje ekonomiji su uvik svi u plusu;

ti meni doš dinare, a jo tebi kilo ribe- ki je tote izgubi?

preko_vode_do_slobode wrote:uhljebi u startu stave 5milijardi kuna na štednju u banci, a pošto smo otvorena ekonomija, ta štednja lako izađe iz hrvatske pa je zakurac..

izađe ako Hrvatska ne želi prodavati bankama svoje obveznice i trezorske zapise

Frend mi vodi restoran, a rođeni kafanu na Cvjetnom. Slažu se priče s Dedom...