Porezna nam je zaustavila projekt na kojem bi se zaposlilo 1100 ljudi

Porezna nam je zaustavila projekt na kojem bi se zaposlilo 1100 ljudi

http://www.index.hr/vijesti/clanak/teo-valic-za-index-porezna-nam-je-zaustavila-projekt-na-kojem-bi-se-zaposlilo-1100-ljudi/883713.aspx

Eto opet država uništava poduzetnike svojim propisima i zakonima.

Nužno je deregulirati tržište kako bi maštoviti ljudi poput ovog Tea Valića mogli pokrenuti proizvodnju.

debotoijusto wrote:TEKST je u potpunosti obrisan jer tvrdnje iz teksta nisu bile adekvatno provjerene prije objave članka.

Iz Harvard Kluba Hrvatske uputili su na javne izvore informacija na stranicama Harvarda, gdje se vidi kako dotični nije primio počasnu diplomu, kao što se navodilo u tekstu.
Iznesene su tvrdnje koje osporavaju iz tvrtki koje su se spominjale u tekstu te su neke kompanije zatražile da ih se ne povezuje s g. Valićem.

Zbog ovih propusta i zahtjeva odlučili smo se na uklanjanje cijelog teksta.

Ispričavamo se čitateljima.

jel tebi ovo pisalo kad si otvarao temu ?

Naravno damu je pisalo. Vidio sam tekst prije dan ili dva u cijelosti. Ovo je nešto novo. Ovo je stavio valjda da paprira onoj temi o Rimcu kojeg ne prati.

gargamel0101 wrote:

debotoijusto wrote:TEKST je u potpunosti obrisan jer tvrdnje iz teksta nisu bile adekvatno provjerene prije objave članka.

Iz Harvard Kluba Hrvatske uputili su na javne izvore informacija na stranicama Harvarda, gdje se vidi kako dotični nije primio počasnu diplomu, kao što se navodilo u tekstu.
Iznesene su tvrdnje koje osporavaju iz tvrtki koje su se spominjale u tekstu te su neke kompanije zatražile da ih se ne povezuje s g. Valićem.

Zbog ovih propusta i zahtjeva odlučili smo se na uklanjanje cijelog teksta.

Ispričavamo se čitateljima.

jel tebi ovo pisalo kad si otvarao temu ?

Naravno damu je pisalo. Vidio sam tekst prije dan ili dva u cijelosti. Ovo je nešto novo. Ovo je stavio valjda da paprira onoj temi o Rimcu kojeg ne prati.

ta igra ...dobro
ima negdje taj tekst na mrezi ?

gargamel0101 wrote:
Naravno damu je pisalo. Vidio sam tekst prije dan ili dva u cijelosti. Ovo je nešto novo. Ovo je stavio valjda da paprira onoj temi o Rimcu kojeg ne prati.

eto, to ti je poznata zavist Hrvata i jal
kako će maštoviti ljudi s vizijom uspjeti uz ovakav antipoduzetnički duh

a Rimca ne pratim, tj. teško ga je izbjeći jer iskače iz paštete, samo se znam služiti googlom

treba jos povecati poreze,sto vise poreza jaca drzava

deda na aparatima wrote:

gargamel0101 wrote:
Naravno damu je pisalo. Vidio sam tekst prije dan ili dva u cijelosti. Ovo je nešto novo. Ovo je stavio valjda da paprira onoj temi o Rimcu kojeg ne prati.

eto, to ti je poznata zavist Hrvata i jal
kako će maštoviti ljudi s vizijom uspjeti uz ovakav antipoduzetnički duh

a Rimca ne pratim, tj. teško ga je izbjeći jer iskače iz paštete, samo se znam služiti googlom

Znam i ja koristit Google pa ne tražim okolo po registrima s kime posluje i ne ljepim koliko isplaćuje plaće.

Winter is coming wrote:treba jos povecati poreze,sto vise poreza jaca drzava

Ko Francuzi na 69% posto, pa da ih u Irskoj ima još više.

debotoijusto wrote:
ta igra ...dobro
ima negdje taj tekst na mrezi ?

Evo:

Teo Valić za Index: Porezna nam je zaustavila projekt na kojem bi se zaposlilo 1100 ljudi


Teo Valić za Index: Porezna nam je zaustavila projekt na kojem bi se zaposlilo 1100 ljudi

Foto: Index

UGLEDNI HRVATSKI PODUZETNIK, analitičar i savjetnik za banke i investicijske fondove, Teo Valić, živio je i radio u desetak zemalja svijeta te kontinuirano radi na projektima vezanim za Hrvatsku. U svom prvom intervjuu za hrvatske medije otvoreno je progovorio o stanju u Hrvatskom gospodarstvu, rak-ranama zbog kojih je čitav sustav bolestan i ne napreduje, ali i o brojnim mogućnostima, koje Hrvatska ima, no Vlade ih ili ne vide ili svjesno zanemaruju. Iako se nedavno i sam uvjerio da je pokrenuti poslovni projekt u Hrvatskoj vrlo teško, a često i nemoguće, stručnjak s počasnom diplomom Harvarda, u razgovoru za Index, optimistično poručuje – uz prave ljude, manje jala, više stručnosti i znanja te drugačiji administrativni i porezni sustav, Hrvatska ima potencijal da bude nova Florida ili Silicijska dolina Europe.

"Projekt na kojem bi se zaposlilo 1100 ljudi, zaustavila nam je Porezna uprava"

"Stellar Aerospace klaster je namjeravao u Hrvatskoj pokrenuti aerospace industriju te smo u taj projekt investirali nekoliko milijuna kuna. Taj konzorcij iz SAD-a, oformljen od tvrtki SpaceImage Network, Robotic Systems i KGo Aerospace, u svom asortimanu ima vrlo zanimljive proizvode poput optičkih sustava za svemir, industriju i obranu, satelitskih komunikacijskih sustava letjelica i sustava za nadzor te robota za specijalne uvjete i namjene. Planirali smo proizvodnju pokrenuti u Hrvatskoj te bismo u 2015. zaposlili 250 ljudi, a do 2020. Godine, u proizvodnji, sektoru razvoja i administraciji, zaposlilo bi se 1100 ljudi. S našim smo projektom, kroz detaljnu prezentaciju, upoznali i bivšeg predsjednika dr. Ivu Josipovića, a on nas je tada upitao "Zar vas Porezna još nije otjerala iz Hrvatske?". Priznajem da na tom sastanku, ni iz daleka, nisam shvatio na koliko problema se ovdje u Hrvatskoj može naići, odlučiš li pokrenuti neki posao, no, ubrzo sam se u to uvjerio. Na DUUDI-jevom natječaju naš projekt proizvodnog centra bio je četvrti, u konkurenciji od 700-tinjak projekata i od tada smo, očito, nekome postali trn u oku", kaže Teo Valić, koji trenutno radi kao savjetnik za nekoliko kompanija na području automobilske industrije i industrije Virtualne i Miješane Stvarnosti (VR i AR), a i sam je investitor u srodnim projektima u Americi, Hrvatskoj, Singapuru i Sloveniji.
Iako ima bogato radno iskustvo stečeno širom svijeta, projekt pokretanja aerospace industrije u Hrvatskoj gorko je iskustvo, koje bi, kaže, najradije zaboravio.


"Sve je bilo još u povojima kada nam je došao porezni nadzor. Poreznica je rekla da ne razumije što mi to točno radimo, a zatim je poslala upite u Američki IRS i Singapurski IRAS, spominjući sumnju na pranje novca, čime se direktno inkriminira kompanija koju financira vlada države kojoj hrvatska Vlada pokušava "uvaliti" svoju avio kompaniju. Nakon što su IRS i IRAS potvrdili da naše kompanije posluju u skladu sa zakonima, Porezna uprava nam je ipak naplatila tridesetak tisuća kuna PDV-a na neke fakture u Americi. Plaćali smo sve i svašta pa i porezno savjetovanje. Porezna nam i danas duguje više od 100 tisuća kuna, no na taj novac više i ne računam", kaže Valić koji posljednje tri godine živi na relaciji Kalifornija – Hrvatska – Singapur. Projekt koji je žarko želio realizirati baš u svojoj rodnoj zemlji, nastavljen je, kaže, no ne u Hrvatskoj.

I dok se Hrvatska guši u dugovima, te uz to, apsurdnim propisima i ogromnim porezima, tjera strane investitore, ali i uspješne, domaće poduzetnike, u drugim se zemljama pronalaze rješenja da ih se zadrži unutar granica.

"Donedavno sam bio član Nadzornog Odbora jedne računalne kompanije iz Vancouvera i sjećam se situacije kada je osnivačima kompanije, koji su njemački državljani, istekla viza. Kanadska vlada odbila im je produljiti vize, no pokrajina British Columbia im je potom izdala razvojnu stipendiju u trajanju od pet godina, koja je spriječila federalnu vladu da te izumitelje pošalje iz Kanade u SAD. Tako se zadržava kvalitetan kadar", priča Valić. Strani su poslodavci i njegov talent prepoznali "na prvu loptu". Karijeru je započeo u game developmentu. Nakon što je 1996., sasvim slučajno, zapazio igru "Grand Prix 2", koja je tada još bila u povojima, te pronašao u njoj neke greške, kontaktirao je proizvođača, nakon čega mu je ta tvrtka odmah ponudila posao.

Što još poduzetnicima nudi Kanada?

"Ako odaberete razvoj i proizvodnju, možete se kvalificirati za nekoliko razvojnih stipendija. U kompaniji s petoro zaposlenika, godišnji izdatak za plaće bio je 550.000 kanadskih dolara. Država je godišnje financirala inženjere kroz 350.000 kanadskih dolara cashbacka. Sav potrošni materijal bio je subvencioniran s 35 posto, što je kroz četiri godine iznosilo više od dva milijuna dolara. Rezultat je odličan proizvod – "Designed in Canada, Made in Canada". Pitanje je da li bi Kanada ikada poduzela takve korake da nije došlo do kolapsa proizvođača Blackberryja RIM-a i zatvaranja IBM tvornica. Sumnjam, no i federalne i lokalne vlasti u toj zemlji shvatile su što se mora napraviti da bi se stvorila dodana vrijednost", kaže Valić. Smatra da Hrvatska jednak model financiranja treba primijeniti na primijenjenu znanost, razvoj i proizvodnju.

Pogrešni potezi : Rasprodaja tvrtki i projekt "istinskih Hrvata" uništili su Hrvatsku!

"U Hrvatskoj su se tvrtke olako rasprodavale, a sada birokracija koči pokretanje novih. Prodaja kompanija, koje su bile "zanimljive" današnjim tajkunima ili strancima, donijela je Hrvatskoj tek kratkoročnu dobit, no zbog kriminala kojim je obilježena pretvorba i privatizacija, poduzetništvo je i danas stigmatizirano te trpi posljedice. Pogrešan korak je bio i kreiranje projekta "istinskih Hrvata" koji Hrvatskoj nije donio baš ništa dobro. Potvrđuje to i činjenica da je ova država, unatoč svom ogromnom potencijalu, završila u svojevrsnom ekonomskom dužništvu. Danas smo pritisnuti dugom koji se mjeri u stotinama milijardi kuna, Vlada diže kredite za koje jedva vraćamo kamate, dok o otplati glavnice nitko ni ne razmišlja. Jedino orijentiranje na zdravo, održivo poduzetništvo može otplatiti taj dug, no upravo tu nailazimo na srž problema", kaže Valić.

"Na sceni u Hrvatskoj nije neoliberalni nego interesno-ortački kapitalizam kojeg podupiru uhljebi"

Rak rane, zbog kojih je Hrvatska ostala zarobljena u prošlom stoljeću su, ističe Valić, glomazna, troma i spora administracija, nedostatak zdrave konkurentnosti, negativan i vrlo zatvoren način razmišljanja na lokalnoj razini, ali i mentalitet kojim dominiraju zavist zbog tuđeg uspjeha i jadikovanje nad vlastitom sudbinom.

"U Hrvatskoj vlada izraziti 'jal', teška 'zavist' koju najbolje oslikava ona stara "nek' susjedu crkne krava". Hrvatska ima dobre branding stručnjake, no svaki dijalog s njima se odbija te branding, koji je itekako važan, gotovo da i ne postoji. Imamo i dizajnere svjetskog glasa, no njihov trud i rad se ovdje relativiziraju. Čak i ako imate projekt koji ima potencijal da postane novi Facebook, Google ili Activision Blizzard, nema te banke u Hrvatskoj koja će taj projekt financirati. Konkretan primjer je jedna tvrtka u Hrvatskoj koja je nedavno dobila 2,5 milijuna eura od Europske Unije. Budući da će novac dobiti kroz 6-9 mjeseci, zatražili su kredit od nekolicine "hrvatskih", a zapravo austrijskih i talijanskih, banaka koje su odbile pomoći, iako im je povrat zagarantiran. S druge strane te iste banke koje operiraju u Hrvatskoj daju kredite uz silno visoke kamate koje su ilegalne u domicilnim zemljama tih banaka.



Apsurdno je i ono što se nedavno dogodilo poduzetniku Nevenu Bakiću koji je školama donirao 1000 robota i na to mora platiti i PDV i carinu, čime je Hrvatska prekršila ugovor s WTO (carinjenje elektronike). Jedan poznati hrvatski poduzetnik trenutno ima oko 100.000 eura „zarobljenih“ u Poreznoj upravi. To je prosječna godišnja plaća za šest njegovih zaposlenih, od čega država redovito prisvaja 50-ak posto, no taj je poduzetnik dobio usmenu prijetnju da će mu, ukoliko zatraži povrat, Porezna uprava ponovno poslati inspekciju na rok od godine do godine i pol. Logično je da će za to vrijeme sigurno nešto i pronaći, primjerice poluprazan aparat za gašenje požara, zahrđali vijak ili nešto tome slično", kaže Valić.

Zaključuje kako se u Hrvatskoj ne može govoriti o neoliberalnom, nego isključivo o interesno-ortačkom kapitalizmu kojeg podupiru uhljebi, a uz takav sustav Hrvatska ne može naprijed. Upozorava da, nastavili li se s tjeranjem poduzetnika iz države, sadašnji i budući umirovljenici, možda već za svega nekoliko godina, neće moći računati na mirovinu, jer novca za mirovine neće biti. Ističe i kako se u Hrvatskoj godišnje gubi najmanje pet milijardi USD na zastarjele klasifikacije poslovanja, razne pečate s oznakom "Likvidirano", papirnate biljege, pretporeze i ine poreze, na mjerače vremena u tvrtkama, itd.

"Primjer da u Hrvatskoj itekako možemo razvijati proizvodnju su tvrtke Applied Materials i Lipik Glas, te hrvatska auto industrija koja izvozi više od 10 milijardi kuna godišnje. Cipele koje proizvodi Strugar bolje su kvalitete od brojnih 'poznatijih' svjetskih brandova na tržištu. Ipak, za takvog umjetnika više zna globalna "haute couture" scena nego Hrvati, jer u Hrvatskoj se uspjeh tretira kao grijeh koji se ne oprašta. Tragično je da odbijamo odati priznanje i pohvaliti ljude, poput Matije Kopića i Mate Rimca, koji su uspjeli u onom što rade i koji trebaju inspirirati i sadašnje, ali i buduće mlade generacije", kaže Valić.

Dobar primjer : Američka savezna država Delaware danas ima više kompanija nego stanovnika
Iako u ostalih 49 američkih država to nije slučaj, u Delawareu su uspostavili zakon koji je omogućio vrlo jednostavno registriranje kompanija, što se pokazalo kao pun pogodak.

"American Airlines, Apple, Bank of America, Berkshire Hathaway, Coca-Cola, Ford, Google ili Microsoft, sve su te gigantske kompanije formalno registrirane u Delawareu i to na istoj adresi, s još 285.000 kompanija. Ta američka država danas živi od naplate franšiznog poreza te je formirano i mnoštvo odvjetničkih i računovodstvenih kompanija. Kako se franšizni porez naplaćuje po broju izdanih dionica, samo se sa spomenute jedne adrese u blagajnu slijeva oko 14 milijardi dolara franšiznog poreza godišnje, što bi, prevedeno na hrvatski primjer, značilo 99.43 milijarde ‘besplatnih’ kuna godišnje", pojašnjava Valić, kako kaže, legalni trik kojim je ta američka država uspješno pokrenula gospodarstvo i osigurala punjenje blagajne.

Dosade li im natezanja u vlastitoj zemlji, kompaniju u Americi, tvrdi, mogu otvoriti i građani Hrvatske, a jedan naš poduzetnički inkubator nudi otvaranje kompanije i račun u Silicon Valley Bank za 3300 kuna. Osim Amerike, dobar model za gospodarski rast i razvoj pronašao je i Singapur.

"Ta bivša kolonija i najmanja država u ASEAN regiji, površine grada Zagreba, s 5.5 milijuna stanovnika, uzdigla se iznad Malezije, Indonezije i Tajlanda. Tajna uspjeha je u tome što su se u Singapuru posvetili strateškim investicijama te su pustili da privatni sektor raste uz državne kompanije ne dopustivši pri tom državnim tvrtkama da zaguše tržište", kaže Valić.

Hrvatska bi mogla postati raj za strane umirovljenike koji bi ovdje ostavljali milijarde kuna

"Već dvije godine Hrvatska je na listi Forbesa, kao jedna od Top 20 destinacija za život Amerikanaca u mirovini. I dok je Španjolska u 90-ima i 2000-ima napravila pravi bum kampanjom kojom je njeno tržište nekretnina postalo aktualno za buduće umirovljenike, Hrvatska ne poduzima gotovo ništa da privuče tu skupinu ljudi. Primjerice, kada bi se u Hrvatsku uselilo samo 10.000 američkih umirovljenika, oni bi, u prosjeku, injektirali 3,3 milijarde kuna godišnje u domaću ekonomiju, a kada bismo privukli njih 50.000, u našoj bi zemlji godišnje trošili 19,8 milijardi kuna. Lančano bi se stvorili i uvjeti za otvaranje raznih servisa, restorana, bolnica, smještajnih kapaciteta….. To su prihodi i nova radna mjesta koji bi mogli riješiti problem nezaposlenosti, no takvi se projekti u Hrvatskoj ne realiziraju, jer se ponašamo kao da su nam "ispod časti", baš kao što se izrugujemo i muškim babicama pa ti ljudi svoju karijeru nastavljaju u inozemstvu", zaključuje Valić.

Dodaje kako je potencijalno dobar izvor prihoda za Hrvatsku i filmska industrija, od koje bismo, kako tvrdi, mogli uprihoditi desetak milijardi kuna godišnje, umjesto sadašnjih nekoliko stotina milijuna kuna. "Zašto ne oživimo, Primjerice, Jadran Film i ponovno ne stvorimo Hrvatski Pinewood Studios koji bi bio od neprocjenjive vrijednosti i za gaming industriju i za filmsku industriju", pita Valić.



Ono što mi zovemo 'igrice', u drugim je zemljama itekako unosan business

"Po podacima analitičke tvrtke Jon Peddie Research, industrija zabave, na globalnom nivou, teška je 1670 milijardi dolara godišnje. Riječ je o, približno, dva desetljeća prihoda sveukupnog hrvatskog gospodarstva. Samo u 2015. industrija računalnih igara ostvarila je 140 milijardi dolara prometa, uz 55 posto dobiti. Industrija gaming hardvera ostvarila je 131 milijardi dolara, uz 27 posto dobiti. Ono što zadivljuje je svakako tempo rasta. Predviđa se da će u samo pet godina tržište PC igara doseći 100 milijardi dolara, a zahvaljujući pametnim televizorima, tržište TV igara 280 milijardi dolara. Sve se više spominje Virtualna Stvarnost (VR). Sudeći po inicijalnim narudžbama proizvoda poput Oculus Rifta, HTC Vivea, Samsung Gear VR-a, procjena je kako će tržište hardvera i softvera za VR do 2020. doseći 150 milijardi dolara. Kada bi, primjerice, do 2020. Hrvatska preuzela samo 1 posto svjetskog tržišta igara, hrvatski BDP, koji raste po stopi od 2.5 posto, došao bi do 104 milijarde dolara, a onih 1 posto tržišta iznosilo bi 7,2 milijarde dolara, odnosno 7 posto BDP-a. To bi sektor igara pozicioniralo u Top 5 industrija u Hrvatskoj", tvrdi Valić.

CroTeam je, smatra, mogao biti naš prvi jednorog jer su u 2000-ima, s Ubisoftom, pregovarali o igri koja je mogla postati Call of Duty mnogo prije no što se sam Call of Duty i pojavio na tržištu.

"Call of Duty je franšiza koja godišnje zarađuje oko 1,3 milijarde dolara. Da je, kojim slučajem, Call of Duty domaći proizvod, imali bismo kompaniju koja bi u Hrvatskoj raspolagala s godišnjim proračunom od milijardu kuna da napravi jednu ‘igricu’. Taj novac bi se trošio u Hrvatskoj, glumci koji rade sinkronizaciju, motion cap umjetnici, poput Andy Serkisa, bili bi u Hrvatskoj mjesecima. No, Ubisoft se "prestrašio", jer im nismo bili "poznata vrijednost", što je opet problem brandinga države", upozorava naš sugovornik. No, dodaje da Hrvatska ipak ima „konja za trku“ , a kao najbolji primjer navodi da je Apple, u reklamnoj kampanji za svoj Apple TV, na jumbo plakate širom Amerike stavio upravo Rimčev Concept_One, odnosno 3D model iz „igrice“ Asphalt 8: Airborne.

"Suosnivač Activision Blizzarda mi je porukom na Facebooku javio da su kupili Major League Gaming (MLG) koji većinu developmenta ima u Hrvatskoj. Kada bi, primjerice, ta kompanija ovdje otvorila kompletan razvojni studio, dobili bismo investiciju od najmanje 150 milijuna kuna. Vjerujem da bi Vlada itekako voljela imati 200-300 ljudi iz "pogona mozgova", s plaćom od oko milijun kuna godišnje, koji žive i rade u Hrvatskoj. Ti bi ljudi ovdje kupili 200-300 pristojnih automobila, stanova, kuća, pravili bi promet restoranima, barovima, računalnim trgovinama, kemijskim čistionicama, što kumulativno podiže čitavo gospodarstvo", kaže naš sugovornik.

Nema napretka dok banke, umjesto poduzetništva, financiraju državu koja ne stvara dodanu vrijednost

Hrvatska, tvrdi Valić, može postati atraktivna lokacija za strane investicije, samo ako se osigura stabilna porezna politika, ali i stimulativna politika davanja te se investitorima i poduzetnicima omogući lakše poslovanje i život. Hrvatska, smatra, nije napravila strategiju razvoja i to se vidi na svakom koraku. Jedina strategija punjenja državnog proračuna nam je prihod od turizma, koji temeljimo na ratovima u Egiptu ili napetoj situaciji u Turskoj, a pri tom zanemarujemo činjenicu da je dovoljan samo jedan teroristički napad, poput auto bombe u Rijeci 1995-e, ili jedan eko incident u Jadranu, pa da hrvatski turizam opasno posrne, a državni proračun ostane bez očekivanog prihoda.

"Hrvatskoj treba set nezavisnih financijskih ustanova. Moramo pokrenuti hrvatski SWF – Sovereign Wealth Fund (banka – fond koji financira strateške investicije kroz izdavanje obveznica i tzv. Funding Rounds). SWF i privatni fondovi preokrenuli su sudbinu mnogih država. Da, primjerice, Dubai nije imao svoj SWF i da nije izdavao obveznice za aerodrom, Emirates Airlines se nikada ne bi razvio niti bi premašio broj aviona koje danas ima Croatia Airlines. Da Singapur nije osnovao Temasek Holdings te Development Bank of Singapore (DBS), ne bi nikada, od močvarnog otoka, postao vodeće financijsko središte. Na taj se način izbjegava davanje najvažnijih resursa u koncesijske ugovore koje niti jedna vlada, ne samo Hrvatska, ne zna ispregovarati. Ovoj državi stoga treba SWF, a ne HNB koja na izravno pitanje guverneru, o odbijanju ulaska razvojnih banaka, odgovara kako se niti jedna banka nije javila. U situaciji kada su HNB i banke u službi financiranja države, umjesto financiranja poduzetništva, nema napretka, jer država ne stvara dodanu vrijednost. Taj teret leži na privatnim kompanijama koje se bore na globalnom tržištu", tvrdi Valić.



Smatra da Hrvatskoj trebaju fokusirane, strateški orijentirane, financijske organizacije, poput vlastite banke za stimuliranje izvoza.
"Američka EXIM banka je jedan od ključnih razloga zbog kojeg su se razvile kompanije koje proizvode strateške proizvode. Zašto Končar, Gredelj, Đuro Đaković, Rimac, Hipersfera i ostali proizvođači „high value“ proizvoda ne bi mogli financirati svoje prodaje tako da novac dolazi u Hrvatsku? Činjenica je da Venture Capital fondovi ne dolaze prije svih, nego onda kada se zemlja, odnosno tržišta stabiliziraju", kaže Valić.
Hrvatska može biti Silicijska dolina Europe, ali sumnjam da će to ikada postati

"Prije 50 godina, Silicijska dolina je većinom bila voćnjak. Danas ta dolina u sjevernoj Kaliforniji, koja po veličini odgovara području između Zadra i Šibenika, privlači čak 40 posto svjetskih Venture Capital fondova. Silicijska Dolina nije lokacija – ona je sistem koji zna proizvesti najvrednije kompanije na svijetu. Možda zvuči utopijski, ali mislim da i Hrvatska može uspješno kopirati taj sustav i imati svoju silicijsku dolinu, ako konačno počnemo ozbiljno i odgovorno raditi. Prvih 5 ili 10 godina bili bismo na udaru kritika i pritisaka država članica EU, no uspjeli bismo, ali za to treba imati muda. Iskreno se nadam da ćemo ih pronaći i krenuti naprijed", poručuje Valić.

"Za početak – promijenimo sustav razmišljanja!"

"Mišljenja sam da sustav razmišljanja u nekoj zemlji najefikasnije mogu promijeniti migracije stanovništva, poput migracija koje se kontinuirano događaju u Kaliforniji, Singapuru i mnogim drugim zemljama svijeta. Ono što nas treba itekako zabrinuti jest činjenica da nitko od brojnih, visokoškolovanih izbjeglica, koji su ovih mjeseci prošli kroz Hrvatsku, nije pokazao interes da ovdje i ostane. Dio hrvatskog stanovništva koji je brzo zaboravio da smo i mi slali avione pune oružja kojim je uništena njihova zemlja, smatra da je i bolje da nitko od tih ljudi ovdje ne ostane, no to je pogrešan stav", kaže Valić. Poručuje kako napretka u Hrvatskoj neće biti sve dok se ljudi vode niskim strastima, dok mrze i preziru talentirane i uspješne.

Stranih investitora pak neće biti sve dok ne otklonimo nepotrebne administrativne prepreke za zdravo poslovanje te ne olakšamo dobivanje radnih dozvola i hrvatskog državljanstva, posebno za one najtalentiranije.

ma to je samo za bogate 

blagodarim

budem procitao kad se vratim s mjesta gdje moram biti zbog novca a nemam zelje
zbog ljudi...
jng. tezak je zivot nas proletera

debotoijusto wrote:blagodarim

Bog ti pomogo, junače.

Kud ces Horni?

n_razbojnik wrote:Kud ces Horni?

Bolje je postaviti pitanje, kud ćemo svi skupa?...

A netko mora ostati, da ugasi svijetlo

Idite svi u tri pizdhe malterine.

Treba silikonom sve oko kade, a uhvatio se neki plijesan, kako sad?

Tamo i idemo trenutno.

Ja sam već bio vani , tri godine u Italiji , nije mi problem opet , naučio jezik , vidio svijeta ....a šta kukate koji kuraz ovo ono.

Vratio se , nisam nešto puno zaradio tj ništa bitno , znanje jezika , iskustvo , vidio svijeta nešto , studirao tamo tečajeve ( na talijanskome ) koji su mi bili korisni poslije a ovdje ih nema  , maka se iz ove močvare ......to mi je najveća zarada tamo.

Ovo šta imam par stanova novogradnaj i te šeme to je došlo poslije.

Kukate brezveze.....makli se do Švabije i odma kmeče.

Ajde hebi gospu.

Kukate kurzu ....evo ja sam do dvi ure jutros zaradija najmanje 300 kuna.

Heben vas nesposobne.