Re: “Borovo je do devedesetih godina bio evropski gigant u kojem je bilo zaposleno 22.000 radnika i gdje se proizvodilo 25 miliona pari cipela godišnje“

by ljubo1212 14/3/2016, 19:37

jastreb wrote:Gubitaš,reko bi Marčelus.

ti si dete jednostavno kreten....nema drugog objašnjenja

by ljubo1212 14/3/2016, 19:38

Socijalističko gospodarstvo – neuspješno gospodarstvo

Autori članaka o socijalističkom gospodarstvu posebno o gospodarskim subjektima nastoje uvjeriti čitatelje kako je sustav iz socijalističkog razdoblja prije devedesetih godina prošlog stoljeća bio uspješan i glede izvoza, a gospodarski subjekti koji su proizvodili za izvoz „uspješni kolektivi“ izbjegavajući pritom iznijeti relevantne činjenice o poslovanju poduzeća.

Kako slušateljima radija odnosno čitateljima Večernjeg lista rođenim u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, nisu poznata političko-ekonomska zbivanja tijekom „izgubljene dekade“ (kako je razdoblje od 1980. do 1990. nazvao dr. sc. Jakov Sirotković), u čije vrijeme je Jugoslavijom, a to znači i SR Hrvatskom vladala politička i ekonomska kriza, ili su pak 'ušli' u sedamdesetu godinu života i zaboravili političko-propagandnu praksu vladajuće komunističke partije, odlučio sam ponuditi kraći podsjetnik slušateljima i čitateljima dnevnih i tjednih glasila o događanjima i stanjima u socijalističkoj stvarnosti Hrvatske s detaljnim osvrtom na događanja vezana za Jugoslavenski kombinat gume i obuće „Borovo“.

“Borovo je do devedesetih godina bio evropski gigant u kojem je bilo zaposleno 22.000 radnika i gdje se proizvodilo 25 miliona pari cipela godišnje“ - Page 3 Images?q=tbn:ANd9GcRYdW1jPLTR5c67y0ENNo55nnIphmrvWWXp-dCMscokThgrAoBj

Odmah na početku moram proturječiti autoru da ja rat uništio „Borovo“ jer to ne stoji, budući je „Borovo“ bilo na rubu poslovnog sloma počevši od 1985. godine u kojoj 34 % jugoslavenskih domaćinstava (prema rezultatu istraživanja ZIT-a) nije kupilo niti jedan par cipela (podatak je izGlasa Slavonije od 17. siječnja 1987.), a 1986. je došlo i do smanjenja izvoza za 20 posto nasuprot 1985. uslijed otkaza ugovora NIKE-a i ADIDAS-a te kupaca iz SSSR-a koji su zbog povoljnijih cijena prešli k dobavljačima iz Južne Koreje i Tajvana. Nadomjestiti proizvodnju tri milijuna pari športske i klasične obuće u kratkom roku nije bilo moguće. Posljedica navedenih kretanja bile su zalihe od devet milijuna pari obuće početkom 1987. godine.

by ljubo1212 14/3/2016, 19:39

Tijekom 1986. netragom je nestalo 25.000 pari obuće. Zakašnjavanje na posao u Borovu je bilo uobičajeno. Uz navedene nedostatke treba dodati i porast škarta u proizvodnji obuće te zastarjelu tehnologiju u proizvodnji autoguma gdje je 30 % proizvodnje otpadalo na autogume s unutarnjim zračnicama, koje su već tada od kamionskih prijevoznika bile napuštene. Potpredsjednik poslovodnog odbora izjavio je da su prije sedam godina učinjeni pokušaji usmjereni na napuštanje ove proizvodnje, što međutim nije uspjelo uslijed nedostatka financijskih sredstava.

U režiji, a to znači u administraciji i izvan proizvodnih pogona bilo je 4495 zaposlenih, što znači da je na svakih 5 zaposlenih u proizvodnji dolazio jedan zaposleni u režiji. Sredinom travnja 1987. zbog financijskih teškoća BOROVO nije uspjelo nabaviti sve potrebne uvozne sirovine i materijale i osigurati kontinuiranu proizvodnju. U najkritičnijem položaju našla se RO POLY koja je proizvodila poliuretanski brizgani program tako da je 2350 radnika u četiri OOUR-a ostalo bez posla što je izazvalo zastoj u RO Tvornica kožne obuće. Bio je to četvrti zastoj u protekla četiri mjeseca 1987. (vidjeti: "Četiri OOUR-a bez posla", Glas Slavonije od 21. IV. i „Od ponedjeljka redovna proizvodnja“, 25. IV. 1987.). Uslijed narušenih organizacijskih i materijalnih uvjeta u proizvodnji u mjesecu kolovozu 1987. (od 18. do 23. VIII.) dolazi do štrajka u Kombinatu zbog niskih osobnih dohodaka i neisplaćenog regresa za godišnji odmor.

by kaya 14/3/2016, 19:40

A cipele su im bile ludilo... To je bilo bas onako po ruski ..

by ljubo1212 14/3/2016, 19:40

Štrajkovi

Neposredno prije štrajka koji je započeo 2. srpnja 1988. zbog nedostatka posla nije radilo 5600 radnika, koji su bili na odmoru, ali s punim osobnim dohotkom ("Ključ nije izvan kombinata",Vjesnik, 2. IV. 1988.). Tisuću pet stotina radnika krenulo je na kamionima s partijskim i državnim zastavama u Beograd. Istaknuti su zahtjevi za isplatu većih osobnih dohodaka i to za 100 %, da se smanji administracija za 30 % a plaće da prate troškove života, zatim garantiranje opskrbe proizvodnje sirovinama i repromaterijalima, smanjenje SIZ-ova od općine do federacije. Zahtijevana je smjena rukovodstva Kombinata kao i odgovornost generalnog direktora za prekomjerno zapošljavanje (koji je u to vrijeme bio savezni sekretar za vanjsku trgovinu) (Vjesnik, 6. VII. 1988. str. 1.).

Na početku spomenutog štrajka blokada žiro računa iznosila je 134 milijarde dinara, gubitak je procijenjen na 24 milijarde, a zalihe gotovih proizvoda na 100 milijardi dinara. Za vrijeme trajanja štrajka obavljene su pripreme za nastavak proizvodnje koje su dale dobre rezultate jer su omogućile rad kako u pogonima Borova tako i u dislociranim pogonima u Somboru, Kuli, Odžaku i Donjem Miholjcu... ("Ima sirovina i optimizma", Vjesnik, 2. VIII. 1988.). Prema periodičnom obračunu za razdoblje siječanj-rujan 1988. Kombinat je imao gubitak od 116,7 milijardi dinara a najveći je problem bio pokrivanje gubitka od 65 milijardi dinara za što još nisu bila pronađena sredstva. Međutim, nakon kratkog predaha po završenom štrajku u nekim je dijelovima Kombinata obustavljena proizvodnja jer su radnici zahtijevali obrazloženje zašto je povećano izdvajanje za mirovinsko i invalidsko osiguranje što se je neposredno odrazilo na smanjenje osobnih dohodaka. Ne malo nezadovoljstvo izazvala je odluka SIZ-a stanovanja o povećanju stanarine, počevši od siječnja 1989., za 178 %, a komunalne usluge za čak 600 %. Cijena prijevoza na posao s vukovarskog područja povećana je 100 %. Radi održavanja neto vrijednosti boda na razini iz studenog 1988. bruto vrijednost boda za mjesec prosinac povećana je sa 630 na 680 dinara, dok je povećanje stanarine odgođeno do daljnjeg ("Protest zbog poskupljenja", Vjesnik, 8. I. 1989., str. 3.).

Predsjedništvo SRH također se uključilo u rješavanje poslovnih poteškoća u Kombinatu usvojivši zaključke o nužnosti izrade sanacijskih programa u što kraćem roku i organizaciji proizvodnje koja ima tržište i može ostvarivati dohodak kako bi se umanjile poteškoće uvjetovane gubitkom od 131 milijarde dinara uz obveze prema dobavljačima od oko 200 milijardi dinara (Vjesnik, 13. I. 1989. str. 1.).

"Privremene mjere"

Delegati konferencije sindikata i centralnog radničkog savjeta Kombinata većinom glasova izjasnili su se protiv uvođenja privremenih mjera. Nakon dvije godine rada usvojen je sanacijski program što je bio preduvjet da SOUR Borovo bude od 1. travnja 1989. konstituiran kao složeno poduzeće sa 70 samostalnih poduzeća. No, još je trebalo učiniti djelidbenu bilancu i registrirati žiro račune. Kod izrade diobene bilance pojavljuju se poteškoće pri podjeli gubitka po pojedinim subjektima tako da je diobena bilanca potpisana 3. VI. 1989.

Radnici najbrojnije radne organizacije Tvornice kožne obuće izjasnili su se za uvođenje privremenih mjera dok su radne organizacije Poly i Gumenotehnička roba odluku o uvođenju privremenih mjera prihvatili uvjetno. U te tri radne organizacije bilo je 11.000 zaposlenih, dakle jedna polovica. Uvažavajući tu činjenicu, delegati VUR-a i DPV SO Vukovar donijet će konačnu odluku na zajedničkoj sjednici zakazanoj za 8. V. 1989.

No, faza organizacijskog restrukturiranja nije bila bez nesuglasica vezanih za sistem raspodjele, uzrokovane različitim postotcima na osnovicu osobnog dohotka što je bilo u suprotnosti s uvriježenom uravnilovkom koja nije trpjela uspješnost u poslovanju. Uslijed toga, uprava Kombinata donijela je odluku o maksimalnoj visini stimulativnog dodatka od 70 %. Međutim,Tvornica gumene obuće nije mogla podnijeti razinu stimulacije veću od 40 % i došlo je do obustave rada u Tvornici gumene obuće.

Na osnovi činjenica o neizmirenim obvezama Kombinata u iznosu od 313 milijardi dinara, blokadi žiro računa koja je dosegnula do 120 milijardi dinara, Komisija SO Vukovar za utvrđivanje uvjeta za poduzimanje privremenih mjera društvene zaštite odredila je formalan rok od 35 dana za prevladavanje teškoća u SOUR Borovo, nakon čijeg isteka će SO Vukovar stvarno uvesti privremene mjere društvene zaštite najkasnije do 30. lipnja 1989.

by Guest 14/3/2016, 19:41

Pa..koliko se sjecam,bile su robustne,tete su nosile Borosane ,a cure Startasice...cujem,da startasice plasiraju jos uvijek,ako se nije ugasilo..

by Guest 14/3/2016, 19:42

ljubo1212 wrote:
Štrajkovi

Neposredno prije štrajka koji je započeo 2. srpnja 1988. zbog nedostatka posla nije radilo 5600 radnika, koji su bili na odmoru, ali s punim osobnim dohotkom ("Ključ nije izvan kombinata",Vjesnik, 2. IV. 1988.). Tisuću pet stotina radnika krenulo je na kamionima s partijskim i državnim zastavama u Beograd. Istaknuti su zahtjevi za isplatu većih osobnih dohodaka i to za 100 %, da se smanji administracija za 30 % a plaće da prate troškove života, zatim garantiranje opskrbe proizvodnje sirovinama i repromaterijalima, smanjenje SIZ-ova od općine do federacije. Zahtijevana je smjena rukovodstva Kombinata kao i odgovornost generalnog direktora za prekomjerno zapošljavanje (koji je u to vrijeme bio savezni sekretar za vanjsku trgovinu) (Vjesnik, 6. VII. 1988. str. 1.).

Na početku spomenutog štrajka blokada žiro računa iznosila je 134 milijarde dinara, gubitak je procijenjen na 24 milijarde, a zalihe gotovih proizvoda na 100 milijardi dinara. Za vrijeme trajanja štrajka obavljene su pripreme za nastavak proizvodnje koje su dale dobre rezultate jer su omogućile rad kako u pogonima Borova tako i u dislociranim pogonima u Somboru, Kuli, Odžaku i Donjem Miholjcu... ("Ima sirovina i optimizma", Vjesnik, 2. VIII. 1988.). Prema periodičnom obračunu za razdoblje siječanj-rujan 1988. Kombinat je imao gubitak od 116,7 milijardi dinara a najveći je problem bio pokrivanje gubitka od 65 milijardi dinara za što još nisu bila pronađena sredstva. Međutim, nakon kratkog predaha po završenom štrajku u nekim je dijelovima Kombinata obustavljena proizvodnja jer su radnici zahtijevali obrazloženje zašto je povećano izdvajanje za mirovinsko i invalidsko osiguranje što se je neposredno odrazilo na smanjenje osobnih dohodaka. Ne malo nezadovoljstvo izazvala je odluka SIZ-a stanovanja o povećanju stanarine, počevši od siječnja 1989., za 178 %, a komunalne usluge za čak 600 %. Cijena prijevoza na posao s vukovarskog područja povećana je 100 %. Radi održavanja neto vrijednosti boda na razini iz studenog 1988. bruto vrijednost boda za mjesec prosinac povećana je sa 630 na 680 dinara, dok je povećanje stanarine odgođeno do daljnjeg ("Protest zbog poskupljenja", Vjesnik, 8. I. 1989., str. 3.).

Predsjedništvo SRH također se uključilo u rješavanje poslovnih poteškoća u Kombinatu usvojivši zaključke o nužnosti izrade sanacijskih programa u što kraćem roku i organizaciji proizvodnje koja ima tržište i može ostvarivati dohodak kako bi se umanjile poteškoće uvjetovane gubitkom od 131 milijarde dinara uz obveze prema dobavljačima od oko 200 milijardi dinara (Vjesnik, 13. I. 1989. str. 1.).

"Privremene mjere"

Delegati konferencije sindikata i centralnog radničkog savjeta Kombinata većinom glasova izjasnili su se protiv uvođenja privremenih mjera. Nakon dvije godine rada usvojen je sanacijski program što je bio preduvjet da SOUR Borovo bude od 1. travnja 1989. konstituiran kao složeno poduzeće sa 70 samostalnih poduzeća. No, još je trebalo učiniti djelidbenu bilancu i registrirati žiro račune. Kod izrade diobene bilance pojavljuju se poteškoće pri podjeli gubitka po pojedinim subjektima tako da je diobena bilanca potpisana 3. VI. 1989.

Radnici najbrojnije radne organizacije Tvornice kožne obuće izjasnili su se za uvođenje privremenih mjera dok su radne organizacije Poly i Gumenotehnička roba odluku o uvođenju privremenih mjera prihvatili uvjetno. U te tri radne organizacije bilo je 11.000 zaposlenih, dakle jedna polovica. Uvažavajući tu činjenicu, delegati VUR-a i DPV SO Vukovar donijet će konačnu odluku na zajedničkoj sjednici zakazanoj za 8. V. 1989.

No, faza organizacijskog restrukturiranja nije bila bez nesuglasica vezanih za sistem raspodjele, uzrokovane različitim postotcima na osnovicu osobnog dohotka što je bilo u suprotnosti s uvriježenom uravnilovkom koja nije trpjela uspješnost u poslovanju. Uslijed toga, uprava Kombinata donijela je odluku o maksimalnoj visini stimulativnog dodatka od 70 %. Međutim,Tvornica gumene obuće nije mogla podnijeti razinu stimulacije veću od 40 % i došlo je do obustave rada u Tvornici gumene obuće.

Na osnovi činjenica o neizmirenim obvezama Kombinata u iznosu od 313 milijardi dinara, blokadi žiro računa koja je dosegnula do 120 milijardi dinara, Komisija SO Vukovar za utvrđivanje uvjeta za poduzimanje privremenih mjera društvene zaštite odredila je formalan rok od 35 dana za prevladavanje teškoća u SOUR Borovo, nakon čijeg isteka će SO Vukovar stvarno uvesti privremene mjere društvene zaštite najkasnije do 30. lipnja 1989.

A viš pizda im materina,oni bi da im se da i poveca placa,a posla nije bilo...jebo ti balkanski mentalni sklop,nikako da shvati,kad posela nema-nema niti novaca..ili ima???

by ljubo1212 14/3/2016, 19:43

dakle još jednom, jastreb, 2 u 1, em lažov em kreten,

by Guest 14/3/2016, 19:45

a dobro,ne moras ga bas tako castiti Ljubo,ipak smo stara ekipa i moze i bez sovki..

by ljubo1212 14/3/2016, 19:46

pa nisam rekao da je jebeni lažov, nego vulgaris....

by Guest 14/3/2016, 19:52

da je radilo jedno 2-3 tisće ,mozda bi bilo isplativo i opstalo...

by Trinity 14/3/2016, 19:55

veber wrote:
marcellus wrote:evo su još skladišta puna neprodanih cipela... borovo je proizvodilo 25 milijuna cipela i isto toliko milijuna dolara gubitka godišnje...
borovo je bilo ok što se tiče kvalitete i izrade.
problem je nastao u broju zaposlenih

kao i jugoplastika, a danas je jedan od najjačih proizvođača branika.

Upravo tako, imali su labose u kojima se prije proizvodnje sve ispitivalo, od kvalitete do nijanse konca.
Nije se moglo desiti da se cipele raspadnu nakon mjesec dana.

by Trinity 14/3/2016, 19:58

aben wrote:
debotoijusto wrote:
aben wrote:
veber wrote:
marcellus wrote:evo su još skladišta puna neprodanih cipela... borovo je proizvodilo 25 milijuna cipela i isto toliko milijuna dolara gubitka godišnje...
borovo je bilo ok što se tiče kvalitete i izrade.
problem je nastao u broju zaposlenih

kao i jugoplastika, a danas je jedan od najjačih proizvođača branika.
a dizajn

i drze cijenu a prodaju se po svijetu

http://www.grazia.hr/moda/novosti/ultra-europe-i-startas-se-vole-1
da, svako malo hipsteri uzmu nešto totalno seljački, obrnutopsihološki, pa isfuraju. sićun se kad su krajen devedesetih počeli nositi bijele adidasice s plavin crtama, a dotad su ih nosili seljaci:)

ugl, ulazak u butigu borova, ulazak je u vremeplov. sa sobon poniti vrićicu za riganje.

Meni se riga kad uđem u Bershku, Zaru ili H&M. To što oni prodaju trebalo bi zabraniti.

by michaellcmacha 14/3/2016, 20:06

preko_vode_do_slobode wrote:
n_razbojnik wrote:
veber wrote:
n_razbojnik wrote:Ja znam da kad sretnem ljude po šopingu u antifašističkoj Rijeci svi lete u giganta po postole...prvo u Borovo pa onda u eminentniji Peko
pa ljudi kupuju proizvode od borova
pa kupuju, i firma opstaje...ne treba joj 25 000 ljudi za to

tako i srbi kukakju da je prije u tvornici auta kragujevac radilo neznam 50 000? ljudi? a da sada 3000 ljudi..

ja malo googlam na vikipediji, prije 50 000 ljudi , godišnje radilo oko 30 000 auta(dakle 3/5 0.6auta po zaposlenom) , a do nedavno 3000 ljudi - proizvodilo 100 000 auta.. (dakle 33 auta po zaposlenom)..

Sada ti usporedi socijalističku produktivnost, 0.6auta po zaposlenom, sa onom kapitalističkom gdje jedan radnik proizvede 33 auta(uz pomoć tehnologije naravno i svega ostaloga).

I opet ta tvornica koja je jedno 50ak puta produktivnija, sve jedno nije opstala i teško diše..

onda možeš misliti koliko šanse bi imao kragujevac sa 50 000 polupismenih seljaka, ili borovo sa 25 000 ljudi ...

pa i ovi što u vezi borova kukaju su isto srbi...

by gargamel0101 14/3/2016, 20:06

Gledam ove tenisice i dizajn im je koma. Pa zar nemaju love za zaposliti kakvog dizajnera?!?

by michaellcmacha 14/3/2016, 20:09

Triny wrote:
veber wrote:
marcellus wrote:evo su još skladišta puna neprodanih cipela... borovo je proizvodilo 25 milijuna cipela i isto toliko milijuna dolara gubitka godišnje...
borovo je bilo ok što se tiče kvalitete i izrade.
problem je nastao u broju zaposlenih

kao i jugoplastika, a danas je jedan od najjačih proizvođača branika.
Upravo tako, imali su labose u kojima se prije proizvodnje sve ispitivalo, od kvalitete do nijanse konca.
Nije se moglo desiti da se cipele raspadnu nakon mjesec dana.

pa nisu se raspadale, ako ih nisi nosila, ili dobro pazila da ne dođe do kemijske reakcije u dodiru s vodom kišnicom...

by Trinity 14/3/2016, 20:11

michaellcmacha wrote:
Triny wrote:
veber wrote:
marcellus wrote:evo su još skladišta puna neprodanih cipela... borovo je proizvodilo 25 milijuna cipela i isto toliko milijuna dolara gubitka godišnje...
borovo je bilo ok što se tiče kvalitete i izrade.
problem je nastao u broju zaposlenih

kao i jugoplastika, a danas je jedan od najjačih proizvođača branika.
Upravo tako, imali su labose u kojima se prije proizvodnje sve ispitivalo, od kvalitete do nijanse konca.
Nije se moglo desiti da se cipele raspadnu nakon mjesec dana.
pa nisu se raspadale, ako ih nisi nosila, ili dobro pazila da ne dođe do kemijske reakcije u dodiru s vodom kišnicom...

Laž i objeda.

by Trinity 14/3/2016, 20:13

gargamel0101 wrote:Gledam ove tenisice i dizajn im je koma. Pa zar nemaju love za zaposliti kakvog dizajnera?!?

To su tenisice za klinke, ne za starce...

Btw, Zara ima nekih 300 dizajnera koji hodaju po revijama i kradu modele, radi male serije i svako malo izbacuju nove ali kvaliteta izrade im je koma.

by veber 14/3/2016, 20:16

michaellcmacha wrote:pa nisu se raspadale, ako ih nisi nosila, ili dobro pazila da ne dođe do kemijske reakcije u dodiru s vodom kišnicom...

realno, bila je ok obuća po kvaliteti. pratili su i modne trendove.
isto ni varteks ne bi dobio licencu za levis da nije valjao.
imam levisice 501 koje sam kupio 88-e ili 9-e. i dan danas ih nosim.

by veber 14/3/2016, 20:19

Triny wrote:
gargamel0101 wrote:Gledam ove tenisice i dizajn im je koma. Pa zar nemaju love za zaposliti kakvog dizajnera?!?
To su tenisice za klinke, ne za starce...
Btw, Zara ima nekih 300 dizajnera koji hodaju po revijama i kradu modele, radi male serije i svako malo izbacuju nove ali kvaliteta izrade im je koma.

Zara, odnosno taj cijeli Španjolski lanac trgovina je čisti kurac od kvalitete. U svakom segmentu. Ali imaju dobru politiku poslovanja. Maksimalno uzimaju robu iz Španjolske.
Od tepiha preko pločica do završnog....

by Trinity 14/3/2016, 20:21

Da, Zarina kompletna proizvodnja je u Španjolskoj.

by Sponsored content