Putin: Razmatramo ograničiti izvoz tri ključne sirovine

immortal wrote:

RayMabus wrote:
Kanada i Australija vade gomilu tog titanija a nemaju uopće tvornice za titanijsku spužvu.

možda prodaju rudu

Prodaju Japanu jer Japan ima tri tvornice plus još jednu nedavno napravio u Saudijskoj Arabiji ( bila im skupa struja u Japanu pa su tamo prebacili dio proizvodnje jer proizvodnja titanijevih spužvi guta puno struje ).

Putin pokušava nešto zaprijetiti Zapadu s tim titanom a Kina radi hiperprodukciju jer želi uništiti konkurenkciju a tu prvenstveno cilja na Japan dok su Rusija i Kazastan koleteralna šteta jer kineska hiper proizvodnja titanskih spužvi obara cijenu istih na svjetskom tržištu ( to im je i cilj tj da ubiju konkurenkciju ).

I sad kad bi on tu nešto zaglumatao odma Japan može povečati proizvodnju plus Kina i Kazastan samo čekaju da uskoče na to tržište.

Postoji također i recikliranje titana.

https://repozitorij.simet.unizg.hr/islandora/object/simet%3A2/datastream/PDF/view

Recikliranje metala i njihova industrijska upotreba postupno zauzimaju vaņno mjesto u svijetu kako zbog očuvanja prirodnih resursa i sve potrebnije zańtite okolińa, tako i zbog smanjenja trońkova proizvodnje metala. Materijali na bazi titana imaju odreĎene karakteristike koje ih čine promjenjivim u različitim granama industrije, a zbog neograničenog vijeka trajanja postaju izvrstan resurs za recikliranje. Krollovim procesom, glavnim postupkom dobivanja titana, stvara se kloridni otpad (MgCl2) koji se po nastanku uklanja recikliranjem, pri čemu se dobiveni metalni magnezij i plinoviti klor primjenjuju u daljnjoj industrijskoj proizvodnji titana. Recikliranje titana i njegovih legura ima pozitivan učinak na okoliń, a za njegovo recikliranje je potrebno i manje energije. Karakteristični reciklaņni procesi za proizvodnju titana i njegovih legura su ekstrakcija te recikliranje u plazma pećima. 

Industrijska upotreba metala dobivenih recikliranjem postaje sve vaņnija, ne samo zbog očuvanja prirodnih resursa i zańtite okolińa, već i zbog smanjenja trońkova i eventualnog skraćenja opskrbnog lanca. MeĎu svim materijalima koje druńtvo danas koristi, metali imaju najveći potencijal za neograničeno recikliranje. Od recikliranja metala se očekuje i da smanje eksploataciju minerala kao i njihovo procesiranje, ńtetno za ekosustave. U budućnosti će se, pored osnovnog primarnog metala iz mineralne rude, sve vińe koristiti i metali dobiveni recikliranjem.

Upotreba titana i njegovih legura posljednjih desetljeća sve vińe raste i ńiri se na različita područja. Primjenu nalaze u zrakoplovstvu, medicini, arhitekturi, kemijskoj industriji, naftnim platformama i buńotinama, svemirskoj industriji te drugim područjima. Titan je izvanredan metal, no proizvodnja njegovih legura iziskuje dosta sredstava.

 Zbog njegove velike reaktivnosti s kisikom, postojale su teńkoće pri dobivanju čistog metala. Jedan od procesa izdvajanja je Krollov proces ekstrakcije. Sam postupak je vrlo skup, jer ekstrakcija titana zahtijeva šesnaest puta veću energiju po jednoj toni nego čelik, a samo dva puta veću energiju od aluminija.

Najvińe titana nalazi se u rutilu i ilmenitu, a prisutan je u pijesku vulkanskog porijekla. 

Glavna ruda (ilmenit) kopa se iz golemih naslaga sedimentnih i magnetskih stijena u Kanadi, Ukrajini, Zapadnoj Australiji i Norveńkoj. Ilmenit i rutil čine oko 24% Zemljine kore što titan čini devetim elementom po redu po zastupljenosti elemenata na planetu. Zalihe titana iznose preko 600 milijuna tona. Svjetska proizvodnja godińnje iznosi oko 99 000 tona metalnog titana i 4,3 milijuna tona titanovog dioksida.

Titan i njegove legure imaju gotovo neograničen vijek trajanja ńto ih čini izvrsnim resursom za recikliranje. U pojedinim zemljama, poput Australije, titanski materijali se recikliranjem pretvaraju u vrijedan obnovljivi izvor, jer je recikliranje titana i legura na bazi titana i ekolońki i financijski korisno.  

Titanski materijali se danas rabe u izradi primarnih konstrukcijskih elemenata zahvaljujući iznimnim svojstvima koja posjeduju. Najveću primjenu imaju u zrakoplovnoj industriji za izradu lopatica kompresora i dijelove mlaznih motora, glavina, kućińta i drugih visokoopterećenih dijelova. Na primjer, kod modela Boeing 777, ovi su materijali zastupljeni s oko 10 % mase ukupne zrakoplovne konstrukcije. Prvi avion u cijelosti načinjen od legura na bazi titana bio je Blackbird. Pored toga, legure na bazi titana primjenjuju se za izradu projektila i satelita u svemirskoj industriji. Zbog korozijske otpornosti u morskoj vodi, sve se vińe primjenjuju u brodogradnji, prvenstveno za vojne brodove i podmornice.

Recikliranje metala igra vaņnu ulogu, pružajući ekolońke prednosti u smislu uńtede energije, smanjenja količine otpada i smanjenja emisija koje proizlaze iz uštede energije.

Očito je da primarna metalurgija titana, odnosno njegovo dobivanje Krollovim procesom, uključuje probleme vezane za onečińćenje okolińa uslijed stvaranja kloridnog otpada.

Recikliranje titana ima pozitivan učinak na okoliń, jer smanjuje potrebu za eksploatiranjem osnovnih materijala. Na taj način pridonosi očuvanju ņivotinjskih stanińta i zańtiti integriteta zemlje. Za recikliranje titana i njegovih legura potrebno je manje energije nego za pronalaņenje sirovina i proizvodnju komponenti iz njih, čime se štedi novac i manje zagađuje okolińu.

Visoka cijena titana, a time i legura na bazi titana, proizlazi iz sloņenog procesa izdvajanja samog metala iz rude.

Visoka cijena titana, koja proizlazi iz procesa njegove proizvodnje, predstavlja prepreku širokoj upotrebi ovog metala kao i njegovih legura. Naime, proizvodnja titana se može podijeliti u tri koraka. Prvi je proizvodnja titana u obliku spužve, drugi je ponovno taljenje u zańtitnoj atmosferi s ciljem uklanjanja nečistoća te legiranja do traņenog sastava i treći, daljnja obrada do poluproizvoda te gotovih dijelova. 

Treba naglasiti da se značajno smanjenje troškova može postići recikliranjem. Motivacija i poticaj za recikliranje titana i legura na bazi titana leži i u izbjegavanju potrošnje relativno velike količine energije potrebne za prevođenje mineralne sirovine u čisti metal.


Činjenice o proizvodnji i recikliranju titana: 

1. U gotovom proizvodu završi svega 30% proizvedene titanove spuŽve 

Reciklirani titan nema toliku ekonomsku vrijednost kao bakar ali je vrijedniji od nehrđajućeg čelika i drugih željeznih metala

Titan je izvanredan metal, no proizvodnja njegovih legura iziskuje dosta sredstava.

Zbog njegove velike reaktivnosti s kisikom, postojale su teńkoće pri dobivanju čistog metala. Jedan od procesa izdvajanja je Krollov proces ekstrakcije. Sam postupak je vrlo skup, jer ekstrakcija titana zahtijeva šesnaest puta veću energiju po jednoj toni nego čelik, a samo dva puta veću energiju od aluminija.

Titan i njegove legure imaju gotovo neograničen vijek trajanja ńto ih čini izvrsnim resursom za recikliranje. U pojedinim zemljama, poput Australije, titanski materijali se recikliranjem pretvaraju u vrijedan obnovljivi izvor, jer je recikliranje titana i legura na bazi titana i ekološki i financijski korisno. 

Recikliranje metala igra važnu ulogu, pružajući ekolońke prednosti u smislu uńtede energije, smanjenja količine otpada i smanjenja emisija koje proizlaze iz uštede energije.

Očito je da primarna metalurgija titana, odnosno njegovo dobivanje Krollovim procesom, uključuje probleme vezane za onečińćenje okolińa uslijed stvaranja kloridnog otpada.

Recikliranje titana ima pozitivan učinak na okoliń, jer smanjuje potrebu za eksploatiranjem osnovnih materijala. Na taj način pridonosi očuvanju ņivotinjskih staništa i zažtiti integriteta zemlje. Za recikliranje titana i njegovih legura potrebno je manje energije nego za pronalaženje sirovina i proizvodnju komponenti iz njih, čime se štedi novac i manje zagađuje okolińu.

Visoka cijena titana, a time i legura na bazi titana, proizlazi iz sloņenog procesa izdvajanja samog metala iz rude.

Visoka cijena titana, koja proizlazi iz procesa njegove proizvodnje, predstavlja prepreku širokoj upotrebi ovog metala kao i njegovih legura. Naime, proizvodnja titana se može podijeliti u tri koraka. Prvi je proizvodnja titana u obliku spužve, drugi je ponovno taljenje u zańtitnoj atmosferi s ciljem uklanjanja nečistoća te legiranja do traņenog sastava i treći, daljnja obrada do poluproizvoda te gotovih dijelova. 

Treba naglasiti da se značajno smanjenje troškova može postići recikliranjem. Motivacija i poticaj za recikliranje titana i legura na bazi titana leži i u izbjegavanju potrošnje relativno velike količine energije potrebne za prevođenje mineralne sirovine u čisti metal.

Po ovome ispada da su Australija i Kanada prije desetak godina najviše rude vadili a u međuvremenu su prepolovili vađenje rude jer im se nije isplatilo a Kina je u međuvremenu jako povečala proizvodnju vađenja rude i titanijske spužve.

Sad su Kina pa iza nje južna Afrika i Mozambik največi proizvođači rude za titanijum pa tek onda dolaze Kanada i Australija.

Australija i Kanada nemaju ni tvornicu a jasno je i zašto jer guta šesnajst puta više struje za proizvodnju i veliki je zagađivač okoliša ša oni recikliraju titan i to im je jeftinije i ekološki prihvatljivije.




Svjetsko rudarenje minerala koji sadrže titan ilmenita i rutila u tisućama tona ekvivalenta TiO2 po zemlji, 2020.

Jedan od procesa izdvajanja je Krollov proces ekstrakcije. Sam postupak je vrlo skup, jer ekstrakcija titana zahtijeva šesnaest puta veću energiju po jednoj toni nego čelik, a samo dva puta veću energiju od aluminija.

Očito je da primarna metalurgija titana, odnosno njegovo dobivanje Krollovim procesom, uključuje probleme vezane za onečińćenje okolińa uslijed stvaranja kloridnog otpada.

Za recikliranje titana i njegovih legura potrebno je manje energije nego za pronalaženje sirovina i proizvodnju komponenti iz njih, čime se štedi novac i manje zagađuje okolińu.

Materijali na bazi titana imaju odreĎene karakteristike koje ih čine promjenjivim u različitim granama industrije, a zbog neograničenog vijeka trajanja postaju izvrstan resurs za recikliranje. 

Svake godine se proizvede 200 tisuća metričkih tona titanije spužve ( sirovina iz koje se onda kasnije rade legure titana ).

https://en.wikipedia.org/wiki/Titanium_production_by_country

Prevedeno: Bit će sve više recikliranja tog već izvađenog i prerađenog titana s protokom vremena tako da ni Rusija ni Kina tu ne mogu diktirat nešto previše kako vrijeme prolazi.

Putin je zaprijetio Zapadu ograničenjem izvoza urana, titana i nikla. Američka zrakoplovna industrija i nuklearna energija posebice ovise o ruskom titanu i uranu. Više od polovice legura titana za svjetsku zrakoplovnu industriju proizvodi se u Rusiji. Na primjer, prema medijskim izvješćima, europski proizvođač zrakoplova Aerobus ovisio je o uvozu ruskog titana za 60% u 2022. Stoga, u ovom trenutku, sankcije Zapada još nisu u potpunosti zabranile uvoz ovih materijala iz Rusije. No, Rusija također profitira od isporuka te robe Zapadu, jer je na tome zaradila mnogo novca, a neće moći lako pronaći nove kupce u istim količinama.

Europski proizvođač zrakoplova Aerobus ovisio je o uvozu ruskog titana za 60% u 2022.


Da on sad tu nešto počme mudrovat ovi bi se samo okrenuli Kazastanu ( Francuska i južna Koreja imaju poslovnu suradnju s njima ), Saudijskoj Arabiji ( koja je japanska tvornica jer Arapima cijena struje nije problem jer imaju i nafte i plina pa je Japan prije par godina tamo jednu tvornicu napravio ), te Japanu koji ima tri tvornice koje rade na pola kapaciteta a da rade punim kapacitetom to taman zamijeni točno koliko on u toj svojoj tvornici u Rusiji proizvede.

Uza sve to Kina bi se odma ubacila jer želi prodati svoju titanijsku spužvu te tako još više učiniti Europu ovisnoj o sebi ( Airbus ima tvornicu za skalpanje aviona Airbus u Kini tako da oni poslovno surađuju ).

Tu dodaj još i recikliranje te to šta se svake godine proizvede dodatnih 200 tisuća metričkih tona titanijeve spužve ( sirovine od koje se onda kasnije rade legure titana ) i dobiješ to da Putin svira kurcu.

Moglo bi bit trzavica između Kine i SAD tj već jesu godinama a ove godine im je Kina dodatno uvela sankcije.


Američke kompanije General Atomics Aeronautical Systems, General Dynamics Land Sistems i Boeing Defence, Space & Security biće dodate na listu “nebezbednih subjekata” u Pekingu, saopštilo je kinesko ministarstvo trgovine. „Ovim kompanijama će biti zabranjeno da se bave uvoznim ili izvoznim aktivnostima vezanim za Kinu i zabranjeno im je da ostvaruju nova ulaganja u Kini“, saopštila je državna novinska agencija Xinhua.

Kina uvela sankcije prema tri giganta američke odbrambene industrije

No nije uvela nikakve sankcije Boeingovom odijelu za proizvodnju putničkih aviona a i dalje kupuje Boeinge ( trebaju joj za prekooceanske letove za Ameriku itd ) te uvozi motore iz Amerike i sklapa svoje avione s timuvezenim motorima iz Amerike u Kini.

Uglavnom nisu im ograničavalii izvoz titanijske spužve jer i Kini treba tržište di će to prodat te im trebaju i ti motori iz Amerike.

Ako bi došlo do nekog izravnog rata Kine i Amerike onda bi ova svakako zabranila izvoz kritičnih minerala na Zapad a u to spada i taj titanium.

A ovako ... dok im Amerikanci ne diraju izvoz tih američkih motora sumnjam da bi ovi išta zabranjivali tj ograničavali izvoz titana Americi.

Početkom srpnja 2017. CAAC je certificirao ARJ21 za masovnu proizvodnju.  Dana 6. ožujka 2020., prvi ARJ21 sastavljen na drugoj proizvodnoj liniji u Pudongu, obavio je svoj prvi proizvodni testni let.  Druga proizvodna linija, s proizvodnim kapacitetom do 30 mlaznica godišnje, nalazi se u istoj tvornici u kojoj se sklapa C919.

https://en.wikipedia.org/wiki/Comac_ARJ21


U svibnju 2022. znatno modificirani mlažnjak izlistan je po cijeni od 653 milijuna juana (101 milijun američkih dolara), što je gotovo jednako konkurentima Airbus A320neo i Boeing 737 MAX, i dvostruko više od prvotno predviđene cijene od 50 milijuna američkih dolara, iako s kompozitnim krilima. 

Zrakoplov je 29. rujna 2022. dobio potvrdu o plovidbenosti od Uprave za civilno zrakoplovstvo Kine, a prvi operativni okvir zrakoplova namijenjen komercijalnoj upotrebi isporučen je za lansiranje kupca China Eastern Airlinesa 9. prosinca 2022. u Šangaju.

https://en.wikipedia.org/wiki/Comac_C919

Amerikanci im ne prodaju najjnoviji motor kako ovi ne bi mogli kopirat tehnologiju te kako s ovim motorom nešto slabijih perfomansi ne bi bili sutra konkurenkcija Boeingu.

Prevedeno: Za sada i tako još dosta godina Amerika im nema zašto blokirati izvoz ovih motora. Jedino ako baš zapuca neki rat pa onda blokirano sve al ovako iz čista mira nema razlog da to napravi .... tako da onda ne postoji ni neki razlog zašto bi im se Kina svetila pa blokirala izvoz titanijskih spužvi u Ameriku.

Za Putina je dodatni problem taj šta čak ni trzavice između Kine i Amerike ne bi nešto previše utjecale na bit priče jer to šta se Kina zakači s Amerikom nešto po pitanju avio industrije i dalje ne dira Europu koja sklapa Airbuse u Kini tj s njima imaju poslovnu suradnju.

Kina bi jedva dočekala da njega zamjeni na evropskom tržištu kad je izvoz u Europu i Airbusu u pitanju.

To će mu se i desit s protokom vremena tj Europa će se okrenit drugim dobavljačima titanijeve spužve no trik je u tome šta ih je samo par: Kina ( koja drži više od polovice proizvodnje istog ), Japan ( uključivši i njihovu tvornicu u Saudijskoj Arabiji ), Kazastan ( s kojima Francuzi imaju poslovnu suradnju ) te Indija i Ukrajina.

Da bi ova Putinova ucijena s titanom uopće uspijela trebala bi se tom njegovom titanskom kartelu pridružiti Kina al Kina ima baš drugi interes tj da zamjeni njega kao dobavljača za Airbus i druge tj prevedeno da ga izbaci iz igre.

Više od polovice legura titana za svjetsku zrakoplovnu industriju proizvodi se u Rusiji. Na primjer, prema medijskim izvješćima, europski proizvođač zrakoplova Aerobus ovisio je o uvozu ruskog titana za 60% u 2022.

Stoga, u ovom trenutku, sankcije Zapada još nisu u potpunosti zabranile uvoz ovih materijala iz Rusije. No, Rusija također profitira od isporuka te robe Zapadu, jer je na tome zaradila mnogo novca, a neće moći lako pronaći nove kupce u istim količinama.

Amerika i Europa njemu neće udariti sankcije na ovaj titan jer bi onda bile u nemilosti Kine.

E sad on može igrat na tu kartu da će on kao ograničiti izvoz titana Zapadu al bi sam sebi pucao u noge jer u Japanu postoje neiskorišteni kapaciteti u one njihove tri tvornice a koje su jedanke onome šta on sad proizvede u toj svojoj jedinoj koja je najveća tvornica titanijumskih spužvi po kapacitetu proizvodnje u svijetu.

Dakle on sam kako okreneš ne može ucijenjivat tržište s tim svojim titanom.

Pitanje je koliko se Putinu sad isplati proizvodit taj titanijum za izvoz pošto mu Ukrajinci i NATO gađaju električnu mrežu pa mu to poskupljuje struju a ova proizvodnja titanijskih spužvi guta struju.

Zbog njegove velike reaktivnosti s kisikom, postojale su teńkoće pri dobivanju čistog metala. Jedan od procesa izdvajanja je Krollov proces ekstrakcije. Sam postupak je vrlo skup, jer ekstrakcija titana zahtijeva šesnaest puta veću energiju po jednoj toni nego čelik, a samo dva puta veću energiju od aluminija.

https://en.wikipedia.org/wiki/Titanium_production_by_country

Možda mu se isplati udarit tarifu od 10% na izvoz titanijuma iz Rusije pa kome triba neka ga plati 10% više a ako neće nema problema jer ionako je struja sad u Rusiji zbog napada na elektro mrežu skuplja.

Jedino šta ja vidim da Putin može napravit ovdje po pitanju ovog titanijuma je da za iduću tekuču godinu i nadalje udari izvozne tarife od 5% na izvoz titanijuma.

Onome Japancu je skupa struja tako da on za ovih 5% ne može dat jeftinije jer je to još uvijek malo povećanje same cijene titanijuma a brat Xi je trgovac pa kad vidi da je zbog ovoga cijena skočila onda će i on podignit cijenu jer je takva cijena na tržištu trenutno i onda zapad plaća Putinu i bratu Xiju 5% više a kako je Kina više od polovice izvoza titanijuma onda je to za brata Xija ogromna lova jer prodaje ogromnu količinu.

A ako je kome skupo tih 5% pa neće da kupi a njegov problem a ako padne kupnja odeš samo do onoga do Brazila i njemu daš povlasticu bez tih 5% i on će to kupit jer proizvodi avione ( Embraer ).

Možeš i Indiji dat bez tih 5% izvoz i onda te dvije zemlje kupuju i to je strateška suradnja a ostalima kome treba nabiješ izvoznu tarifu od 5% pa ako oće oće a ako neće kupit koga briga.

Plati pa se rugaj.