SAD povisio carine na kineska električna vozila na 100 posto

Sad će bit još manje trgovine između njih:



Koliki je američki deficit prema Kini?

Deficit s Kinom smanjio se za 102,9 milijardi dolara na 279,4 milijarde dolara u 2023.

Izvoz se smanjio za 6,2 milijarde dolara na 147,8 milijardi dolara, a uvoz za 109,1 milijardu dolara na 427,2 milijarde dolara.

Uvoz Sjedinjenih Država iz Kine iznosio je 448,02 milijarde USD tijekom 2023., prema bazi podataka COMTRADE Ujedinjenih naroda o međunarodnoj trgovini. Uvoz Sjedinjenih Američkih Država iz Kine - podaci, povijesni grafikon i statistika - zadnji put je ažuriran u svibnju 2024.

https://tradingeconomics.com/united-states/imports/china


Kineski uvoz iz Sjedinjenih Država iznosio je 165,16 milijardi američkih dolara tijekom 2023., prema bazi podataka Ujedinjenih naroda COMTRADE o međunarodnoj trgovini. Kina uvozi iz Sjedinjenih Američkih Država - podaci, povijesni grafikon i statistika - posljednji je put ažuriran u svibnju 2024.

https://tradingeconomics.com/china/imports/united-states

Uvoz Sjedinjenih Država iz Kine električne i elektroničke opreme iznosio je 126,68 milijardi USD tijekom 2023., prema bazi podataka COMTRADE Ujedinjenih naroda o međunarodnoj trgovini. Uvoz električne i elektroničke opreme u Sjedinjene Američke Države iz Kine - podaci, povijesni grafikon i statistika - posljednji je put ažuriran u svibnju 2024.

https://tradingeconomics.com/united-states/imports/china/electrical-electronic-equipment


Uvoz Sjedinjenih Američkih Država iz Kine električnih uređaja za linijsko telefoniranje ili telegrafiju iznosio je 55,22 milijarde američkih dolara tijekom 2023., prema bazi podataka COMTRADE Ujedinjenih naroda o međunarodnoj trgovini.

https://tradingeconomics.com/united-states/imports/china/electric-apparatus-line-telephony-telephone-sets


To su mobiteli.

U 2025. i 2026. godini uslediće još povećanja tarifa na poluprovodnike, čija će se stopa udvostručiti na 50 odsto, kao i na litijum-jonske baterije koje se ne koriste u električnim vozilima.

Uvoz Sjedinjenih Država iz Kine iznosio je 448,02 milijarde USD tijekom 2023.

Kineski uvoz iz Sjedinjenih Država iznosio je 165,16 milijardi američkih dolara tijekom 2023.

https://tradingeconomics.com/china/imports/united-states/nuclear-reactors-boilers-machinery

Nema baš nešto previše protumjera brat Xi na ove američke carine jer puno manje uvozi iz SAD nego šta tamo trpa jeftinu robu sve po 12 kuna.

Uvoz Europske unije iz Kine iznosio je 657,32 milijarde američkih dolara tijekom 2022.

https://tradingeconomics.com/european-union/imports/china

Kina uvozi iz Europe:

https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/SEPDF/cache/55157.pdf

Bruxelles - „Smanjenje rizika, a ne odvajanje.” Nakon rekorda od gotovo 400 milijardi eura 2022., Bruxelles je oglasio uzbunu zbog trgovinske neravnoteže s Kinom. Strategija smanjenja rizika koju je inaugurirala EU već je preokrenula trend: podaci Eurostata pokazuju da je 2023. trgovinski deficit s Pekingom iznosio 291 milijardu, 27 posto manje nego prethodne godine

Njemačka je izvezla robe u vrijednosti od 97 milijardi eura u Narodnu Republiku, što je čini najvećim izvoznikom u Peking, slijede Francuska (25 milijardi) i Nizozemska (22 milijarde). Made in Italy izvozi robu u Kinu u vrijednosti od 19 milijardi eura.

Kineski uvoz iz Njemačke iznosio je 106,21 milijardu američkih dolara tijekom 2023.

https://tradingeconomics.com/china/imports/germany

Kina je uvozila iz Njemačke vozila osim željeznica i tramvaja u vrijednosti od 23,22 milijarde američkih dolara tijekom 2023.

https://tradingeconomics.com/china/imports/germany/vehicles-not-railway-tramway

Kineski uvoz iz Njemačke strojeva, nuklearnih reaktora, kotlova iznosio je 22,79 milijardi američkih dolara tijekom 2023.

https://tradingeconomics.com/china/imports/germany/nuclear-reactors-boilers-machinery

Kineski uvoz električne i elektroničke opreme iz Njemačke iznosio je 13,57 milijardi USD tijekom 2023.

https://tradingeconomics.com/china/imports/germany/electrical-electronic-equipment

Znači da razjasnimo: Njemačka je jedina u plusu u robnoj razmjeni s Kinom dok istovremeno puštaju da ta ista Kina zatrpava ostale države EU svojom robom i one su u teškom deficitu.

Zanimljivo.

Francuski uvoz iz Kine iznosio je 51,75 milijardi američkih dolara tijekom 2022.

https://tradingeconomics.com/france/imports/china

Kineski uvoz iz Francuske iznosio je 37,33 milijarde američkih dolara tijekom 2023.

https://tradingeconomics.com/china/imports/france

Kineski uvoz iz Italije iznosio je 27,23 milijarde američkih dolara tijekom 2023.

https://tradingeconomics.com/china/imports/italy

Italija je uvoz iz Kine iznosila 51,46 milijardi američkih dolara tijekom 2023.

https://tradingeconomics.com/italy/imports/china

Samo je Švabi bilanca u plusu s Kinom i sad kad je Biden udario ove jebačke carine bratu Xiju, sad će brat Xi tu robu preusmjeriti na EU i fino vas zatrpati jeftinom robom iz Kine sve po 12 kuna i razjebat te vaše EU ekonomije.

Bude svađa unutar EU jer očito je tko koči i zašto da se uvedu eu carine bratu Xiju.

Kina uvozi po zemlji

https://tradingeconomics.com/china/imports-by-country

Dosta država u EU također izvozi i automobile, traktore, nekakve kamione i drugo u Kinu a sad će i to past jer zbog sloma nekretninskog balona partija daje poticaje svojim firmama koje također proizvode vozila s dizel i benzin motorom i onda tu netko tko uvozi isto to nije više konkurentan na tom njihovom domaćem kineskom tržištu.

Prevedeno: Bit će još veći deficit između EU i Kine i zbog ovoga jer će padat prodaja evropskih vozila s dizel i benzin motorima u samoj Kini dakle izvoz toga iz EU a na tržište Kine.

RayMabus wrote:
Kineski uvoz iz Njemačke iznosio je 106,21 milijardu američkih dolara tijekom 2023.

https://tradingeconomics.com/china/imports/germany

Po ovome ispada da ni Švabo nije više s Kinezima u plusu osim šta i dalje izvoze u Kinu auta itd.

Njemački uvoz iz Kine iznosio je 172,96 milijardi američkih dolara tijekom 2023

https://tradingeconomics.com/germany/imports/china

Stvar je u tome šta je kineski izvoz u Njemačku većinom elektronika a sad pošto će biti i auta onda očito ipak Švabi to smeta.

Njemački uvoz iz Kine vozila osim željeznica, tramvaja iznosio je 8,46 milijardi američkih dolara tijekom 2023

https://tradingeconomics.com/germany/imports/china/vehicles-not-railway-tramway

Poprilični skok u izvozu kineskih vozila u Njemačku iz godine u godinu. Sad će bit još veći kad je Bajden udario carine od 100% jeftinim kineskim e-autićima.

Kina će ugostiti Putina dok ekonomske veze rastu pod pritiskom Zapada

Očekuje se da će Peking imati 'popis za kupovinu' za Moskvu u jeku sankcija

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastaje se s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Moskvi u ožujku 2023., prvom inozemnom putovanju u Xijevu trećem mandatu. Putin je sada spreman Kinu učiniti prvom destinacijom svog petog mandata.

Ruski predsjednik Vladimir Putin trebao bi u četvrtak posjetiti Kinu u pokušaju da ojača veze s Pekingom koji se smatra ključnim za rat u Ukrajini.

Dvodnevni izlet ima simboličan, ali i praktični značaj. To je Putinovo prvo putovanje u inozemstvo od njegove inauguracije za peti mandat prije otprilike tjedan dana, odražavajući odluku kineskog predsjednika Xi Jinpinga da Moskva postane njegovo prvo odredište nakon početka njegovog trećeg mandata prošle godine.

Kina će ugostiti Putina dok ekonomske veze rastu pod pritiskom Zapada

Kad ti dođe u posjetu možeš mu se žalit kako su ti Bajdenove komunjare lupile carine od 100% na električne automobile.

Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetit će 16. i 17. svibnja Kinu na poziv kineskog čelnika Xi Jinpinga, a tom je prigodom planirano potpisivanje važne zajedničke izjave, javlja u utorak medijska služba Kremlja.

Bit će to prvo inozemno putovanje ruskog vođe nakon preuzimanja dužnosti, navodi se u priopćenju. “Kao rezultat pregovora, planirano je potpisivanje zajedničke izjave šefova država i niza bilateralnih dokumenata.”

U Kini je jasno vidljiv trend gomilanja ne samo zlata već i ostalih industrijskih metala poput aluminija i bakra koji su bitni za gospodarski rast. To može upućivati da bi kineska centralna banka mogla posegnuti za devalvacijom u smjeru povećanja konkurentnosti Kine na globalnom tržištu.

Zadnjih godina često se spominje kako bi Indija mogla značajno narušiti kinesku globalnu poziciju zbog jeftinije, brojnije i demografski mlađe radne snage, a polako i vidimo trend premještanja kapaciteta proizvodnje iz Kine u Indiju, dodao je. Sve su to razlozi zbog kojih bi devalvacija donijela bolju konkurentnost te produžila razdoblje snažnog kineskog gospodarskog rasta. U situaciji devalvacije odnosno slabijeg kineskog renminbija Kina bi imala visoke zalihe zlata i industrijskih metala koje ne bi trebala kupovati uz slabiju vlastitu valutu budući da se većina roba trguje u američkom dolaru.

Cilja li Kina gomilanjem zlata i ostalih sirovina na devalvaciju?

Snažan rast cijene zlata može se preliti na ostale plemenite metale poput srebra, platine i paladija koji za razliku od zlata imaju uporabnu vrijednost te su bitan input zelene tranzicije. Tu činjenicu dodatno potvrđuje i povijesna visoka korelacija unutar segmenta plemenitih metala.

---

Većina paladija koristi se za katalizatore u automobilskoj industriji.

U siječnju 2019. terminske cijene paladija popele su se iznad 1344 USD po unci prvi put zabilježeno, uglavnom zbog velike potražnje automobilske industrije. Paladij je 6. siječnja 2020. dosegao 2024,64 dolara po trojskoj unci (65,094 dolara po gramu), premašivši prvi put 2000 dolara po trojskoj unci. Cijena je porasla iznad 3000 USD po troy unci u svibnju 2021. i ožujku 2022.

Više od 75% globalne platine i 40% paladija iskopano je u Južnoj Africi.

Tijekom rusko-ukrajinskog rata u ožujku 2022. cijene paladija porasle su 13% od 1. ožujka. Rusija je glavni opskrbljivač Europe i zemlja opskrbljuje 37% svjetske proizvodnje.

Brat Xi i brat Putin će se dogovoriti da bratu Xiju brat Putin osigura svoj paladij i platinu po pristojnoj cijeni u zamjenu za podršu protiv kabale iz Amerike i NATO pakta.

Popis zemalja prema proizvodnji platine

PočetnaVesti
[size=32]Evropski Stelantis i kineski Leapmotor zajedno će prodavati električna vozila u Evropi od septembra[/size]
Izvor: Beta  Utorak, 14.05.2024.  16:21

Komentari (0)


[url=https://twitter.com/intent/tweet?text=eKapija: Evropski Stelantis i kineski Leapmotor zajedno %C4%87e prodavati elektri%C4%8Dna vozila u Evropi od][/url][email=?subject=eKapija:%20Evropski%20Stelantis%20i%20kineski%20Leapmotor%20zajedno%20%C4%87e%20prodavati%20elektri%C4%8Dna%20vozila%20u%20Evropi%20od%20septembra&body=eKapija%3A%20Evropski%20Stelantis%20i%20kineski%20Leapmotor%20zajedno%20%C4%87e%20prodavati%20elektri%C4%8Dna%20vozila%20u%20Evropi%20od%20septembra%20https%3A%2F%2Fwww.ekapija.com%2Fnews%2F4696562%2Fevropski-stelantis-i-kineski-leapmotor-zajedno-ce-prodavati-elektricna-vozila-u-evropi][/email]

(Foto: Print screen / YouTube / Stellantis North America)
Evropski proizvođač automobila Stelantis koji ima brendove Opel, Fiat, Sitroen, Pežo i druge, saopštio je da je osnovao zajedničko ulaganje s kineskom startap-firmom za električna vozila Lipmotor (Leapmotor) koja će u septembru početi prodaju električnih vozila u devet zemalja Evrope.

Prodaja će početi u septembru u Belgiji, Francuskoj, Italiji, Nemačkoj, Grčkoj, Holandiji, Rumuniji, Španiji i Portugaliji - rekao je generalni direktor Stelantisa Karlos Tavares novinarima u Hangdžuu, u Kini.

Od četvrtog kvartala električna vozila će se prodavati u zemljama Južne Amerike, na Bliskom istoku, u Africi, Indiji i u Azijsko-pacifičkom regionu, rekao je on.

Stelantis i Leapmotor nisu izneli detalje o tome gde će se proizvoditi električna vozila, sem da lokacija mora da ima raspoloživ kapacitet da podrži prodaju i da ispuni kriterijume kvaliteta i konkurentne cene. 

Biće lansirani modeli TO3 i C10, a planiraju da proizvedu po jedan novi model godišnje u naredne tri godine, rekao je Tavares.

Dve kompanije objavile su formiranje nove zajedničke kompanije nazvane Leapmotor International za proizvodnju i prodaju Leapmotor električnih vozila izvan Kine. Kompanija je 51%o u vlasništvu Stelantisa i 49% Leapmotora.

Stelantis je u oktobru prošle godine za 1,5 mlrd EUR kupio udeo od 21% u Leapmotor-u i najavio strateško partnerstvo.


Generalni direktor Leapmotor-a Džu Dijangming rekao je da će savez sa Stelantisom omogućiti njegovoj kompaniji pristup opsežnoj mreži dilera i distribucije van Kine i fabrikama širom sveta.

SAD i Evropa optužuju Kinu da prekomerno proizvodi električna vozila i da ih isporučuje po niskim, subvencioniranim cenama na inostranom tržištu. Evropska unija istražuje taj uticaj kineskih državnih subvencija.

Američka vlada je najavila uvođenja carina na kineska električna vozila, baterije, solarne ćelije, čelik, aluminijum i medicinsku opremu što će verovatno povećati trvenja dve najveće svetske privrede.




https://www.ekapija.com/news/4696562/evropski-stelantis-i-kineski-leapmotor-zajedno-ce-prodavati-elektricna-vozila-u-evropi

Prvi je model električni automobil T03, koji će se ove godine sklapati od gotovih komponenti u Poljskoj. Drugi model bit će SUV C10, a očekuje se da će se proizvoditi EV i hibridna verzija. Namjera je Stellantisa da će C10 i T03 dobiti EU certifikat do sredine lipnja, a još su dva miniautomobila u razvoju i planirana su za lansiranje iduće godine.

Stellantis s Kinezima ide u boj

---

Da je riječ o doista ozbiljno problemu, svjedoči podatak kako je, praktički iz ničega, tržišni udio kineskih automobila u Europi samo u tri godine dosegao 8% (vrijednost prošlogodišnjeg uvoza premašila je 10 milijardi eura), a ozbiljne procjene pokazuju kako bi već kroz iduće dvije godine mogao premašiti 15%. Dovoljno da se upali zvono za uzbunu među europskim proizvođačima koji intenzivno koriste zamjetan utjecaj na politiku diljem Starog kontinenta.

Prema analizi koju potpisuje Rhodium Group, poplavu kineskih električnih automobila mogu zaustaviti samo drakonske uvozne carine koji bi proizvođačima nametnule vrlo visoke troškove, između 40% i 50% vrijednosti uvezenog primjerka. Sve ispod toga, tvrde autori, teško može zaustaviti najezdu konkurencije iz Kine.

https://www.poslovni.hr/europska-unija/autoindustrija-novi-poligon-trgovinskog-rata-izmedu-eu-i-kine-4441378

---

‘Desant Kineza‘ već započeo, no EU će već ove jeseni ‘udariti‘ carinu od 20 posto na kineska vozila

Dok kineska vozila trenutno podliježu carini od 10 posto, europska vozila u Kini izložena su carini od 18 posto

Europska unija se sprema za značajnu promjenu na tržištu električnih automobila, najavljujući povećanje carina na kineska vozila za impresivnih 20 posto i to već ove jeseni.

Ovaj potez dolazi kao rezultat odlaganja zaključaka stručnjaka iz EU koji su trebali procijeniti subvencije koje kineska vlada pruža svojim proizvođačima električnih vozila namijenjenih europskom tržištu, o čemu smo pisali. Unatoč neizvjesnosti oko točnog vremena uvođenja novih carina, jasno je da će kineski automobili uskoro postati znatno skuplji za europske potrošače.

Dok kineska vozila trenutno podliježu europskoj carini od deset posto, europska vozila izložena su višoj carini od 18 posto kada se izvoze u Kinu. Ova neravnoteža je također potaknula EU da razmotri povećanje carina na kineska vozila na 20 posto, čime bi se neutralizirala prednost koju kineski proizvođači imaju zahvaljujući domaćim subvencijama.

‘Desant Kineza‘ već započeo, no EU će već ove jeseni ‘udariti‘ carinu od 20 posto na kineska vozila

Malo će vam biti tih 10% šta ćete dignit pa će na ovih već od prije 10% to sve skupa biti 20%.

RayMabus wrote:Tako je: ispod tržišne cijene.

U Kini je pukao nekretninski balon pa sad partija daje ogromne poticaje inudstriji a to je u osnovi onda da taj proizvod iz tih tvornica je državno potican kako bi se prodavao na domaćem i stranom tržištu ispod tržišne cijene i uništio konkurenkciju.

Samo trpaj.

Tko im ne uvede zaštitne carine bit će uništen.

Postoje regulative koje ograničavaju cijenu da ide na gore. Ali ne postoji ni jedna regulativa koja ograničava dokle cijena smije ići dole. Valda zakonodavci išli logikom - niko neće biti lud da sebe uništi. A ono gle, oni uništili konkurenciju tako... a oni preživili. Zašto? Jer ih subvencionira njihova država koja realno ne zna što će od para... A kak je Kina došla dotle da ne zna što će od para? Nek pitaju Nixona i Kissingera.

Ako Evropa patriotski mora kupovati skupi plin, zašto i anglosaksonci ne kupuju patriotski skuplje proizvode... Ne moraju kupovati u Kineza...

električna auta su prevara

Njemački kancelar Olaf Scholz upozorio je na odvajanje njemačke ekonomije od potencijalnih inozemnih tržišta, u kontekstu rasprave o kaznenim carinama koje SAD uvodi za kineske proizvode.

„Protekcionizam sve na kraju samo čini skupljim. Ono što nam treba je pravedna i slobodna globalna trgovina“, rekao je Scholz na konferenciji Privredne i industrijske komore u Berlinu.

Scholz je na konferenciji naglasio da je slobodna globalna trgovina posebno važna za njemačku ekonomiju, koje se suočava s izazovima bez presedana nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Savez njemačkih industrijalaca (BDI) upozorio je na moguć utjecaj američkog povećanja carina na njemačko tržište. Član uprave toga udruženja Wolfgang Niedermark ustvrdio je na konferenciji da bi „Njemačka i EU sada trebale biti oprezne kako bi osigurale da unutrašnje tržište EU-a ne postane tampon za kineske viškove kapaciteta“.

No, prema simulaciji Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela (IfW), objavljenoj u srijedu, više američke carine imat će tek mali utjecaj na trgovinu između Evropske unije i Kine.

Scholz o američkim carinama za Kinu: Protekcionizam sve čini skupljim

Sad triba zatrpat eu tržište jeftinim kineskim e-autićima sve po 12 kuna pa da onda vidimo šta je skupo.

Mogao bi ti dragi Šolz uslijediti i raspad EU kao carinske unije pa ti jebi mater svoju.