Boeing katastrofa

Jučer u Turskoj se prednji kotač nije otvorio a sad ovdje u Senegalu opet nešto i ovo je samo niz nesreća koje svako malo se dešavaju s tim Boeinzima u posljednje vrijeme.



Avion Boeing 737 skliznuo je sa piste glavnog aerodroma u Senegalu, pri čemu je povrijeđeno 10 osoba. Lijevi motor i krilo zrakoplova zahvatio je plamen.



Avion Boeing sa 78 putnika izletio sa piste u Senegalu, povrijeđeno 10 osoba


Posljednji incident dogodi se samo dan nakon što je objavljena snimka iz Turske na kojoj Boeingov avion pokušava prisilno sletjeti. U tom incidentu avion je udario u pistu i nosom zrakoplova strugao beton kako bi se zaustavio.

Uz sve sigurnosne probleme, američka zrakoplovna tvrtka pod žestokim je kritikama zbog smrti dvojce zviždača koja su u nerazjašnjenim okolnostima izgubila život.

Ovo je postalo zastrašujuće: Nova drama s Boeingom - ovaj put u Istanbulu!


Teretni zrakoplov Boeing FedEx Airlinesa sletio je u srijedu u zračnu luku u Istanbulu bez aktiviranog prednjeg stajnog trapa i uspio je ostati na pisti, priopćilo je tursko ministarstvo prometa, dodajući da nije bilo žrtava.

Zrakoplov Boeing 767, koji je letio iz pariške zračne luke Charles de Gaulle, obavijestio je kontrolni toranj u zračnoj luci u Istanbulu da se njegov stajni trap nije aktivirao i sletio je uz navođenje s tornja, navodi se u priopćenju ministarstva.

Ovo je postalo zastrašujuće: Nova drama s Boeingom - ovaj put u Istanbulu!

Zauzimanje za multipolarnost

Provladina novinska novinska kuća Politika objavila je članak na naslovnici koji je napisao Xi u utorak, opisujući odnos između dviju zemalja kao “oklopni” – izraz koji je stekao popularnost u mnogim socijalističkim nacijama tijekom 20. stoljeća zbog povezanosti s industrijalizacijom i radničkom klasom.

“Kina i Srbija imaju slične stavove o mnogim važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima”, rekao je Xi u članku. “Suočavajući se s međunarodnom situacijom isprepletenom promjenama i turbulencijama, trebali bismo kontinuirano jačati koordinaciju … i zauzeti se za ravnopravan i uređen multipolarni svijet.”

Reče brat Xi a na šta mu đeneral vasione odgovorio: Brate Xi ti dođeš američkim đumo đetom u Europu i pričaš o multi poretku.

Brate Xi triba dat kredit Putinu da brže napravi putničke avione da izbije Airbus i Boeing s ruskog tržišta.

200 miljona dolara kreditić za našeg brata Putina da ubrza razvoj programa proizvodnje putničkog aviona made in Rusija.

Multipolarni svijet je i slom globalizacije

A da bi slomio globalizaciju moraš slomiti i njene sponzore a dva od tih su Airbus i Boeing jer imaju monopol i normalno da je njima u interesu globalizam jer kako bi drukčije oni prodavali svoje avione ako se ne putuje vamo tamo tj granice su zatvorene.

I sad ti i brat Putin morate napraviti svoje avione i tako će doći do toga da ti sponzori nemaju više taj dio kolača i prestat će navijati za globalizam jer nemaju interesa ( čitaj zarade ).

Još u 2023. godini Kina je bila najveći trgovinski partner Njemačke, osmu godinu zaredom, s vrijednošću razmjene od 253 milijarde eura.

“Kina je napredovala na ljestvici lanca vrijednosti i sada u većoj mjeri sama proizvodi sofisticiraniju robu koju je nekada uvozila iz Njemačke”, rekao je Stamer, dodajući i da su njemačke kompanije izvoz u Kinu zamijenile selidbom proizvodnje u azijskog diva.

Kina više nije glavni trgovinski partner Njemačke

Treba im manje Airbusa ( svaki dođe oko 100 miljona eura ) pa malo pada međusobna trgovina sad kad oni proizvode isti takav svoj avion.

https://en.wikipedia.org/wiki/Comac_C919

Doduše s američko francuskim motorom koji se radi u SAD al očito nije Njemačka.

Neki dan je još jedan zviždač letio kroz prozor... Bit će Putin

Popis kineskih zrakoplovnih motora

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Chinese_aircraft_engines

Popis zrakoplova proizvedenih u Kini

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_aircraft_produced_by_China

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ovaj je tjedan raširio crveni tepih kako bi pozdravio kineskog predsjednika Xi Jinpinga, nadajući se da će ga nekako uvjeriti da obuzda potporu svoje zemlje ruskom ratu u Ukrajini i da igra po pravilima međunarodne trgovine.

Ipak, unatoč svoj pompi, nije bilo previše sadržaja za slavlje dok su Kina i Francuska obilježavale 60. godišnjicu uspostave diplomatskih veza. Nasuprot tome, skromni posjet japanskog premijera Fumia Kishide Parizu neposredno prije Xija istaknuo je odnos dvaju partnera s mnogo toga zajedničkog i o čemu se može razgovarati.

Kishida je navodno bio u Parizu kako bi predsjedao sastankom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Ipak, uspio se sastati i s Macronom i s premijerom Gabrielom Attalom, osiguravši sporazume o opskrbnim lancima za kritične minerale i pokretanje pregovora za sporazum o recipročnom pristupu kako bi se olakšala zajednička vojna obuka i vježbe.

Dok se Pariz i Peking razlikuju oko temeljnih političkih vrijednosti i imaju suprotstavljene vizije globalnog poretka, Japan i Francuska uglavnom se slažu oko važnosti demokratskih načela, multilateralizma i poretka temeljenog na pravilima.

To se posebno može vidjeti u kontekstu rata u Ukrajini. Japan je dosljedno i snažno podupirao Kijev, svojim doprinosom od 12 milijardi dolara pomoći, što ga čini najvećim azijskim donatorom Ukrajine sa značajnom razlikom.

Ta je pomoć uključivala nesmrtonosnu vojnu pomoć, a Tokio je preinačio svoja ograničenja na izvoz obrambene opreme. Ta promjena politike otvorila je put za slanje sustava protuzračne obrane Patriot proizvedenih po licenci u Japanu u SAD kako bi zamijenili jedinice poslane u Ukrajinu.

Tokio je također odigrao važnu ulogu u održavanju Ukrajine na međunarodnom dnevnom redu, kao što je istaknuto Kishidinim uključivanjem predsjednika Volodimira Zelenskog na summit Grupe sedam u Hirošimi prije godinu dana, i potezima da uvjeri zemlje globalnog juga u potrebu da odgovore na Rusiju agresija.

Općenitije, Macron i Kishida vide svoje zemlje kao vodeće uloge u oblikovanju svjetskog poretka u nastajanju.

To uključuje zagovaranje reforme globalnih sustava upravljanja, kao što je proširenje stalnog članstva Vijeća sigurnosti UN-a na Japan i druge, premošćivanje jaza između globalnog Sjevera i Juga, te doprinos regulaciji klimatskih i infrastrukturnih financiranja, digitalno upravljanje i korištenje umjetne inteligencije. Kishida je govorio o mnogim od ovih tema dok je predsjedavao sjednicama OECD-a.

Japan, kao treći po veličini pružatelj službene razvojne pomoći u svijetu, aktivno podupire dekarbonizaciju azijskih gospodarstava u razvoju . To je u skladu s inicijativama Macrona, poput Pariške agende za ljude i planet usvojene prošlog lipnja.

Japan je također nepokolebljivi zagovornik snažne, ujedinjene i moćne Europe, jačajući svoje bilateralne odnose s EU-om projektima suradnje koji uključuju zelene i digitalne prijelaze, kao i sigurnost, kao primjer pokretanja strateškog dijaloga Japan-EU prošle godine . Ti su potezi u skladu s Macronovim temeljnim interesom da osigura opstanak EU-a, ojača njezin suverenitet i učini ga pravim geopolitičkim igračem.

Japan i Francuska se međusobno smatraju ključnim partnerima u ostvarivanju slobodne, otvorene, prosperitetne i uključive indo-pacifičke regije, uključujući poštivanje prava mora. Bliski strateški dijalog vodi se kroz godišnji sastanak ministara vanjskih poslova i obrane dvaju zemalja.

Sporazum o recipročnom pristupu koji je na čekanju podržat će sigurnosnu suradnju na francuskim pacifičkim teritorijima od zajedničkog interesa, uključujući Novu Kaledoniju i Francusku Polineziju. Kao što je navedeno u novom planu bilateralne suradnje objavljenom prošlog prosinca, Pariz i Tokio imaju za cilj koordinirati napore u rješavanju pomorske sigurnosti, klimatskih promjena, humanitarne pomoći, pomoći u katastrofama i digitalne povezanosti.

Japan se tako pojavljuje kao ključni partner istomišljenika za Francusku, unatoč komunikaciji niskog profila i povremenim poteškoćama, prvenstveno proizašlim iz frustracija u vezi s dugotrajnim birokratskim procesima i trajnim pogrešnim percepcijama.

Francuski dužnosnici obično doživljavaju Japan kao pretjerano povezanu sa SAD-om i previše nametljivu prema Kini, dok njihovi japanski kolege smatraju Francusku ponekad previše popustljivom prema Pekingu. Takvu je zabrinutost potaknuo Macronov kontroverzni komentar prošle godine , dok se vraćao iz posjeta Kini, da bi Europa trebala izbjeći uvlačenje u sukob u Tajvanskom tjesnacu.

Imalo bi smisla da se Francuska i Japan tješnje zagrle, s obzirom na usklađenost njihovih pozicija. Višestruki pristup Japana prema Kini, koji uključuje odvraćanje, balansiranje i uvjetnu suradnju, nasuprot čuvanju svoje ekonomske sigurnosti, dijeli mnoge sličnosti s francuskim i europskim stavom o "smanjivanju rizika" koji na Kinu gleda kao na partnera, konkurenta i sistemskog suparnika.

Za razliku od izazova prisutnih u odnosima Francuske s Kinom, gdje i dalje postoje temeljne razlike u vrijednostima i interesima, poteškoće povezane s pogrešnim percepcijama u odnosima Pariza i Tokija mogle bi se lako riješiti kroz poboljšani dijalog i konzultacije.

Sada je vrijeme da Francuska i Japan povećaju vidljivost svog partnerstva i unaprijede strateške komunikacije. Takvi bi koraci mogli ojačati bilateralne veze i postaviti temelje za proširenu višestruku suradnju, osobito u neizvjesnoj pozadini nadolazećih američkih izbora.

Dva putnička aviona Boeing 737 bila su dio nesreća u Senegalu i Turskoj pri polijetanju i slijetanju, postavljajući dodatna pitanja o sigurnosnoj situaciji ovog proizvođača letjelica.

U Senegalu, unajmljeni avion Air Senegala Boeing B737-300 skliznuo je s piste prije polijetanja rano u četvrtak u na međunarodnom aerodromu Blaise Diagne u glavnom gradu Dakaru. Na letu Transaira za glavni grad Malija Bamako bilo je 85 osoba, uključujući dva pilota i četiri člana kabinske posade.

Jedan Boeing 737 skliznuo s piste u Senegalu, drugom pukla guma u Turskoj

SAD poništava izvozne dozvole dobavljačima Huaweija

“Akcija će ojačati nacionalnu sigurnost SAD-a, zaštititi američku domišljatost i umanjiti sposobnost komunističke Kine da unaprijedi svoju tehnologiju”, rekla je republikanska kongresnica Elise Stefanik u izjavi.

Ovisno o tome koje su licence opozvane, ovaj bi potez mogao naštetiti i Huaweiju koji se još oslanja na Intelove čipove za rad svojih laptopa, a mogao bi naštetiti i američkim dobavljačima koji posluju s kompanijom.

SAD poništava izvozne dozvole dobavljačima Huaweija

https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_China

A koje sranje Bog te vidija.

Kladim se da ove generacije Kineza od 15 do 20 godina a koje sad stižu na tržište rada i kojih je manje neće baš radit svašta i za šaku riže.

Recimo radije bi radili u industriji i sklapali avione nego za šaku riže u polju riže.