Kriza na tržištu rada tjera Hrvatsku da otvori vrata radnoj snazi iz Azije

Durga Phuyal se nadala da će početi novi život kad je sletjela u Hrvatsku, ali nepalska migrantica suočila se s teškom borbom da se prilagodi. Phuyal je među desecima hiljada migranata koji su pohrlili u Hrvatsku iz daleke Azije, dok ta mala zemlja EU-a očajnički pokušava prevladati hronični nedostatak radne snage.

Tradicionalno ovisna o sezonskim radnicima iz susjednih zemalja, Hrvatska sve više računa na radnike iz Nepala, Indije, Filipina i drugih kako bi premostila jaz.

Masovno iseljavanje i smanjenje broja stanovnika stvorili su desetke hiljada upražnjenih radnih mjesta u građevinarstvu i uslužnim djelatnostima u zemlji ovisnoj o turizmu, poznatoj po slikovitim plažama duž Jadranskog mora.

Ali nisu svi izrazili dobrodošlicu, migranti se suočavaju sa skučenim i skupim stanovima i povremenom antiimigrantskom retorikom koja je pojačana uoči izbora, prenosi Hina.

U Nepalu je Phuyal platila ukupno 7.000 eura za razne takse, dokumente i putne troškove prije nego što je sletjela u Hrvatsku. Niti mjesec dana od dolaska izgubila je posao, a agencija koja ju je pomogla zaposliti nije joj ponudila nikakvu pomoć. “Bilo je jako teško”, rekla je 27-godišnjakinja o dvomjesečnoj muci. “Nisam imala ni posao, ni smještaj, ni hranu”.

Hrvatska je 2023. osigurala radne dozvole za gotovo 120.000 državljana zemalja izvan EU-a, što je skok od 40 posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, uoči općih izbora u aprilu, desničarske stranke optužile su migrante da prijete sigurnosti zemlje i kradu poslove Hrvatima.

Migrante, također, redovito napadaju na internetu, a korisnici društvenih mreža ismijavali su ih zbog okupljanja tokom novogodišnjeg slavlja u Zagrebu, nazivajući proslavu “Adventom u Katmanduu” i “nepalskom novom godinom”.

Etnički Hrvati čine više od 90 posto stanovništva Hrvatske, od kojih su gotovo 80 posto rimokatolici, što je čini jednim od homogenijih društava u Evropi. Jezične barijere zajedno s konzervativnim stavovima prema autsajderima predstavljaju bezbrojne prepreke prihvatanju nove radne snage.

“Za razliku od zemalja koje su kroz svoju historiju imale kontakte s različitim kulturama, poput Francuske ili Britanije, Hrvatska se prvi put našla u situaciji u kojoj se suočava s vrlo različitim grupama”, rekao je Dragan Bagić, sociolog sa Sveučilišta u Zagrebu.

Prema predviđanjima Hrvatske udruge poslodavaca, zemlji od samo 3,8 miliona stanovnika do kraja desetljeća moglo bi trebati 500.000 stranih radnika.

Novopridošli migranti najranjiviji su tokom potrage za smještajem, smatraju stručnjaci. Lokalne novine u glavnom gradu Zagrebu prenijele su da su 32 strana radnika pronađena kako žive u stanu od 83 kvadratna metra u gradu. Oglasi namijenjeni stranim radnicima obično nude malene stanove s gotovo desetak kreveta, po cijeni od 200 eura po osobi.

Predstavnik nepalskih radnika rekao je da se njihove plate u Hrvatskoj kreću između 560 i 1.000 eura mjesečno.

Kako bi odgovorila na izazov, Hrvatska vlada priprema se za izmjene i dopune zakona o strancima kako bi bolje regulirala smještaj, omogućila kurseve jezika i nadgledala sve veći broj agencija za privremeno zapošljavanje.

Arcely Bhing, 48-godišnja Filipinka koja radi u štampariji, rekla je da Hrvatska nije “fizički ni mentalno” spremna za ovaj val useljavanja. Pohađanje mise na engleskom svake nedjelje u Zagrebu, gdje joj se pridružuju deseci drugih Filipinaca, pomoglo joj je u borbi s čežnjom za domom. “To je velika stvar za nas Filipince jer smo i mi katolička zemlja, većina nas ide u crkvu”, rekla je.

Anđelko Katanec, svećenik crkve Svetog Blaža koja od 2019. održava mise na engleskom jeziku, rekao je da je integracija u hrvatsko društvo “veliki izazov” za migrante. “Oni riskiraju da budu izolirani izvan posla”, rekao je Katanec. “Historija čovječanstva je historija migracija. Moramo se bolje organizirati, bolje prihvatiti imigrante, ponuditi im više mogućnosti i bolje uvjete”.

Mnogi migranti došli su kako bi zaradili za svoje porodice koje su ostale i često koriste Hrvatsku kao početnu tačku u Evropi s ciljem da se nasele negdje drugdje.

Denson D'Cruz, koji je emigrirao iz Kerale u Indiji, rekao je da je odabrao Hrvatsku jer je dio šengenskog područja bez saobraćaja. Ovaj 30-godišnjak stigao je prošle godine raditi kao mehaničar, ali sada vodi vlastitu kompaniju za uvoz i izvoz. Rekao je kako se nada da će ostati u Hrvatskoj neko vrijeme zbog njezine “klime i ljudi koji su prijateljski raspoloženi i govore engleski”.

Dok neki nastoje iskoristiti pridošlice, drugi rade kako bi im pomogli da nađu svoje mjesto. Nakon što je zapala u probleme, Phuyal je na kraju našla posao u agenciji za privremeno zapošljavanje i nada se da će uskoro početi raditi u kozmetičkom salonu. “Nepalci su jako dobri radnici, prilagodljivi i žele brzo učiti”, rekla je vlasnica agencije Ružica Kerepčić.

Kriza na tržištu rada tjera Hrvatsku da otvori vrata radnoj snazi iz Azije

Vladavina kaosa

Kaos je samo red koji ljudi ne razumiju.

Kad se susretnu red i haos, haos će uvijek pobijediti.

Vi živite u sistemu koji treba red kako bi ovi na vrhu mogli vladati. Dana vam je prividna sloboda al ste robovi novca i drugih mehanizama koje je ta elita na vrhu nametnula a ista želi vladati cijelom planetom i sad se sukobila s društvenim poretkom kojem je za pobjedu dovoljan i haos i srušila je taj prvi poredak nepovratno.

---

Treba im trpat još jer migranti su u osnovi podstanari i jednom kad se nađu na tlu te EU a mogu birat di će radit ići će tamo di je trava zelenija.


---

Đeneral dolazi.