Nekretnine temelj njemačke ekonomije

Diži opet kamatne stope.

Stanogradnja u Njemačkoj potonula

Broj izdanih dozvola za gradnju stanova u Njemačkoj potonuo je u prvih osam mjeseci ove godine za 28 posto, izvijestio je statistički ured, ukazujući na više troškove gradnje i lošije uvjete finansiranja.

To znači da se gradi 175.500 novih stanova, za 69.100 manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Samo u augustu izdane su dozvole za gradnju 19.300 stanova, za 31,6 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.

Nagli pad vjerovatno su izazvali u prvom redu viši troškovi gradnje i sve lošiji uvjeti finansiranja, nagađaju statističari.

Njemačka vlada zacrtala je gradnju 400 hiljada stanova godišnje.

Podaci “pokazuju da stanogradnji prijeti urušavanje”, rekao je predsjednik Njemačke organizacije za nekretnine Andreas Mattner. “Politika mora preći s riječi na djela. Još danas”, naglasio je Mattner.

Sektor nekretnina godinama je bio temelj njemačke ekonomije, s petinom udjela u BDP-u i desetinom udjela u broju zaposlenih. Potaknuti niskim kamatnim stopama, ulagači su usmjeravali milijarde u imovinu koju su smatrali stabilnom i sigurnom.

Ulaganja su u međuvremenu presahnula zbog naglog rasta kamatnih stopa pa su kompanije za razvoj nekretnina potonule u insolventnost u okruženju zamrzavanja poslova i pada cijena. Broj zaposlenih u građevinarstvu počeo je padati prvi puta u gotovo deset godina.

Građevinari planiraju vladi do kraja mjeseca predložiti novi paket mjera koje bi trebale ublažiti najveću krizu u sektoru nekretnina u generaciji.

Kancelar Olaf Scholz sastao se u septembru sa čelnicima u sektoru nekretnina i regionalnim dužnosnici. Neki učesnici sastanka rekli su tada Reutersu da su najavljene mjere podrške korak u pravom smjeru, ali su u cjelini gledano nedovoljne.

Svjetske burze oštro pale jer je moguće daljnje povećanje kamata

Na svjetskim burzama cijene dionica prošloga su tjedna oštro pale zbog rasta prinosa na obveznice i poruke predsjednika Feda Jeromea Powella da bi središnja banka mogla dodatno povećati kamatne stope.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,6 posto, na 33.127 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,4 posto, na 4.224 boda, a Nasdaq indeks 3,2 posto, na 12.983 boda.

Negativno je na tržište dionica utjecao rast prinosa na američke državne obveznice. U petak su se prinosi na 10-godišnje obveznice, po prvi put nakon 16 godina, probili iznad razine od 5 posto. To može utjecati na kamate na hipotekarne i kredite za kupnju automobila, kamate na kreditne kartice…

Uz to, viši prinosi na obveznice smanjuju privlačnost dionica jer ulagačima nude dobre prinose bez ikakvog rizika.

Ulagače je pokolebao i predsjednik američke središnje banke Jerome Powell, koji je na jednom poslovnom skupu kazao da su središnji bankari oprezni po pitanju monetarne politike, nakon agresivnog povećanja kamata prošle godine, ali da bi zbog snažnog gospodarstva i tržišta rada kamate mogle biti dodatno povećane.

„Ulagači su se nadali da će Powell signalizirati da je Fed završio s povećanjem kamata, no on je praktično poručio da će trebati dodatno povećati kamate ako se inflacija zadrži na povišenim razinama”, kaže Oliver Pursche, potpredsjednik u tvrtki Wealthspire Advisors.

Ulagači nisu skloni riziku i zbog toga što se plaše eskalacije sukoba između Izraela i Palestinaca. U takvim okolnostima ulagači se povlače iz rizičnijih investicija, kao što su dionice, i traže utočište za svoj kapital u investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena, kao što je zlato. Zbog toga se cijena unce zlata kreće blizu najviše razine u dva mjeseca, oko 1.980 dolara.

Zbog svega toga, ulagače nisu ohrabrili ni kvartalni poslovni rezultati, premda je većina kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, ostvarila veće zarade nego što se očekivalo.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,6 posto, na 7.402 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,5 posto, na 14.798 bodova, a pariški CAC 2,7 posto, na 6.816 bodova.

Lijepo je šta će se islamisti i cionisti sad porokat između sebe. Već se naziru krizna žarišta u Libiji i Iraku a oboje su veći proizvođači nafte.  Onda fino skoči cijena pet dolara pa je to poskupljenje pa mali Švaba opet mora dizat kamatne stope za 0,25%.

Ne triba njima puno da ih krkneš. Onako na tanane polako do idućih izbora.