Do kraja godine 150 tisuća radnih dozvola za strance

Najbitnije da je njima region presušio. Pa onda moraju dovodit te azijate i kmice pa još kad navale ovi migranti jer smo na migrantskoj ruti izgledat ćemo ko Sudan dok rečeš keks.

Tisućugodišnji san hrvatskog naroda je bio uvesti Euro, ući u EU, rasprodat sve što valja u državi strancima, otić raditi u Njemačku i uvest nepalce na biciklama.

Bude njima sad krah.Otjerali su mlade jer su im bili smetnja da se opet instaliraju nakon Sanadera i sad imaju slom demografije, za narod ih nije brige a onda trpaj bilo šta samo da ima tko radit za njihov sistem a onda će im fino doletit novi migrantski val a ovi iza njih ( Slovenija, Austrija i Njemačka ) se samo zatvorit i onda ćemo popušit govno svi skupa s takvima na vlasti i narod koji takve iste bira umjesto da ih otjera na izborima u tri pm.

Manja mjesta uz obalu, općine i gradovi nisu središta dolaska strane radne snage poput Zagreba i gradova u Zagrebačkoj županiji, te Istri nego pokazatelj da se u njih doseljava strano stanovništvo koje je uz obalu kupilo nekretnine, te povratnici iz inozemstva.

Za razliku od ostatka Dalmacije, Knin zaobilazi i razvoj i ljudi jer posljednje desetljeće kontinuirano gubi stanovništvo ostajući samo simbol grada u kojem se slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Iz Knina, koji je od 2011. izgubio četvrtinu svog stanovništva i na popisu 2021. je imao svega 11,6 tisuća stanovnika, i lani se iselilo 499 stanovnika, od toga njih 225 u inozemstvo, a istodobno se doselilo svega 236 osoba, piše Večernji list.

Usporedbe radi, u općinu Podstrana koja ima 1200 stanovnika manje od Knina lani se doselilo 770 osoba, a od toga njih 310 iz inozemstva, dok je iselila 371 osoba. Osobito mjesta uz obalu, općine, gradići i gradovi i neki otoci odskaču po dvostruko i većem broju doseljenog stanovništva nego odseljenih. Među njima su Novalja, Preko na Ugljanu, općina Vrsi kod Zadra, općine Klis i Podstrana kod Splita, Supetar na Braču, te otoci Pašman, Vis i mali istarski gradovi Buzet, Medulin, Rovinj...

Od kontinentalnih općina, Plitvička jezera sa 3649 stanovnika su lani pozitivno odskakala sa 394 doseljenih, među kojima je bilo čak 316 osoba iz inozemstva, dok se iz te općine iselilo tek 116 osoba.

Manja mjesta uz obalu, općine i gradovi nisu središta dolaska strane radne snage poput Zagreba i gradova u Zagrebačkoj županiji, te Istri nego pokazatelj da se u njih doseljava strano stanovništvo koje je uz obalu kupilo nekretnine, te povratnici iz inozemstva.

S druge strane podaci Državnog zavoda za statistiku o doseljenom i iseljenom stanovništvu po gradovima i općinama za 2022. pokazuju da središta mahom slavonskih županija, Požega, Slavonski Brod, Virovitica, Sisak, Bjelovar i Koprivnica i dalje gube svoje stanovništvo iseljavanjem. Sva nabrojana županijska središta imaju negativnu migracijsku bilancu, odnosno lani su imali više iseljenika nego doseljenika.

- Osnovna je zakonitost migracija da obalni prostori imaju pozitivne migracijske bilance i to će biti sve više izraženo, a zaobalni i unutrašnji imaju negativne bilance i unutrašnjih i vanjskih doseljavanja. U Slavoniji iseljavanje, nažalost, ne staje unatoč Projektu Slavonija. Slavonija se prazni. U priobalna mjesta dolazi starija europska populacija i naši povratnici iseljenici. No, pitanje je jesu li ti strani doseljenici stalni stanovnici ili samo kupci vikendica koji su se prijavili kao stalni stanovnici jer preko dvije trećine kupnje nekretnina uz obalu se odnosi na strance - govori za Večernji list demograf Stjepan Šterc, dodajući da je Supetar poseban primjer jer je sa šest, sedam dnevnih linija prema Splitu u zoni dnevne migracije i zato ima povećanje stanovništva, dok Vis ima dobru pronatalitetnu politiku.

Što se događa s Kninom, jer tko god bio na vlasti taj grad i dalje samo gubi ljude?

- Knin se ne razvija kao regionalni centar jer ga je zaobišla i autocesta i umjesto da bude regionalni centar koji okuplja stanovništvo i ima pozitivnu migracijsku bilancu, nažalost u Kninu se potvrdilo da je strateška odluka da ga autocesta zaobiđe bila loša za taj grad – uzvraća Šterc.

Među sedam županijskih središta s negativnom migracijskom bilancom je, istina, i Split (-88) naš drugi najveći grad od preko 160 tisuća stanovnika, u koji se lani doselilo 3964 osoba, od toga više od polovice njih iz inozemstva (2193), a odselilo se iz njega 4052 osoba. No, polovica odseljenih je samo odselila u drugi grad i općinu u Splitsko -dalmatinskoj županiji. Naime, zbog preskupih cijena nekretnina već godinama mlade obitelji iz Splita odlaze u Solin, Kaštela, Podstranu koji su i lani imali pozitivan migracijski saldo. U splitske prigradske urbanizirane zone, dodaje Šterc, stanovništvo se doseljava zbog jeftinijeg stanovanja i sl.

Preostalih 14 županijskih središta uključujući i Grad Zagreb imali su lani više doseljenih nego odseljenih, no postoji velika razlika među njima jer neki su se gradovi jedva dokopali pozitivne migracijske bilance poput Karlovca (+28) i Vukovara (+71), a drugi poput Zadra vidljivo odskaču jer je Zadar lani imao skoro 1000 doseljenika više od iseljenih ili preciznije njih 913 više. U taj grad koji je na popisu imao skoro 71 tisuću stanovnika se doselilo 2739 osoba i to većina njih iz inozemstva (1536), a odselilo se 1826 građana, od kojih je 669 otišlo u inozemstvo.

U apsolutnim brojevima Zagreb, naravno, prednjači po većem broju doseljenih od odseljenih (+3980), no Zagreb ima 767 tisuća stanovnika i u njemu je i najviše stranih radnika, ali iz Zagreba se u apsolutnim brojevima i najviše ljudi iseljava, lani njih 20.342, dok se doselilo u metropolu 24.322 osoba i među njima više od polovice doseljenika iz inozemstva (13.628).

- Zagreb je središte dolaska strane radne snage i pitanje je i metodologije kad se pita strane radnike izjavljuju li oni da će dulje od godinu dana živjeti u Zagrebu što je uvjet za registriranje stalnih doseljenika, dok je pitanje koliko ih se za stalno stvarno i zadrži – komentira Šterc za Večernji list.

U svakom slučaju lani je Hrvatska imala prvi puta više doseljenika nego iseljenika, no to, nažalost, ne znači da je iseljavanje hrvatskih građana zaustavljeno. Među iseljenih više od 46 tisuća građana 2022. bilo je čak preko 70 % hrvatskih državljana, što je najviše nakon 2018., a među doseljenih skoro 58 tisuća osoba u Hrvatsku lani je bilo 82 % stranaca.

No, ni ti strani doseljenici među kojima je bilo najviše stranih radnika iz azijskih zemalja (11.761) te izbjeglica iz Ukrajine (11.158) ne idu u ispražnjene dijelove Hrvatske nego mahom u velike gradove za potrebe poslodavaca što znači da je ova zemlja sve dalje od ravnomjernog regionalnog razvoja, piše Dijana Jurasić za Večernji list.

U svakom slučaju lani je Hrvatska imala prvi puta više doseljenika nego iseljenika, no to, nažalost, ne znači da je iseljavanje hrvatskih građana zaustavljeno. Među iseljenih više od 46 tisuća građana 2022. bilo je čak preko 70 % hrvatskih državljana, što je najviše nakon 2018., a među doseljenih skoro 58 tisuća osoba u Hrvatsku lani je bilo 82 % stranaca.

No, ni ti strani doseljenici među kojima je bilo najviše stranih radnika iz azijskih zemalja (11.761) te izbjeglica iz Ukrajine (11.158) ne idu u ispražnjene dijelove Hrvatske nego mahom u velike gradove za potrebe poslodavaca što znači da je ova zemlja sve dalje od ravnomjernog regionalnog razvoja.

Generalno ovo je zbog rata u Ukrajini i to je sad i možda i iduće godine tako a u osnovi oni idu za preživljavanjem i to će isto put Njemačke i Austrije posli jer su tamo veće plaće i bolji uvjeti rada.

U međuvremenu ti i region krahira i onda u suštini ostaješ samo na azijatima i kmicama.

Na TikToku se pojavio zanimljiv video. Djevojka po imenu Darja je objavila desetominutni video u kojem govori o Hrvatskoj i upozorava da sve veći trend useljavanja Amerikanaca u našu zemlju nije nešto dobro. Spomenula je i Sloveniju, ali cijeli video je praktički posvećen Hrvatskoj.

– Danas želim govoriti o trendu koji se pojavio na TikToku. Amerikanci promoviraju Hrvatsku kao raj. Kao mjesto na kojem treba biti. Živjeti... Amerikanci se žele iseliti iz SAD-a nakon što su vidjeli kako su im vlade upropastile zemlje, pa se onda promovira preseljenje u Hrvatsku. Iz srca sam zabrinuta za lokalne Hrvate, pošto je moj otac Hrvat. Prosječni Amerikanac kad razmišlja o preseljenju onda proda sve i ima nekoliko stotina tisuća dolara. I onda sa svim tim bogatstvom ulaze u zemlju i mala sela u Hrvatskoj gdje prosječni građanin nikad nije vidio toliku količinu novca.

Velika je opasnost da se našteti tim ljudima i selima. Zašto? – pita se i sama tiktokerica, navodeći dalje i odgovor. Naime, drži da se na taj način diže cijena nekretninama koje lokalci više ne mogu sebi priuštiti. Kaže i da su plaće kod nas male u usporedbi s pojedinim bogatim Amerikancima koji su prodali sve živo i onda dolaze u Hrvatsku gdje za kuću ili stan mogu izdvojiti više novca od nekog lokalca. Kaže i ako se nastavi priljev Amerikanaca u Hrvatsku da će cijene skočiti još više u nebo. Kaže i da će samo agenti za nekretnine biti zadovoljni s tolikim cijenama.

Također citira i jednog Splićanina koji je rekao da u jeku sezone ne može piti kavu u Splitu jer nema novca za skupa pića. Navodi na zaključak da je za Hrvatsku loše što će nam doći američki novac, ne samo zbog porasta cijena nekretnina, nego i zbog remećenja mira i ugrožavanja načina života. Rekla je i da su Amerikanci samoljubivi, te potpuno različiti od Europljana.

Prema podacima DZS-a, iz Sjeverne i Srednje Amerike u Hrvatsku se 2022. doselilo 343 ljudi. Sudeći po ovogodišnjem trendu brojke bi se ove godine mogle povećati.

Darja je u opisu videa napisala i ovo:

- Čak i kad se maksimalno trudim objektivno sagledati ovu temu, teško mi pada na pamet kako bi taj strani novac mogao koristiti Hrvatima i njihovim malim mjestima. Mještani se bore kako bi si priuštili stan, jer su se odjednom pojavili stranci koji dolaze s mnogo većim budžetom kupujući skupe nekretnine kao i osnovne životne potrepštine. Ti stranci inače slabo poznaju hrvatske vrijednosti. Simpatično je kad se dosele pojedinci, ali što kada ovo postane trend, kako se često prikazuje ovdje na tiktok. Hrvatska ima 4 milijuna stanovnika, a Amerikanaca je 332 milijuna. Neka ih samo dođe nekoliko postotaka... Usuđujem se podići svijest o ovoj temi - napisala je Darja, očito ne videći koristi od masovnog dolaska Amerikanaca u Hrvatsku.

Jer neće otvoriti tvornice, neće podignuti ekonomiju, samo će podići cijenu nekretnina jer će se povećati potražnja. No, s druge stane - Hrvatska ionako izumire, pa je li bolje da nam dolaze ljudi i da povećavamo broj stanovnika i generiramo novu radnu snagu ili da jednog dana na ovim prekrasnim prostorima nitko ne živi?

Bilo kako bilo, dobro je imati malo i rasprave oko useljavanja u Hrvatsku, a ne samo oko iseljavanja.

Također, neki komentatori tvrde tvrde da Darja nije izgovorila točne podatke o plaćama u Hrvatskoj, dijelu komentatora se nije svidjela njena zaštita hrvatskih građana. Stoga je, ako je suditi po tim komentarima, očito da će Hrvati Amerikance dočekati otvorenih ruku.

Manja mjesta uz obalu, općine i gradovi nisu središta dolaska strane radne snage poput Zagreba i gradova u Zagrebačkoj županiji, te Istri nego pokazatelj da se u njih doseljava strano stanovništvo koje je uz obalu kupilo nekretnine, te povratnici iz inozemstva.

Među sedam županijskih središta s negativnom migracijskom bilancom je, istina, i Split (-88) naš drugi najveći grad od preko 160 tisuća stanovnika, u koji se lani doselilo 3964 osoba, od toga više od polovice njih iz inozemstva (2193), a odselilo se iz njega 4052 osoba. No, polovica odseljenih je samo odselila u drugi grad i općinu u Splitsko -dalmatinskoj županiji. Naime, zbog preskupih cijena nekretnina već godinama mlade obitelji iz Splita odlaze u Solin, Kaštela, Podstranu koji su i lani imali pozitivan migracijski saldo. U splitske prigradske urbanizirane zone, dodaje Šterc, stanovništvo se doseljava zbog jeftinijeg stanovanja i sl.