Rusi šalju raketu na Mjesec

PS:
I za kraj, prikažem kako bi isto izgledalo snimljeno pod našim plavim nebom.
Naravno, ovo je veoma grubo učinjeno, ali se i ne može bolje učiniti s ovim
alatom s kojim raspolažem.

Ovakve misije uvijek donose nešto novo u tehnologiji.
Nije to samo puko trošenje novca "poreskih obveznika", nego i investiranje u razvoj.

Ispod vidimo primjer kako možemo prepoznati minerale i na velikoj udaljenosti.
Za to su nam dovoljni ovi fotoaparati.
Naravno, možemo računati i na zlorabe...ono, da se izdaleka gleda gleda komšinicu u boji...dok se tušira...

Uradak ispod: korisnik Tau na UMSF.



A ovo je prikaz iz kvadratića u gornjoj fotografiji:(kontekst - sol 1299)

GIGAMACRO, Pereverance-sol 1299 (a.Neville Thompson),
s nekoliko zanimljivih Neville-ovih zapažanja.

https://viewer.gigamacro.com/view/4c09J4FsCl0pPa6w?x1=40236.08&y1=-9907.96&res1=44.02&rot1=0.00

Još jedan Neville-ov GIGAPAN(sol 1299)....sve što vidi kamera naprijed i dalje.
Lijevo vidimo i dijelove doline, ali se zbog prašine u zraku jedva nazire.
Toliko za danas...osim ako se pojavi što zanimljivo.

http://retry.gigapan.com/gigapans/236146

Krater Gale, rover Curiosity
Na ovoj lokaciji su već "potrošili" dodatna 2 sola, na temelju čega zaključujem
da je istraživanje i slijeđenje nizvodnog dijela kanala završeno.
U tom slučaju će se rover najvjerojatnije kretati po žutoj crtkanoj liniji.
Sve objavljene NASA-ine fotografije su javne. Pošto im samo tu-i-tamo podpisujem
autorstvo, ispada da im "kradem" intelektualnu svojinu. Objavljujem
ih isključivo zbog osobnog užitka i ne zbog profita. Bilo je par puta i blokada,
ali su shvatili s kim imaju posla... Misle si "ovaj budala i nije baš budala".

PS: Taman kad sam pomislio, kad ono...nisu oni nego "alat" šteka.
     Budem poslije stavio ono šta sam naumio.

Uvijek ima načina...

Krater JEZERO, rover Perseverance, sol 1305
Dobar skok od ~175 m.
Ulazi se u zonu nekakvih pješčanih dina...koliko zahtjevnih to ćemo tek vidjeti.

sol 1305

Nebo prema zapadu je relativno vedro, dok je prema sjeveru i dalje
puno prašine. Neuobičajeno dugo traje za ovo doba marsove godine.
Inače, i dalje mislim da bi bilo smisleno preći na nivo iznad sadašnje rute(desno).
Teren izad mi djeluje puno kompaktnije, što se da nazrijeti i iz foto ispod.
Možda to učine i nakon sljedećeg (kraćeg puta) sola.Tje da vidime.

Prašine je još uvijek puno iznad kratera.

Nije odavde. Odnekud tresnilo!

Najgledaniji Kubrikov film, ujedno i bez ijedne nominacije za oskara. 

Voda u krateru JEZEO u najstarije doba.
Upisao sam nekoliko oznaka i zabilježio par brojeva o dubini jezera u to vrijeme.
Najdublje je bilo cca 300 m. Krater BELVA je bilo pod vodom cca 20 m (rubovi).
Glede na nivo tadašnje površine vode, rover se trenutno nalazi na +370 m
nadmorske visine. Mjesto pristanka rovera je bilo pod vodom na -180 m dubine.

Curiosity sol 4342.
A sad...krećemo ulijevo! Konačno na pravom mjestu.

Krater JEZERO, rover Perseverance, sol 1307...

Ja bih išao iznad, ali ne odlučujem o tome.

Ovako to znalci urade...imaju podatke, a i sredstva,
za razliku od mene koji čaram.

I još jedna, pa ću vas presati daviti...

Uvećan isječak iz fotografije iznad.
Vidimo različite minerale...šteta je što se o ovome na UMSF premalo izjašnjava.
POred toga, u daljini (desno) naziremo i nešto od okoline kratera.
Toga će biti više kad se stigne na vrh ruba kratera.

Škola za pačiće male...
Ispod imate krater na južnoj strani kratera Jezero. Od ruba kratera JEZERO
je udaljen cca 9 km. Prosječni promjer ovog kratera je cca 7 km.
Statističkom obradom većeg broja kratera iskustveno se došlo do nekih zaključaka.
Tako se promjer dna kratera uzme kao 10% promjera kratera na površini (odmjerimo - poznato!).
U ovom slučaju bi to iznosilo cca 700 m.  Za prosječni nagib kosine ruba kratera
se statistički uzme  cca 15°.   Prostim matematičim izračunom se dobije dubina kratera
H = 0.84 km, što je približno jednako laserski  izmjerenom H=0.9 km.
Iz ovog maožemo zaključiti da je ovaj krater mlađeg datuma.
Naime, dno još nije zasuto s prašinom, što vidimo kod kratera starijeg datuma.

Eroo wrote:Škola za pačiće male...
Ispod imate krater na južnoj strani kratera Jezero. Od ruba kratera JEZERO
je udaljen cca 9 km. Prosječni promjer ovog kratera je cca 7 km.
Statističkom obradom većeg broja kratera iskustveno se došlo do nekih zaključaka.
Tako se promjer dna kratera uzme kao 10% promjera kratera na površini (odmjerimo - poznato!).
U ovom slučaju bi to iznosilo cca 700 m.  Za prosječni nagib kosine ruba kratera
se statistički uzme  cca 15°.   Prostim matematičim izračunom se dobije dubina kratera
H = 0.84 km, što je približno jednako laserski  izmjerenom H=0.9 km.
Iz ovog maožemo zaključiti da je ovaj krater mlađeg datuma.
Naime, dno još nije zasuto s prašinom, što vidimo kod kratera starijeg datuma.

Samo bih još nešto dodao, što sam propustio reći u gornjem postu.
Iz geometrije kratera se da procijeniti i promjer kugle koja ga prouzročila.
Za približno se to izračuna kao 1/20x promjer kratera = 7000/20 = 350 m.

Onda nam se postavi sljedeće pitanje: o kakvoj nebeskoj kugli se radilo?
Je li to bio komet ili asterodid?.
Između Marsa i Jupitera se nalazi asteroidni pas, pa je logično zaključiti
da se radilo asteroidu. Oni su čvrste strukture (kamen, željezo...) i dovoljno veliki.
veći je od 50 m, pa su manji meteoriti isključeni.  
No, nebi trebalo isključiti ni komet . Dolaze izvan našeg sunčevog sistema.
Tvore ih razni komadi kamena, nikla i željeza, koje drži skupa smrznuti led.
Raspadne kad je bliže suncu i u prolasku kroz atmosferu.
No...ja bi ih ga ipak isključio. Mada me zbunjuje dno kratera, koje je puno
zgrudvanog materijala...ne, ne, ipak  mislim da se radilo o asteroidu. Definitivno.