Rusi šalju raketu na Mjesec

RayMabus wrote:
Dakle balistička raketa i raketa za u svemir su ti ista stvar kad se gleda ispaljivanje.

Istu raketu(rusku) za svemiraska lansiranja  je mnogo puta koristila i NASA.
Pokazala se kao izrazito sigurna. Ako o tome pričamo.
Balističke rakete su nešto posve drugo. Nema veze jedno s drugim.
To da je u vom slučaju silos za Sarmat  u blizini (koliko km?) Kozmodroma
je sasvim slučajno. Iskoristila se prometna komunikacija i to bi bilo sve
s čime su povezani.

Curiositi...prelazak kanala. 
Bacili su (konačno!) oko na lokaciju(uzvodno!) koju sam predlagao prije mjesec-dva
kao potencionalno najsigurniju. I dalje imam isto mišljenje.
Put do ovdje nije lak, ali je moguć...kad imaš više izbora, neki od toga
će biti prihvatljiv. Kasni se već puno, pa može i još koji dan, ako je u pitanju
sigurnost.
Zelena varijanta bi bila najprihvatljivija...ovisno pristupu lokaciji.

Curiosity... intermezzo
Ima 6 kotača (3+3). Svaki ima svoj motor, kojima se može neovisno upravljati.
Na foto ispod, na poderanom mjestu ga vidimo. 
Ovaj raspali je srednji kotač, kojeg se, za razliku od prdneg i zadnjeg, gura naprijed.
Uz ostalo, to i je razlog zašto je nastradao. Predstavljajte si, vi koji ste kao dijete
odrastali na selu, da ste palicu gurali ispred sebe, umjesto što ste je vukli za sobom.
Naravno, nebi vam to uspjelo...e o tome se radi kod ovog oštećenog
kotača. Drugi ne manji razlog za "raspad sistema" je i onaj (PiaR) cikcakasti oblik 
poprečnih rebara, koji su kolegama iz moje struke odmah pao u oči kao greška.
Pleh (lim) je iz visokokvalitetnog materijala i debljine je 0.1 mm.
Rekoše da mu nije bilo moguće izračunati točnu debljinu zbog bezbroj
piramidastog kamenja, s različito oštrim vrhovima. Barem nas je troje na ovom forumu
koji bi i tome znali stati ukraj. Radi se o klasičnom tkzv.  "proboju".
Po mome proračunu bi morao biti debljine 0.2 mm, uz sigurnos v=1.5.
Umjesto cikcak rebara bi se ugradila ravna.
To se usvojilo kod novog vozila Perseverance, s tim da su se zadovoljili sa 
sigurnošću 1.3 (incidentno opterećenje) i, u tom slučaju, s debljinom lima 0.18 mm.

Zadnja inspekcija kortača: sol 4312

PS: 
Sva sreća je da kotači imaju unutrašnje nosive obruče.
Problem bi mogao nastati samo ako bi onaj odlomljeni lim
oštetio kabel, koju vidite na lijevoj fotografiji.
Čak ni to nebi bio problem, ako bi se kotač i dalje nesmetano
okretao, jer bi vozilo i dalje relativno normalno funkcioniralo. 
Za to vrijeme bi motor bio grijan jednako kao i ostali kotači.

Krater Gale, Rover Curiosity.
Iz mozaika panoramskog snimka, uradak Ian van Driel, samo uzeo isječak
s vozilom i prikazom otiska kotača, koji je vodi do mjesta prelaska kanala.
Fotografija je urađena na sol 4314. Danas je u tijeku već sol 4316!

Na fotografiji sam označio 3 elementa rovera:
-antenu s izravnom vezom prema Zemlji
- antenu s izravnom vezom prema orbiteru i od tu prema Zemlji
- radioizotopični generator el. energije 9MJ (2.5 kWh) svaki dan.

Krater Jezero, rover Pereverance, predzadnja lokacija na sol 1279.
Zadnju lokaciju (prevoženo cca 44 m) na sol 1280 ću prikazati naknadno.

Neville Thomas se jedini na forumu koji pratim usuđuje ovakve
konstatacije pisati, bez da to moerator obriše, iako i tamo imaju
svoje "Stevice" koji obrišu sve što nije u skladu s "pravilima". 
Sad konstairaju da im forum polako "umire". Jasno, dosdi samo
gledat nekakvo kamenje na Marsu. Oni koji već imaju određene 
podatke nebi se trebali bojati izreći svoje mišljenje, pa makar 
bilo i pogrešno. Među znanstvenicim i onim koji to namjeravaju biti,
se znanje često dokazuje da se citira neki "autoritet". 
Znanost se na taj način koči, osakaćuje....
Neki dan jedan mlađi(potencijalni znanstvenik) postavlja pitanjem
jednom "autoritetu", koji je nakon dužeg vremena svratio na forum,
odprilike:
-Imate li mišljenje o rezultatima , ili  ga imate pa ga ne možete javno reći?
Radilo se o jednom snzacionalnom odkriću, koje bi moglo unutar toga
imati i organski materijal.
Nije dobio odgovor. Razumijem ja da postoji više razloga da ne može odgovoriti
na onako postavljeno pitanje, jer Curiosity nema za  cilj  istraživanje  postojanja
organskih ostataka. Moraju šutiti  čak i ako bi sreli Marsovca. To je zadatak
rovera Pereverance. Čak  ni oni neće dati definitivne odgovore...preložit će ih
na ispitivanje uzoraka, po koje će  ići jedna druga misija i donijeti ih na Zemlju.
U NASA- je stalno zaposleno preko 50,000 ljudi, raznih profila. Ogroman se 
novac investira i okreće. Njihov godišnji proračun je skoro 1.5x veći od hrvatskog.
Tako postane puno jasnije zašto je sve pareidolija...

 

Krater JEZERO, rover Perseverance


Tek sad sam primijetio da ESA na ovoj karti prati dnevno kretanje rovera. 
Primjećujemo da su pored linija izohipsi upisani brojevi s (-).
Običaj je da se na Marsuvisine, odnosno dubine prikazuju kao odstupanje 
od prosječne "nule". Tako nam nam na ovoj krati veći brojevi prikazuju
veću dubinu, a manji veću visinu. Izohipse su na ovoj karti risane na svakih
10 m porasta visine, odnosno dubine. U lijevom donjem kutu je i mjerilo
koje nam pokazuje horizontalnu udaljenost između dvije točke. 

"satelit", odnosno balonit...

Pederi.

Za buduću orjentaciju!

Trenutno je mnogo prašine u zraku, tako da daljinske fotografije  nisu baš nešto.

Sol 1275...vožnja prema rubu kratera je u tijeku. 
Ovakav cik-cak način ćemo vidjeti često.
O razlozima za "kosi način" vožnje sam već pisao.
Na ovaj način se smanji kut uspona kod prelaska grbina.
Istovremeno se sa zaokretanjem kotača provjerava
stabilnost podloge ...

Iznad područja delte i dalje  je puno prašine, zato su i daljinski snimci 
lošeg kvaliteta. Trudim se to popraviti s dodatnim osvjetljenjem, ali s malo uspjeha.

PS: Malo mi je zaštekao prijenos fotografije...budem stavio kad bude moguće, ne ovisi od mene.

Ako si ustrajan uvijek nađeš način.

Krater Gale
rovr Curiosity, sol 4319.
Ekipa se sprema za prelazak kanala i u tu svrhu vrši detaljniji pregled lokacije.
Vidim da su nakon svega ipak bacili oko i na mjesto "mog prijedloga".
Teren nakon prelaska je težak, ali je ipak manje rizičani od "projektiranog mjesta".

Curiosity, sol 4319.
Inspekcija-pogled iz "pričje perspektive" (prilagođeno!) na mjesto prelaska kanala (detalj!).
Rover na ovom foto je postavljen na kraj  spruda (nanos kamenja i pijeska).
Od nanosa prašine se ne vidi kako izgleda završetak spruda, a to je najveća 
nepoznanica za planere. Teško je prcijeniti riziko. 
Vjerojatno se s prvim koračima ide na testiranje zbitosti prašine.
Ispod sam pokazao kako se opterećenje rovera distribuira na pojedine kotače.
Načelno bi vozilo podnijelo ukupno opterećenjei bez prvih kotača.
No, međutim...posjedanje kotača je ograničeno na cca 25 cm.
Nakon toga sevozilo automatski ustavi i čeka na upute sa Zemlje.

Curiosity, 
ostane samo još odluka, nema se što čekati.