Rusi šalju raketu na Mjesec

Stižu i kvalitetnije fotografije rovera Perseverance o okolici...
Jedna od njih je i ova ispod. Na njoj sam pokušao locirati ono šta vidimo. 
Problem daljinskih prikaza terena je kad su pojedini slojevi viši jedan
od drugoga, pa viši prekrivaju niže slojeve. Takav slučaj je i na ovoj fotografiji.
Na njoj u pozadini vidimo  dio "čela" delte Neretve- desni dio, ako gledamo 
s mjesta trenutne lokacije. Ako sam ispravno locirao "1" je udaljen cca 5.8 km,
a "3" cca 6.5 km.  Prvi kontakt rovera s Marsom nije na mjestu gdje sam 
postavio simbol, prije krajnje lijevo. Za sada je točna  lokacija nejasna.

PS: 
Objašnjenje za prethodnu fotografiju: 

Samo bih htio objasniti problem kod fotografiranja pokrajine na vee udaljenosti.
Iskoristio sam jedan crtež s izohipsama koji nije nije baš dobar primjer, sva
uzvišenja su iste visine, ali će za objašnjenje  biti sasvim dovoljan. 
Što se tiče kartiranja Mars je bolje i točnije obrađen nego šta je Zemlja.
Dakle, površina Masa je pomoću orbitera laserski izmjerio sve neravnine ,za koje
su onda urađene karte s izohipsama. Isto se koristi u građevinarstvu i rudarstvu,
naprimjer. Postoje profesionalni programi pomoću kojih se određuje najefektivnija
trasa naprimjer ceste i mostova. Dovoljno je potegniti poželjnu trasu, a onda automtski
dobijete kubaturu nasipa, iskopa, dužine mostova i tunela....da sad ne ulazim u detalje.
Na forumu UMSF je nekoliko njih koji bi veoma lako odredili što kamera vidi i
na kojoj udaljenosti. Na taj način riješe i problem s tkzv. paralaksom.
Ako su brijegovim 1 i 2 (na skici)  preblizu na fotografiji bi ispalo da je 1 viši od 2
za vrh koji se kod 2 vid u pozadini. Ako je 2 dovoljno udalje dogodilo bi se isto,
ali je taj "dodatak" po običaju ima drugačiju nijasu boje, što nam je upozorenje.

Krater Jezero, rover Perseverance - zadnja poznata ruta za nastavak vožnje!

Ovo je isječak iz dinamičke karte. za koje je zadužena ESA u Berlinu. 
Cijelo ovo područje (i izvan kratera!) je s njom pokriveno...s nevjerojatnim 
3D detaljima i pogledima. 
S razlogom vam ne želim postaviti link na nju. Mi smo egzotična država
za njih...Nakon otvaranja sam imao  problem za stabilizirati računalo.

Zna li itko ovdje zašto Rusi nisu poslali ljude na mjesec odmah tamo šezdesetih, kad su Amerikanci to napravili?

Jer su se bojali da će se astronauti odbiti vratiti

Skočili Šojgu i Putin  iz aviona bez padobrana. Znate li tko se spasio?

Eroo wrote:Skočili Šojgu i Putin  iz aviona bez padobrana. Znate li tko se spasio?

Rusija.

Krater Gale, rover Curiosity, sol 4307.



Korisnik "nogal" (na forumu UMSF) je pripremio ovaj 2D pogled, s primjedbom
da bi već sljedećeg sola rover Curiosity mogao konačno "preskočiti" Gediz Vallis 
kanal. Dozvoljava mogućnost još jedan "međupotez" prije toga. Možemo se složiti
s njim, a ja big dodao da ni 2 sola nisu isključena. 

Na ovom mjestu bi naveo nekoliko podataka o samom krateru Jezero. 
Promjera je cca 49 km. Iz ovoga podatka možemo ocijeniti veličinu meteora
koji ga je je pogodio. Srtručkoti za ovo područje ga procjene kao 1/20 
promjera kratera, pa je procjenjen promjer  gromade meteora Rm=2.45 km.
Veličinu dna odredimo iz sličnih parametričnih pomagala na Rd=cca 5 km.
Iz kompletne slike možemo vidjeti da je meteor došao sa zapadne strane
(područje delta Neretve) prema istoku (odtekanje rijeke Pive iz kratera),
gdje se i inače naguravala masa materijala koje je donosila rijeka Neretva
sa zapada i rijeka Sava sa istoka. 
Brzine meteoraj su obično oko 60,000 km/h. 
Naklon rubova kratera se u prosjeku kreće na oko 15°, pa iz gornjig podataka 
možemo lagano izračunati početnu dubinu kratera na cca H= 5.9 km.
Radi se o krateru srednje veličine pa se dio materijala obično vrati nazad,
nakon što ga izbaci meteor, a ostalo završi na rubovima kratera. 
Kod malih kratera se se u načelu vas materijal izbaci na rubove kratera, a kod
velikih obično u sredini kratera imamo onaj kupasti dio. 
Toliko o tome.

Ovo ispod je pogled iz orbitera. Izohipse (visine!) su urađene laserski iz orbitera. 
Tamo gdje je postojao veći interes su izohipse gušće. Tako imamo poglede  s visinama 100,
 ili čak 1 m, ako je bilo potrebno (zbog projektiranja ruta!).
Na ovoj fotografiji imate i simbol kamere. Vidimo ih u većem broju u području
ušća Neretve. Zanimljivi su pogledi iz tih kamera. 3D pogledi na šire područje su
napravljeni iz zabilježenih visina 100 ili 10 m, što onda znači da neke dijelove 
ne možemo vidjeti precizno, ali to i nije baš isuviše važno.

Rijeka Piva je odvajala vodu iz kratera. 
Nakon što se krater napunio došlo je do urušavanjem dijela istočnog ruba kratera
i stvaranja glavnog korita rijeke Pive. Okolica je u početku bilo poplavno područje, 
što čak i moje oči vide u snimcima.

Još jedan pogled s mjesta gdje Piva ističe prema ušću Neretve (zapad).

trolčino, imaš svoju temu o (navodnom) slijetanju na mars pa tamo lijepi taj svoj photoshop...

Tako je. Ovo je tema posvećena Mjesecu, a prije svega izgubljenoj tehnologiji slijetanja čovjeka na mjesec

Još jedan zanimljiv pogled na ušće Neretve, na kojem vidimo i dio rijeke Save.
Boju neba sam izabrao (ne najbolje!), a ostalo je automatizirano i s time usklađeno.

Još samo jedan pogled iz kamere koja se nalazi (vidi gornju foto!)
desno od ušća Neretve. Tamo ngedje ispod je rover nedavno bio.
Ovdje je i nakazana voda u završnoj fazi nestanka iste!

Zaključ, s ovim dijelom prikaza:

Rover Perseveranc je do sada, vjerovali ili ne, savldao visinu cca 400m.
S budućim dolaskom na rub kratera će ukupna visina iznositi cca 840 m. 
Sretna smo generacija koja  ima priliku sve ovo gledati.
Možemo o Americi misliti šta god hoćemo, ali bez nje ne znam kako bi
ovaj svijet izgledao. Mislim na tehnologiju s kojom je ovoj civilizaciji 
omogućeno preživljavati na planetu Zemlja.
Nažlost, ta tehnologija se koristi i za ratovanje, što predstavlja moralni 
pad taiste civilizacije. Istu tu tehnologiju koriste u ratne svrhe čak i oi
koji nisu napravili ništa više od drvene kašike. Tu su  i na našem forumu.