Rusi šalju raketu na Mjesec

Prekjučer je stigla ova fotografija.
Zapelo mi je u oči ono okruženo. U svakom slučaju je svježe...djeluje mi kao
da se radi o nekoj tekućini. Mogao bi biti i pokrenut pijesak, ali...khm...don't know.


PS: foto sam s primitivnim white-balanced boje približio našem okolišu-nebu.

Stromatoliti?

 

Rover Curiosity, sol 4137...mivc po mic vozi prema gore.
Težak stjenovit teren ih čeka, uz oštećenja na nekim kotačima.
Prva ruta "1" je već promjenjena u "2" -grubo  ucrtana po sjećanju.
Fotografija iznad je nastala na sol (dan) 4137.

Najnoviji Neville-ov GigaPan: http://www.gigapan.com/gigapans/234445

Krajnje lijevo korito Neretve, a krajnje desno rub kratera Jezero:
buduće kretanje rovera s s densne na lijevo, prema vrhu ruba....iza korito Une!

Curiosity- krater Gale!
CILJ je stići gore, krajnje desno, a jedni mogući put tamo
je zaobilazni-krajnje lijevo. Moja procjena!

Curiosity, sol 4139...
Kao što rekoh, po mojoj procjeni će se rover kretati (ugrubo) po bijeloj crtkanoj liniji.
Naravno, ekipa će iskoristiti svaku eventualno moguću priliku i pokušati skratiti
put prema projektiranom CILJU...prelazak dva veoma zasuta kanala...Riskirat zasigurno neće!

PS:

Rover Perseverance se trenutko kreeć po rubu korita Neretve, na samom ušću
u  krater jezero. Ne mogu odoliti a ne promatrati ove čudne strukture...
Evo jedne takve koja budi maštu...

Evo jedan primjerak fosila s vrhova hercegovačkih planina.
Naime, do tamo je dopiralo more u davna vremena.
Radi se o tkzv. regularnom "morskom ježu", koji se kretao 
po dnu morskog plićaka. Ovaki primjerci su veoma rijetko
očuvani kao cjelina(vidio sam i jedan slovenski, bolje očuvan).
Vidimo i kamenčiće, koji su mineralizacijom postali sastavni
dio ljušture...čudo je kako je još uvijek cjelina, a izložen
je suncu i padalinama.
Ovakve morske ježeve možemo pratiti od najranijeg nastajanja
života na Zemlji. Naravno, ovo je kameni otisak originalne ljušture.

Usuđujem se prdpostaviti da je ovo donji dio onog fosilnog ostatka iznad.
Vidimo originalnu mineralni ovoj, koji je u dodiru s atmosferom (gornji dio)
raspao , a ostao je okamenjeni dio.  Vidimo i mjesto prodiranja u ljušturu ježa.
Ovo je nedvojbeno fosilni ljepotan, na kojem se može studirati nastanak...

Na istoj lokaciji je nađena i ova okamenjena školjka.

Snimak rovera Perseverance s trenutne lokacije, na mjestu 
gdje nekadašnja Neretva porušila sami rub  kratera Jezero.
Planirani prelazak na drugi rub korita Neretve će se desiti
(ako se na to oluče) kroz nekih 3+ mjeseca - moja slobodna procjena. 

Neville Thompson je stvarno genije. 
Nije jasno kako je iz postojećih fotografija "sašio" ovo.
GigaPan područja za prelazak rovera Curiosity na desnu stranu...

http://retry.gigapan.com/gigapans/234520

Strpljivo i pažljivo pogledajte ovaj snimak. Ne žurite!
Neki dan je u sklopu veće fotografije stiglo s Marsa.
Oku sokolovu nije promaklo ne primjetiti ovaj dio. 

Hoholo Mudovski wrote:

osnovno nepoznavanje svemira


glupi srbi

jel glupi srbine možeš naći sjevernjaču i navigat po njoj

nemreš kao i svi četnici

veber wrote:

Hoholo Mudovski wrote:

osnovno nepoznavanje svemira


glupi srbi

Za srbe ne znam,.ali uredno pratim svemirski program sjeverne Koreje koja je uspjela u nečemu o čemu svi ostali mogu samo sanjati. Doduše zaostaju malo za nNasom u Photoshopu.
Slava Velikom Vođi

Za neznalice ravnozemljaše:
Po danu ne vidimo zvijezde i "Kumovi slamu", ali zato vidimo sinje-pavo nebi.
Takva nam atmosfera, jelte.
Po "danu" na Mjesecu također ne vidimo zvijezde i "Kumovu slamu", ali ne vidimo 
ni sinje-plavo nebo, jer Mjesec nema nikakve atmosfere.
Neznalice bi rekle, a kako to da s Mjesca vidimo Zemlju?
Vidimo je samo kod snimanja okrenuti s leđima prema Suncu.
To je slično kao kad se nađemo u potpuno zatamnjenoj sobi s baterijom u ruci:
vidimo samo ono što osvijetlimo...odnosno što odbija zrake baterije od predmeta.


PS: Teško je o ovavim stvarima raspravljati s kognitivno pristranim neznalicama.
I dalje će vam postavljati ista ili slična pitanja.

PS2:
Svi minerali u potpuno tamnoj sobi imaju istu boju: crnu, odnosno-bezbojni su.
Različiti minerali pod našim sinjim nebom imaju različite i prepoznatljive boje. 
Pod Marsovom atmosferom ti isti minerali imaju drugačiju boju. 
Zato se za prepoznavanje na Marsu koristi tkzv. multispektralna kamera. 
Imamo na Marsu kamere koje snimaju po 8 crno bijelih fografija kroz filtere različitih
frekvencija. Sastavljanjem istih dobijemo fotografije u boji.
Snimanje kroz filter  ciljanom frekvencijom moemo u određenom prostoru 
prepoznati mineral koji tražimo.