NATO otvara ured u Japanu za konsultacije s Indo-Pacifikom

by RayMabus 4/5/2023, 08:25

NATO planira otvoriti ured za vezu u Japanu, prvi u Aziji, koja će služiti da olakša konsultacije sa saveznicima u regiji, saopćili su japanski i zvaničnici Alijanse. Ured za vezu omogućit će komunikaciju Alijanse s partnerima kao što su Južna Koreja, Australija i Novi Zeland, prije svega u kontekstu geopolitičkih izazova, kao što su Kina i Rusija.

“Imamo urede i aranžmane za vezu s brojnim međunarodnim organizacijama i partnerskim zemljama, a saveznici ih redovno procjenjuju, kako bi osigurali da najbolje služe našim potrebama”, rekla je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu.

Otvaranje sljedeće godine u Tokiju

Dodala je da NATO ima blisko partnerstvo s Japanom, koje se nastavlja poboljšavati. “Praktična saradnja obuhvata širok spektar oblasti, uključujući cyber odbranu, pomorsku sigurnost, nauku i tehnologiju, sigurnost ljudi, humanitarnu pomoć, kao i pomoć u katastrofama”, istakla je. Navodi se da bi predloženi ured trebao biti otvoren sljedeće godine u Tokiju, ali se još pregovora o detaljima.

Alijansa ima slične urede za vezu u New York, Beču, Ukrajini i na drugim mjestima.

NATO otvara ured u Japanu za konsultacije s Indo-Pacifikom

by RayMabus 4/5/2023, 08:28

Rezultati izvještaja, koji je objavio američki istraživački centar nakon simulacije američko-kineskog rata u slučaju kineske invazije na Tajvan, dolaze do zaključka da se mogu očekivati katastrofalni rezultati nekoliko dana nakon početka borbi. Centar za novu američku sigurnost (CNAS) proveo je simulacije štabne vježbe (TTX – Table Top Exercise) koje pokazuju načine na koji će Sjedinjene Američke Države (SAD) koristiti diplomatske, vojne i ekonomske alate da zaustave i poraze očekivanu kinesku invaziju na Tajvan. Studija je predstavljena Odboru Zastupničkog doma za strateško nadmetanje između SAD-a i Kine.

CNAS, istraživački centar poznat po bliskosti s Demokratskom strankom i administracijom predsjednika Joea Bidena, vjeruje da će rat s Kinom dovesti do toga da SAD ostane bez željene municije u prvim danima sukoba. Pored toga, strateški bombarderi i američke podmornice dat će Washingtonu jedinstvenu i asimetričnu prednost u potencijalnom sukobu s Kinom, baš kao što vojno prisustvo u Indo-pacifičkoj regiji daje američkim snagama najbolju poziciju za odbranu Tajvana. Simulacija se fokusirala na proces strateškog donošenja odluka u Washingtonu i Pekingu i nastojala je pružiti uvid u ono što bi SAD mogao učiniti da pobijedi ako ne uspije odvratiti Kinu od takvog poteza.

Neminovni ogromni gubici

Simulacija nastoji omogućiti Zastupničkom domu da razumije niz potencijalnih kineskih opcija u skladu sa njihovim strateškim direktivama i vojnom doktrinom. Prema simulacijskom modelu, ako Kina odluči izvršiti invaziju na Tajvan, a SAD intervenira sa ciljem da spriječi Kinu da preuzme kontrolu nad ostrvom, ljudski, ekonomski i vojni troškovi bi bili ogromni za sve uključene strane. Vjerovatno će doći do kolapsa tržišta s dvije najveće svjetske ekonomije u međusobnom ratu, a komercijalni pomorski i zračni saobraćaj u regiji će se zaustaviti zbog povećnja cijena osiguranja i straha od zaticanja u unakrsnoj vatri. Sam sukob će biti drugačiji od svega što su SAD ili Kina iskusile u svojoj novijoj historiji.

Prema modelu, američke snage će imati najmanje 10 napadnutih baza, više od 90 izgubljenih aviona, dvije uništene i tri oštećene jurišne podmornice, dva amfibijska broda bila bi potopljena, te jedan oštećen nosač aviona, a sve to nakon samo jedne sedmice borbi. Na kineskoj strani, Peking bi izgubio više od 150 aviona, 15 podmornica, više od 100 brodova i jedan nosač aviona. Međutim, uspješno bi iskrcao gotovo 50.000 vojnika na Tajvan. Kreatori simulacije smatraju da su ovi početni gubici još više zastrašujući ako se uzme u obzir da bi vojni sukob mogao potrajati i dovesti do katastrofalnih rezultata za obje strane.

Četiri faze konflikta

Simulacija pokazuje da nijedna strana ne može poraziti drugu u kratkom roku i da će kineska invazija na Tajvan vjerovatno postati dugotrajan sukob. Pored potrebe za dodatnim radom kako bi se utvrdile strategije koje će omogućiti SAD-u da pobijedi na duge staze, kreatori simulacije su precizirali i četiri različita vremenska okvira za ovaj sukob, i to na slijedeći način:

Faza prije rata: američke mjere trebale bi se fokusirati na jačanje konvencionalnog odvraćanja. Diplomatija bi zauzela centralno mjesto, jer će SAD morati izgraditi međunarodnu podršku za snažne ekonomske i vojne odgovore na potencijalnu agresiju. Slično pristupu Bidenove administracije tokom pripreme za rusku invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, američki zvaničnici trebali bi razmijeniti obavještajne podatke sa saveznicima i partnerima kako bi ih uvjerili u to da je napad moguć. Faza prije rata također nalaže poduzimanje koraka za jačanje američkog konvencionalnog odvraćanja, što zahtijeva da američke snage budu spremne da prežive prvi kineski napad i da efikasno brane Tajvan u slučaju da odvraćanje bude neuspješno SAD će morati izgraditi snage i zalihe u regiji, osigurati pristup ključnim bazama i rasporediti svoje snage na način koji će pokazati njihovu otpornost.

Moglo bi potrajati godinama

Prvi dani i sedmice rata: u toj fazi fokus će biti na razmjeni vatre s velike udaljenosti. Kina i SAD će se vjerovatno u velikoj mjeri oslanjati na raketne napade na snage na terenu i baze. U ovoj fazi, očekuje se da će sve veće zalihe balističkih raketa srednjeg dometa u Pekingu omogućiti kineskoj vojsci da izvede višestruke napade na američke teritorije, poput Guama i Marijanskih ostrva. Međutim, objema stranama će brzo ponestati raketa dugog dometa.
Faza dugog iscrpljujućeg rata: počinje iscrpljivanjem američkih i kineskih zaliha raketa dugog dometa. Kina bi vjerovatno mogla osigurati uporište na Tajvanu sa desecima hiljada vojnika, ali tada će se suočiti s izazovom da održi svoje trupe dok se suočava sa žestokim otporom Tajvana i stalnim napadima američkih snaga.U ovoj fazi, SAD će biti u mogućnosti da angažira svoju mornaricu i efikasnije koristi borbene avione kratkog dometa nakon što oslabi opasnost od raketa dugog dometa, ali će se mučiti da pronađe načine za efikasno iscrpljivanje kineske vojske i podrži odbrambene napore Tajvana sa oružjem kratkog dometa.
Faza dugoročnog ekonomskog rata: mogla bi potrajati mjesecima ili čak godinama, a Peking će vjerovatno iskoristiti svoj ekonomski utjecaj da nanese štetu SAD-u i drugim zemljama koje podržavaju Tajvan. Nasuprot tome, Washington i njegovi saveznici će koristiti sankcije i naprednu kontrolu izvoza da potkopaju ekonomsku snagu Kine.

Postoji i dobra vijest

Ako Washington ili Peking poduzmu korake sa ciljem da pokušaju urušiti ekonomiju druge strane, na globalnom tržištu će vjerovatno zavladati panika, što bi dovelo do kolapsa globalne ekonomije. Simulacija ukazuje da je ekonomski rat mač sa dvije oštrice i da bi napori SAD-a da oslabe kinesku ekonomiju i ograniče njenu sposobnost finansiranja i ratovanja izazvali negativnu reakciju s obzirom na međuzavisnost ekonomija dvije zemlje. To sugerira da će se Kina i SAD vjerovatno prilagoditi i pronaći načine da prilagode svoje ekonomije tako da mogu funkcionirati jedna bez druge u slučaju nastavka sukoba.

Na kraju izvještaja se zaključuje da postoji i dobra vijest, a to je da se ovaj katastrofalni scenarij ne mora dogoditi. Može se izbjeći ako SAD odmah poduzme korake za jačanje odvraćanja i poboljša sposobnost američke vojske da brani Tajvan kroz bolju pripremu svojih snaga da izdrže preventivni napad, a zatim da odgovore na potencijalnu kinesku invaziju na ostrvo, što može odvratiti Peking od razmatranja bilo kakve vojne akcije protiv Tajvana.

Simulacija rata: Četiri faze sukoba ako SAD spriječi kinesku invaziju na Tajvan