Politico: Njemačka opsjednutost sintetičkim gorivima nije nova. Pitajte Hitlera

HITLER je imao problem. Bio je početak lipnja 1942. i premda je plan dijaboličnog njemačkog vođe da zaludi svoj narod i napadne i opljačka ostatak Europe u početku bio uspješan, njegova vojska naišla je na zid u Staljingradu i doslovno ostala bez goriva, piše Politico.
"Imamo značajnu njemačku proizvodnju, ali nevjerojatno je koliko Luftwaffe i naše oklopne divizije gutaju", rekao je Hitler na sastanku s glavnim zapovjednikom finske vojske koji je bio tajno sniman.
"Potrošnja je daleko veća od svih očekivanja. Moja zemlja ovisi o uvozu", rekao je Hitler.

"90 godina kasnije, Njemačka opet promiče san o sintetičkom gorivu"

Führer i njegovi najbliži suradnici znali su od početka da ograničene njemačke rezerve nafte ne mogu biti dovoljne za Blitzkrieg. Novi njemački izum poznat kao "ersatz" ili sintetičko gorivo činio se, barem su se tako nadali, kao savršeno rješenje. To se pokazalo nerealnim.
Devedeset godina poslije, Njemačka ponovno promiče san o sintetičkom gorivu.

Kako spasiti motor?

Cilj Berlina ovaj put nije osvajanje kontinenta nego spašavanje motora s unutarnjim izgaranjem, duše njemačke industrijske ekonomije.
Zadnjih tjedana njemačka vladajuća koalicija vodi kampanju ublažavanja novih europskih pravila koja bi trebala stupiti na snagu 2035., a koja bi u biti zabranila registraciju novih automobila na dizel i benzin kako bi se potaknula prodaja električnih automobila. Kako je Berlin zamislio spasiti motor? Sintetičkim gorivom.
Suprotno od nacista, čiji se plan sastojao od sintetičkog goriva dobivenog ukapljivanjem ugljena, sadašnja njemačka vlada promiče čišću tehniku izdvajanja vodika iz vode i njegova kombiniranja s CO2 kako bi se dobilo gorivo.

"Rizik energetske ovisnosti o drugima duboko usađen u njemačku kolektivnu podsvjest više od sto godina"

U srcu obje metode je proces koji su 1920-ih razvila dvojica njemačkih kemičara Franz Fischer i Hans Tropsch i po njima se zove Fischer-Tropschova sinteza.
Nije vjerojatno da je mnogo Nijemaca danas (ili oni koji pregovaraju u Bruxellesu) upoznato s tom pričom. Bez obzira na to, rizik energetske ovisnosti o drugima duboko je usađen u njemačku kolektivnu podsvijest više od stotinu godina.
Od britanske blokade u Prvom svjetskom ratu koja je Reichu prekinula uvoz nafte do nedavnog uništenja Sjevernog toka, plinovoda koji je dovodio ruski plin ispod Baltičkog mora do njemačkih kućanstava i industrije, Nijemcima znaju za slabosti ovisnosti o stranoj energiji.
U godinama nakon teškog njemačkog poraza u Prvom svjetskom ratu, Fischer i Tropsch bili su vođeni istom željom za neovisnošću koja potiče njemačku energetsku politiku danas, od ambiciozne tranzicije na obnovljive izvore energije, "Energiewende", do najnovijeg flertovanja sa "ersatz" gorivom.

Visoki troškovi e-goriva

Njemački vođe smatraju da bi moderna sintetička goriva, koja se često naziva e-gorivima (elektrogorivima), čistom alternativom benzinu i dizelu, mogla spasiti industriju koja se temelji na motorima s unutarnjim izgaranjem koji pokreću M ercedese i BMW-ove generacijama.
No nova njemačka kampanja za sintetička goriva naišla je na istu zapreku kao i prva: visoke troškove. Većina čelnika automobilske industrije hladno je dočekala njemački san o e-gorivima jer zahtijevaju golema ulaganja. Hitler je imao sličan problem. Ranih 1930-ih, sintetička goriva smatralo se neisplativim, posebice zato što su cijene nafte jako pale zbog Velike depresije.
Unatoč tomu, Hitler je (kao i njegovi prethodnici) želio da Treći Reich manje ovisi o nafti američkih i britanskih proizvođača, zbog čega je Njemačka morala trošiti devizne rezerve što si nije moga priuštiti. S obzirom na obilje ugljena u Njemačkoj, sintetičko gorivo bila je očita alternativa.

Masovna proizvodnja sintetičkog goriva u Njemačkoj

Manje od godinu dana nakon što su nacisti preuzeli vlast, Hitlerova vlada potpisala je ugovor s kemijskim divov I.G. Farbenom o subvencioniranju masovne proizvodnje sintetičkog goriva.
U godinama koje su slijedile, I.G. Farben (tvrtka je proizvodila i pesticid ciklon B koji se koristilo za masovna ubijanja ljudi u nacističkim plinskim komorama) i druge njemačke kemijske tvrtke otvorile su više od dva tuceta tvornica za pretvaranje ugljena u gorivo.
Kada je 1930-ih oporavak globalne potražnje za naftom podigao cijene sirove nafte, njemačka oklada na domaće sintetičko gorivo, koje nije bilo podložno uvoznim carinama, počela je izgledati proročanska.

"Gorivo od ugljena pokazalo se ključnim u održavanju nacističke ratne mašinerije"

Zajedno s još jednom njemačkom kemijskom inovacijom – sintetičkom gumom koju se koristilo za proizvodnju guma za vozila, gorivo od ugljena pokazat će se ključnim u održavanju nacističke ratne mašinerije u utrci prema naftnim poljima na Bliskom istoku i na Kavkazu. Do 1943. Njemačka je dobivala oko polovice goriva od ukapljenog ugljena.
"Znali smo da nemamo dovoljno goriva, pa smo sagradili tvornice koje će nam ga proizvesti", pohvalio se zapovjednik Luftwaffea Hermann Göring za vrijeme rata. "Danas posjedujemo sve alate koji nam trebaju da bismo porazili neprijatelja."

Njemačka ahilova peta 

Ne baš. Nacistička glad za energijom naposljetku je premašila njihovu sposobnost da iz ugljena dobivaju tekuće gorivo, kako se Hitler požalio tijekom posjeta Finskoj. Tvornice za proizvodnju sintetičkog goriva, od kojih se jedna nalazila u Auschwitzu, bile su također lake mete za savezničko bombardiranje.
Nakon što su američki bombarderi uništili glavne njemačke tvornice za proizvodnju sintetičkog goriva u svibnju 1944., vodeći nacisti znali su da su gotovi. "Iz perspektive tehničke proizvodnje, rat je bio izgubljen zbog uspjeha tih napada", rekao je nakon rata Albert Speer, Hitlerov stručnjak za naoružanje.
Nekoliko tjedana nakon bombardiranja, savezničke snage iskrcale su se u Normandiji. Nedovoljno pouzdanih energetskih resursa bila je ahilova peta Njemačke (na sreću ostatka Europe). Tako je i danas. Njemačka možda jest europska industrijska sila, ali trebaju joj nafta i plin iz uvoza da bi mogla opstati.

Vjetrom do goriva

Igrom sudbine, Porsche, proizvođač sportskih automobila kojeg je osnovao Ferdinand Porsche, Hitlerov omiljeni inženjer i otac VW Bube, možda zna kako okončati tu ovisnost. Tvrtka je u prosincu otvorila pilot tvornicu na vjetrovitu jugu Čilea gdje će koristiti energiju vjetra za proizvodnju sintetičkog goriva.
"Potencijal za e-goriva je golem", rekao je Michael Steiner, čelnik Porscheova odjela za istraživanja i razvoj, na otvaranju tvornice. Tvrtka ne planira proizvoditi gorivo u Njemačkoj, ali sjeverna njemačka obala bila bi prirodan izbor za to. U međuvremenu, njemački lobisti promiču agendu e-goriva u Bruxellesu.
Skupina koju vode bivši njemački političari i lobisti poznata kao eFuel Alliance zagovara sintetička goriva za sve, od putničkih automobila do zrakoplova i brodova.

"Važno je da se e-goriva oporezuje manje od fosilnih goriva"

Najistaknutiji zagovornik ideje je Christian Lindner, njemački ministar financija i ljubitelj Porschea, čija je Slobodna demokratska stranka (FDP) predvodila nedavnu njemačku kampanju za e-goriva u Bruxellesu. On želi poduprijeti proizvodnju sintetičkih goriva poreznim poticajima.
"Potrajat će neko vrijeme prije nego budemo imali te automobile na cestama s e-gorivom u rezervoaru, ali da bi ljudi i poduzeća mogli planirati, važno je da se e-goriva oporezuje manje od fosilnih goriva", rekao je ovaj tjedan.
Liberal koji podržava slobodno tržište, Lindner odlučno brani njemačke poslijeratne demokratske tradicije. Ali igrom sudbine, njegovo ministarstvo nalazi se u zgradi koja je bila Göringovo sjedište za vrijeme rata.
Što bi moglo poći po zlu?

Komšić bi mogao poči po zlu odnosno general galaksije koje je u pohodu na vaše glave.

Igrom sudbine, Porsche, proizvođač sportskih automobila kojeg je osnovao Ferdinand Porsche, Hitlerov omiljeni inženjer i otac VW Bube, možda zna kako okončati tu ovisnost. Tvrtka je u prosincu otvorila pilot tvornicu na vjetrovitu jugu Čilea gdje će koristiti energiju vjetra za proizvodnju sintetičkog goriva.
"Potencijal za e-goriva je golem", rekao je Michael Steiner, čelnik Porscheova odjela za istraživanja i razvoj, na otvaranju tvornice. Tvrtka ne planira proizvoditi gorivo u Njemačkoj, ali sjeverna njemačka obala bila bi prirodan izbor za to. U međuvremenu, njemački lobisti promiču agendu e-goriva u Bruxellesu.
Skupina koju vode bivši njemački političari i lobisti poznata kao eFuel Alliance zagovara sintetička goriva za sve, od putničkih automobila do zrakoplova i brodova.


--


Zbog ovoga je i dalje Njemačka ovisna jer joj Briti i Ameri mogu prekiniti opskrbne rute i gotova priča al šta više električnih autića to manji utjecaj British petrola i Šela te francuskog Totala na njemačku geopolitiku.

Države članice potvrdile su danas uredbu koja predviđa zabranu prodaje novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, s iznimkom vozila koja će koristiti sintetička, tzv. e-goriva.

Europski parlament je sredinom veljače izglasao usuglašeni tekst uredbe, ali je početkom ožujka u Vijeću EU bilo blokirano konačno usvajanje nakon što se Njemačka u posljednji čas usprotivila i zatražila da se dopusti prodaja novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem koja će koristiti e-goriva. Njemačkoj su se u tom protivljenju pridružile Italija, Poljska i Bugarska.

ITALIJA, RUMUNJSKA I BUGARSKA OSTALE SUZDRŽANE, POLJSKA JEDINA BILA PROTIV

Nakon što je Europska komisija postigla dogovor s Njemačkom prema kojem postojeći tekst zakona o zabrani vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem ostaje nepromijenjen, a Komisija se obvezala da će donijeti delegiranu uredbu kojom će se uvesti nova kategorija vozila u EU za automobile koji mogu pokretati samo ugljično neutralna goriva.

Danas na sastanku ministara energetike, Italija, Rumunjska i Bugarska su se suzdržale od glasanja, Poljska je jedina bila protiv, a sve ostale države članice bile su za.

Uredba stupa na snagu s danom objave u Službenom listu EU. Uredba predviđa smanjenje emisije ugljikovog dioksida iz novih automobila za 55 posto i iz lakih dostavnih vozila za 50 posto od 2030. do 2034. i 100-postotno smanjenje od 2035. godine za obje kategorije tih vozila. 

Konačna odluka EU: Od 2023. zabranjena prodaja benzinca i dizelaša, uz jednu iznimku

Sad ćemo se fino igrat guženja.

Guženje se igra tako da svi svakoga jebu a nitko ne zna tko koga guzi.

Kaos je red koji ljudi ne razumiju a kako ja nisam ljudi nego anđeoska hijerarhija budem vam lijepo opisao ZAŠTO ?

Dođe ministrica vanjskih poslova Britanije u Sarajevo prošle godine i izjavi kako se Hrvati moraju preglasat i da Komšić mora biti izabran a u BiH instalirana građanska islamska BiH.

Isto to na sastanku EU i izjavi njemačka ministrica vanjskih poslova.

Dakle slažete se povodom toga i to vam je vanjska politika.

Sad ću vam ja bacit kost i vi ćete se fino poklat između SEBE.

- Mnoge energetske kompanije ostvaruju ogromne neočekivane profite zbog rata. Mi smo to procenili na preko 200 milijardi dolara... Mislim da bi bilo pošteno da taj novac podele sa Ukrajinom. Mislim da nam pomognu da obnovimo energetski sektor – rekao je Galuščenko u intervjuu za evropsko izdanje Politiko.
Prema pisanju publikacije, iznos koji je naveo šef Ministarstva energetike Ukrajine često se naziva profitom za 2022. pet vodećih kompanija - BP, Ševron, EksonMobil, Total i Šel.
--
Ovo su vam ratni profiteri a sad pogledajte dvije britanske i jedna francuska kompanja među prvih pet a riječ je o zemljama koje uopće ni nemaju ni nafte ni plina a zgrču pare preprodajom Njemačkoj i drugima.

Sad ćemo se fino igrat guženja a guženje se sastoji u tome da pogledaš koliko Njemačka uopće ima automobila u državi te koliko udio od toga su električna vozila i ova šta ne troše naftu itd i onda koliko se prodaje godišnje i koliko opada broj istih u Njmeačkoj te izračunaš koliko pada utjecaj Britanije i Francuske na Berlin jer su oni obični preprodavači i zarađuju na Njemačkoj.

HAI HITLER

Njemačka : 52 miljona 275 autića

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_vehicles_per_capita

Električna vozila po državama :

https://en.wikipedia.org/wiki/Electric_car_use_by_country

Zaliha plug-in električnih vozila u Njemačkoj najveća je u Europi, 1. siječnja 2022. u prometu je bilo 1.184.416 plug-in automobila, što predstavlja 2,5% svih osobnih automobila na njemačkim cestama, u odnosu na 1,2% prethodne godine. Od prosinca 2021. kumulativna prodaja iznosila je ukupno 1,38 milijuna plug-in osobnih automobila od 2010. Njemačka je 2019. imala zalihu od 21 890 lakih električnih gospodarskih vozila, drugu najveću u Europi nakon Francuske. Od ožujka 2020. zemlja je imala 27 730 javnih punionica.

Njemačka je navedena kao najprodavanije tržište plug-in automobila na europskom kontinentu u 2019. i postigla je tržišni udio od 3,10%. Unatoč globalnom padu prodaje automobila izazvanom pandemijom COVID-19, tržišni udio u segmentu postigao je rekordnih 13,6% u 2020. godini. s rekordnom količinom od 394.632 plug-in osobna automobila registrirana 2020., što je 263% više u odnosu na 2019., Njemačka je drugu godinu zaredom navedena kao najprodavanije europsko plug-in tržište. Obje godine njemačko tržište predvodilo je segmente potpuno električnih i plug-in hibridnih vozila. Jedina zemlja koja je prodala više od Njemačke 2020. bila je Kina. Prodaja je u 2021. porasla na 681.410 punjivih jedinica, osvojivši rekordni tržišni udio od 26,0%.
 
U okviru Nacionalne platforme za električnu mobilnost, kancelarka Angela Merkel 2010. postavila je cilj postavljanja milijun električnih vozila na njemačke ceste do 2020.  U početku, vlada nije davala subvencije u korist istraživanja. Bundestag je u ožujku 2015. usvojio Zakon o električnoj mobilnosti koji je ovlastio lokalne vlasti da dodjeljuju nenovčane poticaje. Mjere daju prednost automobilima na baterije, vozilima s gorivnim ćelijama i nekim PHEV-ima dajući lokalnim vlastima ovlasti da ponude dodatne poticaje.

Shema poticaja odobrena je u travnju 2016. uključujući subvencije za kupnju, stanice za punjenje i druge kupnje voznog parka savezne vlade, s ciljem od 400.000 električnih vozila. Premium automobili, kao što su Tesla Model S i BMW i8, nisu bili prihvatljivi. Kako bi ispunila klimatske ciljeve za prometni sektor, vlada je 2016. postavila cilj imati od 7 do 10 milijuna plug-in električnih automobila na cestama do 2030. i 1 milijun stanica za punjenje dostupnih u Njemačkoj također do 2030. 

Kao rezultat gospodarskog utjecaja pandemije COVID-19, vlada je u lipnju 2020. odobrila plan gospodarskog oporavka koji je uključivao 8 milijardi eura za promicanje usvajanja električnih vozila i uvođenje infrastrukture za punjenje. Bonus za kupnju električnih automobila podignut je sa 6.000 eura na 9.000 eura do kraja 2021. godine, što je najveći ekonomski poticaj u bilo kojoj europskoj zemlji, ali subvencija je dostupna samo za automobile manje od 40.000 eura. Također, od 2020. uvedeni su i drugi porezni poticaji za električna vozila. Kasnije je vlada odlučila zadržati bonus od 9000 eura za kupnju novih potpuno električnih automobila i plug-in hibrida do kraja 2025.  Izvorni cilj od milijun ostvaren je u srpnju 2021. 

Dana 1. siječnja 2022. u Njemačkoj je bilo 1.184.416 električnih automobila na struju, što predstavlja 2,5% svih automobila na njemačkim cestama, što je porast u odnosu na 0,5% prethodne godine. Zaliha plug-in automobila u uporabi sastojala se od 618.460 potpuno električnih automobila i 565.956 plug-in hibrida.

https://en.wikipedia.org/wiki/Plug-in_electric_vehicles_in_Germany

Sad ćemo to dignit na 10 posto a pošto Njemačka ima 52 miljona auta to znači da će biti uskoro 5 miljona e-autića.

Njima ne triba ništa a kad kažem njima mislim na njemačku vojsku nego da oko 30 posto voznog parka u državi pređe na struju dakle oko 1/3 jer ostaju rafinerije i skladišta za naftu dakle mogu ih napunit i nek stoji.

Ujedno ne plačaju tu naftu Britancima, Francuzima, Rusima, Amerikancima, Arapima itd nego im ostane ta lova.

On troši 400 litara na sto km.




HAI HITLER