Da bi spasio Francusku, Macron dijeli Evropu

by RayMabus 28/2/2023, 17:11

Godine 2017. novoizabrani francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio je svoju veliku viziju uloge Francuske u budućnosti Evrope.

Kako bi stvorio “jaku Evropu” sposobnu za vodstvo na svjetskoj pozornici, Macron je predložio svoje rješenje – centralizirana Evropska unija sa zajedničkim političkim, ekonomskim i društvenim modelom – u suštini, EU stvorena prema slici Francuske – umotana u još jednu duboko ukorijenjenu francusku ideju bloka koji je strateški autonoman od SAD-a.

Srećom po EU, događaji tokom prošle godine razbili su zablude većini od ostalih 26 država članica, o poželjnosti Macronovih francusko-centralističkih stavova.

Njegova pogrešna procjena ruskog predsjednika Vladimira Putina, besprijekorne floskule o miru i bijeg od bilo kakve veće francuske uloge u otporu ruskoj invaziji na Ukrajinu smrtno su potkopali povjerenje u Francusku u cijelom bloku.

Pristup Pariza odražava francusku ekonomsku nesigurnost. S francuskim javnim dugom koji se približava 120 posto BDP-a (gotovo duplo više nego u Njemačkoj) i porezima koji već gutaju nevjerovatnih 47,3 posto ekonomske proizvodnje (drugi najveći teret u EU), Francuskoj ponestaje novca da nastavi finansirati svoj ekonomski model.

Opsjednutost Pariza industrijskim subvencijama ogledalo je teške situacije u proizvodnom sektoru na koji sada otpada samo 11 posto industrijske proizvodnje u EU-u (u poređenju sa 27 posto u Njemačkoj i 16 posto u Italiji). Čak je i francusko vodstvo u nuklearnom sektoru – koji je jedna od rijetkih priča o ekonomskom uspjehu – održano samo nedavnom skupom renacionalizacijom kompanije Electricite de France (EDF), francuskog nuklearnog operatera koji stvara gubitke i opterećen je dugovima.

Transparentnost francuskog plana i borbeni pristup Pariza da ga progura na evropskom nivou ostavili su Macrona bez pravih političkih saveznika u bloku—u trenutku kada je povjerenje u Macrona već na samom dnu zbog njegovog kolebanja oko Ukrajine i odbijanja da preuzme značajnu ulogu u sigurnosti i odbrani istočne Evrope.

Prijedlozi subvencija stoga su ogolili sve veću izolaciju Francuske u EU-u. Sedam država članica EU otvoreno se protivilo dodatnom zaduživanju EU-a za industrijske subvencije. Na posebnom samitu Evropskog vijeća u Briselu 9. februara, obnovljeni francusko-njemački napor za industrijsku pomoć naišao je na široko protivljenje ostalih država članica.

Macronov pristup odražava temeljnije pitanje neizvjesne uloge Francuske u svijetu nakon Hladnog rata. Macronov odnos sa Putinom, koji je nastavljen dugo nakon početka rata, temeljio su se na njegovom ličnom uvjerenju u francusku vanjsku politiku kao nezamjenjivog arbitra globalnih odnosa.

Dakle, dok je Britanija garantovala sigurnost Finskoj i Švedskoj čak i prije njihovog pristupanja NATO-u, Francuska je bila zauzeta kritikovanjem Poljske zbog njenih “atlantističkih sklonosti” u odabiru američkih i južnokorejskih kompanija umjesto EDF-a za izgradnju novih nuklearnih elektrana. Ova je strategija osmišljena za gubljenje prijatelja i otuđenje ljudi, posebno u srednjoj i istočnoj Evropi.

Za političare ogrezle u francuskim konvencijama poput Macrona, osigurati da Francuska sjedi za istim stolom kao i druge tradicionalne velike sile – čak i ako to znači sklapanje dogovora s autoritarnom Rusijom u opadanju – uvijek će biti važnije od priznavanja relativnog pada Francuske u prošlom stoljeću. Održavanje Francuske u dogovoru velikih sila također je mnogo veći prioritet za Pariz nego izgradnja učinkovitih partnerstava s manjim članicama EU-a. Ovaj način razmišljanja datira mnogo prije osnivanja EU-a i stoljećima je bio glavni element francuske politike. Macronov način razmišljanja potiče iz temelja odnosa Pariza i Moskve barem od 1890-ih.

Za razliku od Britanije, koja se više-manje prilagodila svojoj postimperijalnoj ulozi, Francuska nikada nije bila u stanju prihvatiti uspon SAD-a na mjesto ekonomskog i političkog hegemona. Niti je Francuska bila voljna niti je bila sposobna pružiti održivu alternativu američkoj, a sada i britanskoj političkoj i sigurnosnoj podršci postkomunističkim državama srednje i istočne Evrope.

Danas je postalo jasno da je Macronova vizija takozvane evropske strateške autonomije – koja nikada nije bila potkrijepljena ozbiljnom strategijom ili vojnim sposobnostima – doživjela krah u Ukrajini. I umjesto da povede Evropu u slavno doba integracije, Macron širi upravo one podjele u Evropi na koje je upozoravao 2017.

Susret uzvišenih težnji i hladne stvarnosti razotkrio je smanjenu Francusku, moćniju srednju i istočnu Evropu i sve više isključenog Macrona, piše Foreign Policy.

FP: Da bi spasio Francusku, Macron dijeli Evropu

by RayMabus 28/2/2023, 17:20

Pristup Pariza odražava francusku ekonomsku nesigurnost. S francuskim javnim dugom koji se približava 120 posto BDP-a (gotovo duplo više nego u Njemačkoj) i porezima koji već gutaju nevjerovatnih 47,3 posto ekonomske proizvodnje (drugi najveći teret u EU), Francuskoj ponestaje novca da nastavi finansirati svoj ekonomski model.

Opsjednutost Pariza industrijskim subvencijama ogledalo je teške situacije u proizvodnom sektoru na koji sada otpada samo 11 posto industrijske proizvodnje u EU-u (u poređenju sa 27 posto u Njemačkoj i 16 posto u Italiji). Čak je i francusko vodstvo u nuklearnom sektoru – koji je jedna od rijetkih priča o ekonomskom uspjehu – održano samo nedavnom skupom renacionalizacijom kompanije Electricite de France (EDF), francuskog nuklearnog operatera koji stvara gubitke i opterećen je dugovima.

by RayMabus 28/2/2023, 17:22

Sad još ulete Kinezi s jeftinim e-autićima i Amerika sa svojim zelenim subvencijama za e-autiće proizvedene u SAD....

Iz SAD-a prijeti opasnost

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena je donijela zakon o smanjenu inflacije (Inflation Reduction Act) kojim se predviđaju državni izdaci od 430 milijardi dolara u desetogodišnjem periodu. Između ostalog, američka vlada svakom kupcu električnog automobila obećava smanjenje poreza za 7.500 dolara, ako je automobil proizveden u SAD-u.

Slična pravila važe za sve ostale branše, a te mjere su usmjerene uglavnom prema Kini. No, Njemački savez banaka procjenjuje da je zakon dovoljno neodređen da bi mogao da isključi i proizvođače automobila iz Njemačke, koji bi onda morali da otvore proizvodne pogone u SAD-u.

Tržište automobila u ovoj godini: Ko će biti dobitnici, a ko gubitnici?

by RayMabus 28/2/2023, 17:25

A šta ćemo ja i ti, jedan mali nula tri.

Sad će sastanak o kreditiranju ECB vojne industrije za pomoć Ukrajini.

Erdogan ne smije dobiti pravo na te kredite ECB.

Kad pada jedna grana industrije dignu koja trenutno ide.

by RayMabus 2/3/2023, 00:32

Evropska komisija razvila je plan za povećanje proizvodnje municije, uključujući municiju za tešku artiljerijsku haubicu kalibra 155 milimetara da bi ih isporučila Ukrajini i povećala vlastite rezerve bloka, objavio je danas "Spiege".

Plan je podijeljen u tri faze, navodi se u izvještaju. Zemlje EU će moći odmah da povećaju isporuke municije Ukrajini u okviru prve faze plana, za koju se očekuje da će sutra biti podnijeta Komisiji na razmatranje.

S tim ciljem će visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell uskoro predložiti dodatni paket vojne podrške Kijevu u vrijednosti od milijardu eura.

Tokom druge faze, zemlje članice EU počet će zajedničku nabavku municije kalibra 155 milimetara preko Evropske odbrambene agencije da bi povećale postojeće rezerve i osigurale dugoročne isporuke municije u Ukrajinu, piše list.

EU bi u trećoj fazi trebalo da poveća svoje proizvodne kapacitete kako bi izbjegla nestašice municije u narednim godinama usred promjenjivog sigurnosnog okruženja.

U međuvremenu, Ukrajina se suočava sa problemima snabdijevanja municijom, navodi list, pozivajući se na dokument EU, pošto Rusija proizvodi mnogo više nego što je sada sposobna čitava odbrambena industrija EU.

Evropska komisija planira povećanje proizvodnje municije

by RayMabus 2/3/2023, 00:36

Evropska komisija razvila je plan za povećanje proizvodnje municije, uključujući municiju za tešku artiljerijsku haubicu kalibra 155 milimetara da bi ih isporučila Ukrajini i povećala vlastite rezerve bloka, objavio je danas "Spiege".

Tokom druge faze, zemlje članice EU počet će zajedničku nabavku municije kalibra 155 milimetara preko Evropske odbrambene agencije da bi povećale postojeće rezerve i osigurale dugoročne isporuke municije u Ukrajinu, piše list.

--

Uloga: EDA podupire suradničke europske projekte u području obrane i služi kao forum europskim ministarstvima obrane

Europska obrambena agencija osnovana je 2004., a svojih 26 članica (sve zemlje EU-a osim Danske) podupire u razvoju vojnih resursa.

Promiče suradnju, pokreće nove inicijative i uvodi rješenja za povećanje obrambenih kapaciteta. Usto, pomaže zainteresiranim državama članicama u razvoju zajedničkih obrambenih kapaciteta.

Europska obrambena agencija glavni je posrednik u razvoju kapaciteta na kojima se temelji zajednička sigurnosna i obrambena politika EU-a.

Agencija pomaže europskim ministarstvima obrane u izgradnji obrambenih kapaciteta i poboljšanju obuke.

Sklopila je sporazume i s nekim zemljama izvan EU-a(Norveška, Srbija, Švicarska i Ukrajina).

https://european-union.europa.eu/institutions-law-budget/institutions-and-bodies/institutions-and-bodies-profiles/eda_hr

Bitno da nema Erdogana.
Enlarge this image Click to see fullsize
Da bi spasio Francusku, Macron dijeli Evropu Eda

Da bi spasio Francusku, Macron dijeli Evropu Eda

by RayMabus 16/3/2023, 13:21

prije 1h

Mediji: Francuska usporava davanje pomoći Ukrajini

Francuska je optužena da je usporila davanje paketa od dvije milijarde eura za kupovinu oružja za Ukrajinu zahtijevajući da se municija proizvodi unutar EU, objavio je Telegraph.

“Pariz želi garancije da će dogovor o zajedničkoj nabavci oružja koristiti samo firmama sa sjedištem u EU”, objavio je list, citirajući evropske izvore.

:tu

by RayMabus 16/3/2023, 18:36

RayMabus 28.02 napisao : wrote:
A šta ćemo ja i ti, jedan mali nula tri.

Sad će sastanak o kreditiranju ECB vojne industrije za pomoć Ukrajini.

Erdogan ne smije dobiti pravo na te kredite ECB.

Kad pada jedna grana industrije dignu koja trenutno ide.

Grčka i Kipar podržavaju Francusku

Britanija i drugi NATO saveznici koji nisu članovi EU smatraju da bi briselska centralizovana nabavka oružja mogla da stvori birokratske prepreke unutar alijanse, dok Francuska traži veću "stratešku autonomiju" za EU.
Po rečima "Telegrafovog" izvora, Grčka i Kipar su podržali francusku inicijativu da izostave vanblokovske države iz novog plana nabavke granata a kako bi sprečile turske firme da se nadmeću za ugovore.
Norveška bi pak mogla da postane jedina zemlja koja nije u EU a kojoj je dozvoljeno da proizvodi municiju u okviru pomenutog plana jer je članica Evropske odbrambene agencije koja će koordinirati nabavku.
Očekuje se da bi eventualni dogovor mogao da se postigne do kraja meseca kada evropski lideri održe samit u Briselu.

:tu

by Sponsored content

Da bi spasio Francusku, Macron dijeli Evropu