Nadbiskup Gänswein: zabranom latininske mise Franjo je slomio Benediktovo srce

by **Hektorović** Wed 4 Jan - 9:44

++Gänswein: "I believe it broke Pope Benedict's heart to read [Traditionis custodes]... To take this treasure [of the old Mass] away from people - well, I can't say I'm comfortable with that."
(source: https://t.co/McmNEHmWJk) pic.twitter.com/9fUAzWOGtL
— Matthew Hazell (@M_P_Hazell) January 3, 2023

by **Hektorović** Sat 7 Jan - 16:27

Benediktov tajnik zapaprio Papi: ‘Ostao sam zabezeknut, slomio je srce svom prethodniku‘

Nadbiskup Gänswein iskoristio je sadašnji specifičan trenutak da još malo zagorča život Papi

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/benediktov-tajnik-zapaprio-papi-ostao-sam-zabezeknut-slomio-je-srce-svom-prethodniku-15293295

Objavljeno: 07. siječanj 2023. 14:10

Nadbiskup Gänswein: zabranom latininske mise Franjo je slomio Benediktovo srce K_27531375_640

Nadbiskup Gänswein: zabranom latininske mise Franjo je slomio Benediktovo srce K_27531375_640

Nadbiskup Georg Gänswein (66), prefekt Papinskog doma i, do lanjskog Silvestrova, gotovo 28 godina osobni tajnik Benedikta XVI, iskoristio je sadašnji specifičan trenutak da još malo zagorča život papi Frani. Poglavar Katoličke crkve sada mora odlučiti što će i kako će s njime, a mons. Gänswein se postarao da mu tu zadaću oteža, majstorski gradeći pretpostavke da u svakom slučaju ispadne kao žrtva, ne samo osobno, nego da se pomisli kako se Papa preko njega iskaljuje na pokojnom prethodniku.
Stoljećima je običaj da osobiti osobni tajnik nekog pape nakon smrti svog šefa dobije neko biskupsko mjesto. Tako je mons. Loris Capovilla, tajnik sv. Ivana XXIII, odlukom sv. Pavla VI postao četiri godine nakon šefove smrti nadbiskup u Chietiju, a još četiri godine nakon toga prelat marijanskog svetišta u Loretu.
Napokon ga je papa Frane kao 98-godišnjaka imenovao kardinalom 2014. Posljednja dvojica su se, mimo običaja, postarali da svog tajnika sami promaknu. Stanisława Dziwisza je sv. Ivan Pavao II imenovao biskupom 1998, a u nadbiskupom 2003, pripremivši pretpostavke da 2005 postane ordinarij u Krakówu, pa zatim, shodno praksi, i kardinal. Gänsweina je Benedikt XVI 2012 imenovao prefektom Papinskog doma i nadbiskupom.
Nadbiskup Gänswein: zabranom latininske mise Franjo je slomio Benediktovo srce 27491115

Nadbiskup Gänswein: zabranom latininske mise Franjo je slomio Benediktovo srce 27491115

Prefekt je i danas, pa je kao takav dočekivao goste na sprovodu Benedikta XVI, ali je sve vrijeme bio i Benediktov tajnik, živeći zajedno s njime u samostanu Mater Ecclesiae. Međutim, preklani ga je papa Frane oslobodio aktivnosti prefekta, zadržavši ga na toj dužnosti samo nominalno, navodno da bi se mogao potpunije posvetiti papi emeritusu Benediktu XVI.
Prethodno je Gänswein dvaput namjestio pušku Frani. Osobito je odjeknula knjiga kardinala Roberta Saraha protiv ukidanja celibata, objavljena baš u trenutku zasjedanja Biskupske sinode o Amazoniji, gdje se i o celibatu imalo razgovarati. U knjizi je bio jedan Ratzingerov kratak esej, ali je Gänswein odobrio da na koricama Benedikt XVI bude naznačen kao koautor, što je protumačeno kao Benediktovo miješanje u ovlasti vladajućeg pape.
Sada je pak najavljena knjiga Gänsweinovih memoara Ništa osim istine, iz koje su već objavljeni papreni ulomci. Na primjer da je Gänswein ostao zabezeknut kad ga je Frane skinuo s aktivnosti prefekta, što da je Benedikt komentirao kao izraz Franina straha od prethodnika, te da je Frane "slomio srce" Benediktu pooštrivši uvjete za služenje tridentske mise na latinskome. Pa je ispalo da je Frane Benediktu skratio život.
Nije vjerojatno da će Papa ne čelu Prefekture Papinskog doma ostaviti nadbiskupa koji ga podbada. Mogao bi ga staviti na čelo neke njemačke biskupije, ali predsjednik katoličke Njemačke biskupske konferencije Georg Bätzing, upitan o tome u Rimu prije tri dana, nije pokazao ni mrvu entuzijazma. Mogao bi ga uputiti da bude nuncij, jer govori barem četiri jezika. Mogao bi ga postaviti za prelata nekog svetišta. Što god da učini, netko će ga kritizirati.

by RayMabus Sat 7 Jan - 16:34

Tradicionalna latinska misa (TLM), tridentska misa ili latinska misa oblik je rimskoga obreda svete mise sadržan u tipskome izdanju Rimskog misala kakav je izdavan od 1570. do 1962. Sve do pojave mise Pavla VI. u prosincu 1969., ovo je bio najrašireniji oblik liturgije na svijetu. U skoro svakoj zemlji slavila se isključivo na latinskomu jeziku, no bila je dozvoljena i uporaba inih jezika kako prije Tridentskoga sabora, tako i sljedećih stoljećima sve do Drugoga vatikanskoga sabora.

2007. godine papa Benedikt XVI. izdao je motuproprij naziva Summorum Pontificum, s popratnim pismom biskupima svijeta. Papa je izjavio kako se izdanje Rimskog misala iz 1962. ima smatrati „izvanrednim oblikom” (forma extraordinaria) rimskoga obreda, čiji je Misal u izdanju pape Pavla VI. iz 1970. redovni ili standardni oblik (forma ordinaria). Kao posljedica toga, neki zovu tradicijsku latinsku misu „izvanrednim oblikom mise”.^[ Tradicijski rimski obred katkad se zove „usus antiquior” (drevna uporaba) ili „forma antiquior” (stariji oblik), kako bi ga se razlikovalo od novijega oblika rimskoga obreda iz 1970., koji se katkada naziva „novus ordo” (novi red).

Drugi su nazivi skraćeni – tradicionalna misa i latinska misa – iako je službeni jezik mise koja ju je zamijenila također latinski, te se katkada i ona slavi na tom jeziku.

U većini zemalja, tradicijski rimski obred služi(o) se na latinskomu jeziku. Ipak, u Hrvatskoj, a napose u Dalmaciji, liturgija se služila na staroslavenskome jeziku (koji se katkada naziva i crkvenoslavenskim), a odobrenje za uporabu ovoga jezika je prošireno i na neke druge slavenske krajeve između 1886. i 1935.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tradicionalna_misa

by RayMabus Sat 7 Jan - 16:44

Jezik

U gotovo svim zemljama tridentska misa slavi se isključivo na latinskom , s iznimkom nekih riječi i fraza na starogrčkom te hebrejskom i aramejskom . U misi prema rimskom obredu u tridentskom obliku, dakle, koriste se samo tri jezika kojima je Njegovo kraljevstvo, Njegovo biti kralj (Židova) izrečeno iznad titulus crucis , tijekom Kristova raspeća. Također predviđa duga razdoblja šutnje (posebno za žrtvenog prinosa i za vrijeme posvete), koja omogućuju vjernicima da razmišljaju o onome što se događa. Tridentski misal ne navodi točno jezik homilije, koji smatra neobveznim: zapravo pretpostavlja da će Vjerovanje odmah slijediti evanđelje, dodajući samo u kontekstu svečane mise: "Međutim, ako se propovijeda propovijed, propovjednik to treba činiti nakon Evanđelja i na kraju propovijedi ili govora izgovara se Vjerovanje“. Isto tako ne zabranjuje korištenje lokalnog jezika za molitve koje se izgovaraju prije ili poslije mise, kao što su leonske molitve . Vjernici mogu pratiti liturgiju čitanjem misala ili dvojezičnog letka, koji uz latinski tekst nosi:
Što se tiče latinskog teksta mise, primjećuje se da su korištene dvije različite verzije Biblije, Vulgata i Itala . Zapravo, Itala se nalazi u dijelovima koje pjeva zbor (introit, gradual, offertory i communio) najstarijih misa, koje prethode usvajanju Vulgate.
Motu proprio Traditionis custodes zahtijeva da se čitanja čitaju na lokalnom jeziku, bez specificiranja trebaju li tekstovi na lokalnom jeziku slijediti ili zamijeniti tekstove na latinskom.

crkvenoslavenski

Pravo uporabe crkvenoslavenskog u misi rimskog obreda stoljećima je vladalo u svim zemljama jugozapadnog Balkana, a potvrđeno je dugogodišnjom praksom i od mnogih papa. Ovo pravo, koje je prvi put dao papa Ivan VIII u 9. stoljeću , a potom potvrdio papa Urban VIII reskriptom Ecclesia Catholica prigodom prvog tiskanja glagoljskog misala, prošireno je na Crnu Goru 1866. i Srbiji 1914 , Čehoslovačkoj 1920 , te konkordatu god .1935. s Jugoslavijom prošireno pravo na cijelu tu kraljevinu, 1940. prošireno je na Ilirski kolegij u Rimu, za one svećenike koji su dolazili iz mjesta gdje je bio u uporabi Misal na crkvenoslavenskom. Godine 1927. papa Pio XI odobrio je rimsko-slavenski misal na latinskom jeziku s reskriptom Svete kongregacije obreda Quum nova .

by **Hektorović** Sat 7 Jan - 16:55

Benedikt je dao zavjet šutnje, tako da tek sad izlaze neke stvari...

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/bivsi-suradnik-otkrio-velike-napetosti-izmedu-franje-i-benedikta-20230106

Suradnik otkrio napetosti između Franje i Benedikta, nikako se nisu slagali oko pobačaja i homoseksualnosti
Premda je papa Franjo često znao reći kako je imati u Vatikanu bivšega papu Benedikta kao da živite s djedom u istoj kući, knjiga Benediktova najbližeg suradnika pokazuje da su, kako on tvrdi, među dvojicom visokih crkvenih poglavara postojale napetosti dok su živjeli u ovome gradu-državi.
Benedikt je pokopan u četvrtak, a samo nekoliko sati nakon ispraćaja na Trgu svetoga Petra talijanska izdavačka kuća Mondadori novinarima je počela slati primjerke knjige na 330 stranica nadbiskupa Georga Gansweina pod nazivom "Samo istina - moj život uz Benedikta XVI."
Ganswein (66) je bio Benediktov osobni tajnik od 2003., u vrijeme dok je on još bio kardinal Joseph Ratzinger, a u njegovoj je službi ostao gotovo 20 godina, sve do Benediktove smrti u subotu.

U knjizi, koja bi se na policama knjižara trebala pojaviti 12. siječnja, Ganswein daje insajderski uvid u Benediktov izbor 2005. i u njegovu odluku da 2013. postane prvi papa u 600 godina Katoličke Crkve koji je odstupio s dužnosti. U knjizi govori i o godinama provedenim s Benediktom nakon papinstva, o njegovoj bolesti i zadnjim trenucima.
I premda je Benedikt uglavnom izbjegavao javne nastupe nakon što se povukao, i dalje je predvodio konzervativne svećenike u crkvenim redovima, a njima baš i nisu odgovarale reforme što ih je uveo Franjo.
On je, među ostalima opozvao odluku Benedikta XVI. o služenju mise na latinskom. Benedikt je Franjinu odluku da ograniči korištenje tradicionalne latinske mise smatrao pogreškom.

Ganswein piše da je Benedikt bio "iznenađen" što Franjo nikada nije odgovorio na javno pismo četvorice konzervativnih kardinala 2016., među kojima je bio i američki kardinali Raymond Leo Burkeo, koji je Franju optužio da sije zbrku kada su posrijedi pitanja o moralu.
U knjizi stoji i da se Benedikt nije slagao s nekim Franjinim stajalištima. Nakon što je Franjo dao dugi intervju isusovačkom časopisu šest mjeseci nakon izbora 2005., poslao ga je Benediktu, očekujući njegove komentare.
Ganswein kaže da je Benedikt, u odgovoru Franji, kritizirao način na koji je njegov nasljednik odgovorio na pitanja novinara o pobačaju i homoseksualnosti.
Prvih sedam godina nakon Franjina izbora na mjesto poglavara Katoličke Crkve, Ganswein je zadržao dva namještenja - ono prefekta Papinskog doma, a i dalje je bio privatni tajnik bivšega pape.

Ispraćaj pape Benedikta VI.

Izvor: Profimedia / Autor: Cecilia Fabiano/LaPresse / Shutterstock Editorial / Profimedia

U knjizi Ganswein kaže kako nikada nije uspio postići "ozračje povjerenja" s novim papom i kako mu je Franjo vjerojatno dopustio da tako dugo ostane na mjestu prefekta samo iz poštovanja prema Benediktu.
U siječnju 2020., Ganswein se našao u središtu zbrke povezane s knjigom o svećeničkom celibatu koju je, zapravo, napisao konzervativni kardinal Robert Sarah.
Službeni vatikanski izvori potvrdili su da Franjo nije zadovoljan načinom na koji se obradila tema te je otpustio Gansweina s mjesta prefekta, kazavši mu da "sutra ne dolazi na posao" već da se odsad nastavi brinuti o bolesnome Benediktu puno radno vrijeme.

by RayMabus Sat 7 Jan - 17:02

Motu proprio Traditionis custodes od 16. srpnja 2021. papa Franjo odlučio je da se liturgijske knjige iz 1970. uvrste u tekstove koje je objavio papa Pavao VI. i Ivana Pavla II., "jedini su izraz lex orandi rimskog obreda" (članak 1.).

Motu proprio kaže da mise služene prema Rimskom misalu iz 1962. – koje se slave na crkvenom latinskom – trebaju koristiti čitanja “naviještena na narodnom jeziku, koristeći prijevode Svetoga pisma odobrene za liturgijsku uporabu od strane odgovarajućih biskupskih konferencija. ”

by RayMabus Sat 7 Jan - 17:11

Ne vidim neku bitnost te priče oko latinske mise.

Nama to i nije važno jer odavno imamo pravo služenja na staroslavenskome a posli je to još i regulirano narodnim jezicima tako da ono...

by RayMabus Sat 7 Jan - 17:29

Po ovome šta ja vidim bolji je ovi edikt od Pape Franje tj samo vratija tj poništija tu odluku od Benedikta.

Izgleda da je tu neki problem šta ako ti jezik potjeće iz latinskoga da to za ove šta slušaju a latini su jezično po porijeklu dobija sad neko drugo značenje.

Ako si Nijemac ili Slaven onda to nema veze al ovima neke riči na latinskome u njihovim jezicima znače nešto drugo a ne to šta bi trebalo značit na latinskome.

by RayMabus Sat 7 Jan - 17:35

Oni su to već minjali prije pedeset godina pa Benedikt vratija pa Franjo to njemu poništija.

Šta je problem ? Taj rimski misal je knjiga tj skup evanđelja i molitivni napisan na latinskom u Milanu još prije 500 godina al potječe još iz davnina i sad u međuvremenu idu stoljeća i kad držiš to nekome tko je španjolsko govorno područje a to jezik nastao iz latinskoga onda neke tu riči tome šta sluša daju drugo značenje od onoga šta je na izvornome latinskome.

S te strane je puno bolja ova Franjina odluka. Benedikt je Nijemac pa on možda to ne vidi tj nije ta skupina jezika al ove zbunjuje šta su iz latinskih jezika formirali svoje današnje jezike.

by niels Sat 7 Jan - 19:08

U pitanju je obračun konzervativne i liberalne struje unutar Crkve. Sukob oko latinske mise odražava stavove prema II. Vatikanskom koncilu.

Zapravo, čak je sukob dublji: treba li se Crkva prilagoditi modernitetu ili, upravo suprotno, još snažnije zagovarati tradicionalne vrijednosti (pobačaj, istospolni brakovi, odnos prema ekumeni prvenstveno islamu itd.)?

Ako se dobro sjećam, misa na latinskom nije baš sasvim ista kao misa u crkvi, jer se svećenik okreće prema oltaru i križu, umjesto prema vjernicima. Na taj način, i on se indentificira kao grješnik i sluga Božji, kao i župljani.

by Šandor Winnetou Sat 7 Jan - 19:51

niels wrote:U pitanju je obračun konzervativne i liberalne struje unutar Crkve. Sukob oko latinske mise odražava stavove prema II. Vatikanskom koncilu.

Zapravo, čak je sukob dublji: treba li se Crkva prilagoditi modernitetu ili, upravo suprotno, još snažnije zagovarati tradicionalne vrijednosti (pobačaj, istospolni brakovi, odnos prema ekumeni prvenstveno islamu itd.)?

Ako se dobro sjećam, misa na latinskom nije baš sasvim ista kao misa u crkvi, jer se svećenik okreće prema oltaru i križu, umjesto prema vjernicima. Na taj način, i on se indentificira kao grješnik i sluga Božji, kao i župljani.

Imao bi ja tu ponešto reći no to nije za ovakve skupove/forume/šank analize itd. pa ću se i suzdržati od svega u tom smjeru. Jednostavno, što je predodređeno od Boga to će se i dogoditi jer je od Boga.

...A Sin Čovječji kad dođe, hoće li naći vjere na zemlji?

by Guest Sat 7 Jan - 19:53

Podsjetimo, papa Franjo je 2021. godine motuproprijem Traditionis custodes ograničio mogućnost slavljenja tradicionalnih latinskih misa, to jest misa po izvanrednom obliku rimskog obreda.

Navedenim je dokumentom papa učinio promjenu u odnosu na svojeg prethodnika Benedikta XVI. koji je apostolskim pismom Summorum Pontificum priznao pravo svim svećenicima da slave misu koristeći Rimski misal iz 1962.

by Guest Sat 7 Jan - 19:57

niels wrote:odnos prema ekumeni prvenstveno islamu itd.)?

Ekumenizam se odnosi samo na kršćanske crkve, a ne na druge religije. Dakle, ne odnosi se niti na Jehovine svjedoke, a kamoli na islam.
Za dijalog i suradnju sa tim (vankršćanskim) religijskim zajednicama odnosno institucijama postoji drugi izraz - međureligijski dijalog.

by Šandor Winnetou Sat 7 Jan - 19:57

Speare Shaker wrote:Podsjetimo, papa Franjo je 2021. godine motuproprijem Traditionis custodes ograničio mogućnost slavljenja tradicionalnih latinskih misa, to jest misa po izvanrednom obliku rimskog obreda.

Navedenim je dokumentom papa učinio promjenu u odnosu na svojeg prethodnika Benedikta XVI. koji je apostolskim pismom Summorum Pontificum priznao pravo svim svećenicima da slave misu koristeći Rimski misal iz 1962.

Ovo je promašeni papa u svakom pogledu koji uskače u stomak svome predhodniku a samim time i samom sebi.

by Guest Sat 7 Jan - 19:59

Papa Franjo objavio je dekret kojim potvrđuje da Svećeničko bratstvo sv. Petra (FSSP) može nastaviti rabiti liturgijske knjige koje su bile na snazi 1962. godine, piše CNA.

U priopćenju objavljenom 21. veljače, FSSP tvrdi kako se papa Franjo susreo s dvojicom njihovih članova tjedan dana prije objave dekreta.

Prema FSSP-ovu priopćenju, papa je svoj dekret potpisao 11. veljače, na spomendan Gospe Lurdske, to jest obljetnicu posvećenja čitavog bratstva Bezgrješnom Srcu Marijinu.

“U tijeku audijencije, papa je jasno dao do znanja da se na ustanove poput FSSP-a ne odnose opće odredbe motuproprija Traditionis custodes, budući da su drevne liturgijske knjige u temelju njihova postojanja te da su predviđene njihovim ustavima”, stoji u priopćenju.

FSSP je kanonski odobrena zajednica svećenika posvećena formaciji i posvećenju svećenika u okviru tradicionalne liturgije.

Dekret FSSP-u daje dopuštenje za održavanje tradicionalne latinske mise, dodjeljivanje sakramenata te ispunjavanje božanskog oficija prema Misalu, Obredniku, Pontifikalu i Rimskom brevijaru iz 1962. godine.

FSSP je uspostavljen 1988. godine, a njegovi utemeljitelji bivši su članovi Svećeničkog bratstva sv. Pija X. Skupina broji više od 50 osobnih župa u Sjevernoj Americi te djeluje u 39 biskupija u SAD-u. U Francuskoj ima 85, a u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj ukupno 79 apostolata.

by Guest Sat 7 Jan - 20:04

Šandor Winnetou wrote:
Speare Shaker wrote:Podsjetimo, papa Franjo je 2021. godine motuproprijem Traditionis custodes ograničio mogućnost slavljenja tradicionalnih latinskih misa, to jest misa po izvanrednom obliku rimskog obreda.

Navedenim je dokumentom papa učinio promjenu u odnosu na svojeg prethodnika Benedikta XVI. koji je apostolskim pismom Summorum Pontificum priznao pravo svim svećenicima da slave misu koristeći Rimski misal iz 1962.
Ovo je promašeni papa u svakom pogledu koji uskače u stomak svome predhodniku a samim time i samom sebi.

O tome se može raspravljati, ali bilo kako bilo, u ovoj njegovoj odluci ne vidim ničega spornog, pogotovo jer je slavljenje tradicionalnih misa na latinskom samo ograničeno, a nije potpuno zabranjeno.
Problem je u tome što je sa tradicionalistima, posebno Marcelom Lefebvrom, bilo dosta problema pa čak i nasilnih incidenata.
Papa je očito htio stati na kraj takvim situacijama koje su mogle dovesti da većih iskaza nejedinstva u Katoličkoj Crkvi.

by Šandor Winnetou Sat 7 Jan - 20:23

Speare Shaker wrote:
Šandor Winnetou wrote:
Speare Shaker wrote:Podsjetimo, papa Franjo je 2021. godine motuproprijem Traditionis custodes ograničio mogućnost slavljenja tradicionalnih latinskih misa, to jest misa po izvanrednom obliku rimskog obreda.

Navedenim je dokumentom papa učinio promjenu u odnosu na svojeg prethodnika Benedikta XVI. koji je apostolskim pismom Summorum Pontificum priznao pravo svim svećenicima da slave misu koristeći Rimski misal iz 1962.
Ovo je promašeni papa u svakom pogledu koji uskače u stomak svome predhodniku a samim time i samom sebi.

O tome se može raspravljati, ali bilo kako bilo, u ovoj njegovoj odluci ne vidim ničega spornog, pogotovo jer je slavljenje tradicionalnih misa na latinskom samo ograničeno, a nije potpuno zabranjeno.
Problem je u tome što je sa tradicionalistima, posebno Marcelom Lefebvrom, bilo dosta problema pa čak i nasilnih incidenata.
Papa je očito htio stati na kraj takvim situacijama koje su mogle dovesti da većih iskaza nejedinstva u Katoličkoj Crkvi.

A što da kažem, mise na latinskom imaju posebnu težinu i nije da su prakticirane u 99% održanih misa u svijetu pa mi je bez veze bilo kome podilaziti i dodatno ograničavati takav obred.
Da stanem malo u obranu pape, nije da se "mediji" nisu trudili pogrešno interpretirati papine poruke i riječi, dapače no ovakvi potezi pape Franje im svakako idu na ruku.

by niels Sun 8 Jan - 1:13

Ograničio?

To je prilično nejasna riječ. U kojem pogledu ograničio? Zašto bi ikoga smetala latinska misa, ako ju vjernici žele? Nije mi jasno.

Nisam čest gost u Vatikanskim kuloarima :) ali prilično je jasno da je beatifikacija bl. Alojzija Stepinca stala, navodno zbog prigovora SPC. Neprihvatljivo je da se bilo koja vjerska zajednica miješa izravno u procese u RKC. O Stepincu pak Benedikt XVI. veli bez sustezanja: “Ako on nije bio svet, onda ne znam tko bi trebao biti svet”.

Nitko nije pitao SPC tada za mišljenje.

To je zapravo dobar primjer razlike i u stilu dvojice papa: jedan jasan, direktan i orijentiran prema teološkim, moralnim i životnim pitanjima. Drugi je diplomatičniji, odaje dojam pristupačnosti, manje se bavi teološkim pitanjima, a više nazorima materijalnog svijeta oko sebe. Ima odličan smisao za PR, sjajan je komunikator.

by niels Sun 8 Jan - 1:16

Ne pitam za obujam i razloge ograničenja latinske mise retorički, ne znam pozadinu ograničenja, bio bih zahvalan ako bi se itko potrudio to objasniti.

by RayMabus Sun 8 Jan - 1:17

niels wrote:Ograničio?

To je prilično nejasna riječ. U kojem pogledu ograničio? Zašto bi ikoga smetala latinska misa, ako ju vjernici žele? Nije mi jasno.

Moraš tražit dozvolu biskupa. Čisto stvar kontrole da ne radi svatko kako mu prne.

by Sponsored content

Nadbiskup Gänswein: zabranom latininske mise Franjo je slomio Benediktovo srce