U Kitzbühelu su bankari ucijenjivali Oreškovića

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:Savjet nije ucjena. Kad  vam banka posuđuje novac za neki posao, običaj je da banka i prati taj posao - savjetodavno i na svaki drugi način. Tko loše radi, prekinut će mu se kreditna linija.

Banke ne posuđuju ničiji novac, banke su tvrtke koje po dozvoli Centralne banke izdavanjem kredita stvaraju potpuno novi novac koji prije nije postojao.

ti si idiot. Da banke to mogu svi bi imali novca koliko ih volja i niti jedna banka nikad ne bi propala. Banke, naravno, ne mogu posuditi novac koji sam nemaju - štoviše, ne mogu posuđivati novac po viđenju, i za svaki kredit koji daju moraju određena sredstva rezervirati kod središnje banke, kao osiguranje štediša u slučaju da onaj kom je kredit dan ne vraća novac. I taj postotak rezervacije ide od 12% za najbolje klijente do 100% za sumnjiva i sporna potraživanja.

I ne, nemoj mi o tome solit pamet, radio sam po raznim bankama 23 godine, i jako dobro znam kako se novac kreće kroz sustav. Ne, ne nastaje ni iz čega. I ne, sekundarna emisija novca i multiplikacija kredita nisu "stvaranje novca iz ničega" nego naprotiv produkt realne ekonomske aktivnosti.

Kakve ima veze gdje si ti radio 23 godine kao šljaker, ti pojma nemaš i uglavnom pišeš gluposti, posrao si se toliko puta da sam prestao brojati.

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:Savjet nije ucjena. Kad  vam banka posuđuje novac za neki posao, običaj je da banka i prati taj posao - savjetodavno i na svaki drugi način. Tko loše radi, prekinut će mu se kreditna linija.

Banke ne posuđuju ničiji novac, banke su tvrtke koje po dozvoli Centralne banke izdavanjem kredita stvaraju potpuno novi novac koji prije nije postojao.

ti si idiot. Da banke to mogu svi bi imali novca koliko ih volja i niti jedna banka nikad ne bi propala. Banke, naravno, ne mogu posuditi novac koji sam nemaju - štoviše, ne mogu posuđivati novac po viđenju, i za svaki kredit koji daju moraju određena sredstva rezervirati kod središnje banke, kao osiguranje štediša u slučaju da onaj kom je kredit dan ne vraća novac. I taj postotak rezervacije ide od 12% za najbolje klijente do 100% za sumnjiva i sporna potraživanja.

I ne, nemoj mi o tome solit pamet, radio sam po raznim bankama 23 godine, i jako dobro znam kako se novac kreće kroz sustav. Ne, ne nastaje ni iz čega. I ne, sekundarna emisija novca i multiplikacija kredita nisu "stvaranje novca iz ničega" nego naprotiv produkt realne ekonomske aktivnosti.

Kakve ima veze gdje si ti radio 23 godine kao šljaker, ti pojma nemaš i uglavnom pišeš gluposti, posrao si se toliko puta da sam prestao brojati.

o da jako dobro imam pojma. A sad proučiti pojmove "primarna emisija", "sekundarna emisija", "multiplikacija novca", i onda doći s nekim znanjem o materiji a ne trolati napamet.

marcellus wrote:Država može izdavati valutu, novčanice - ali ako nemaju pokriće u deviznim ili zlatnim pričuvama, bezvrijedne su.

Eto gdje si ti zapeo, u srednjem vijeku.
Ako su ti devize pokriće za vlastitu valutu onda ti svoju valutu ni nemaš.

Ako moraš imati dolarskih rezervi koliko imaš i kuna onda je tvoja stvarna valuta dolar.

i da, banke, baš kao i ti, imaju kredite koje one plaćaju (to je novac štediša, štediše kreditiraju banke) samo je sve obratno s aspekta banke, ono što je tebi dugovna strana banci je potražna i obratno. Banke imaju svoj tekući račun, banke imaju svoju dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu, imaju one kojima su dužne (klijenti, druge banke, financijske institucije) i one koji su njima dužni. I plaćaju kamate na svoj dug kao što i ti plaćaš banci kamatu (razlika je zarada banke). Banke dakle imaju sve svoje račune kakve imaš i ti - i na njih se primjenjuju sva pravila kao i na tebe. Možeš biti u plusu ili minusu, trošiti više nego zarađuješ i obratno, može i banka. Ne, nitko ne može stvarati novac "niotkud".

A samo kreteni koji ne razumiju jednostavnu stvar kao što je multiplikacija novca kroz sutav kreiraju teorije zavjere. No dobro, nekima nije jasan ni mlazni motor i osnove aerodinamike pa vjeruju u chemtrailse. Sve teorije zavjera su uvijek produkt neukosti i bujne mašte. Dakle ako o nečem misliš pisati prouči materiju, a ne ponavljaj idiotarije teoretičara zavjera.

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:Država može izdavati valutu, novčanice - ali ako nemaju pokriće u deviznim ili zlatnim pričuvama, bezvrijedne su.

Eto gdje si ti zapeo, u srednjem vijeku.
Ako su ti devize pokriće za vlastitu valutu onda ti svoju valutu ni nemaš.

Ako moraš imati dolarskih rezervi koliko imaš i kuna onda je tvoja stvarna valuta dolar.

Naravno da imaš SVOJU valutu krele, a što bi tebi bilo pokriće? Naravno da je uvijek strana valuta ili zlato pokriće za tiskanje vlastite. Jebote ti si ko onaj deboto i zeko kad se radi o ekonomiji. I Amerika mora imati pokriće za dolar. U deviznim i zlatnim pričuvama. I naravno u snazi vlastite ekonomije, ali tehnički ne možeš imati konvertibilnu valutu bez pričuva.

marcellus wrote:
o da jako dobro imam pojma. A sad proučiti pojmove "primarna emisija", "sekundarna emisija", "multiplikacija novca", i onda doći s nekim znanjem o materiji a ne trolati napamet.

kredit nastaje prije nego postoji štednja iz koje se izdvajaju sredstva za obveznu pričuvu

banka prvo stvara kredit iz ničeg, potom se taj kredit vraća u banku u vidu štednje, a tek onda banka zadovoljava uvijet obvezne pričuve

dinar nije bio konvertibilan, nije ni rublja. Zato su bili samo za internu uporabu, i kao takvi zapravo tržišno bezvrijedni, valuta koja je vrijedila koliko i točkice za hranu i kuponi. Konvertibilan znači zamjenjiv. Da bi ti mogao otići u banku ili mjenjačnicu i zamijeniti 750 kuna za 100 eura, država mora imati negdje eure da bi mogla platiti onima koji prodaju kune. Dakle ako država prodaje kune, mora imati eure kojima će ih platiti. Ili neku drugu valutu.

Da bi valuta bila konvertibilna, mora imati konkretno pokriće. Valuta naravno ne mora biti konvertibilna, ali taj novac ne vrijedi izvan granica države, a u praksi ni u njoj jer ti za uvoznu robu uvijek treba pravi novac, a ne zamjenski kuponi kojima te država kao plaća kao u socijalizmu da bi ti kao radio. U praksi, ti se praviš da radiš a oni se prave da te plaćaju, niti ti što privređuješ niti ti oni daju nešto čime možeš nešto kupovati, dakle socrealistička ekonomija štapa i kanapa.

deda na aparatima wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:

deda na aparatima wrote:Država se 2015 zadužila za 14 milijardi kuna koje je ubacila u ekonomiju.

Građani su u 2015, povećali štednju u odnosu na 2014, za 6%, što je otprilike 14 milijardi kuna, koje su izvukli iz ekonomije i stavili pod madrac.

To što su građani uštedjeli/izvukli iz ekonomije 14 milijardi je dobro, to što sedržava zadužila/ubacila u ekonomiju za 14 milijardi je loše.

Te privatne štednje ne bi bilo bez državnog duga.

Ako želite da državni dug prestane rasti za početak prestanite štedjeti.

iz ovoga tvoga imamo dva zaključka

1)dakle država se džabe zadužuje , džabe vodi "deficitnu ekonomsku politiku" kada od toga deficita uhljebi stavljaju te pare  u čarape. Još jedan od razloga za srezati deficit bez da "osjetimo posljedice na ekonomiju"

2)opet radiš grešku, to što su građani stavili lovu na štednju, a štednja =investicije, lovu ta banka koristi za izdavanje kredita(čak i više, radi kreditnih multiplikatora)

ako je stopa obvezne rezerve u RH 13%(tu je negdje neda mi se googlat, % gore-dolje), onda 14milijardi na banci *(100/13)= može se stvoriti 100injak milijardi kuna novih kredita u ekonomiji

to je u zatvorenom ekonomskom modelu, u otvorenom gdje mi imamo uključenu razmjenu, dio te štednje banke će izvući iz RH(iako kod ovoga ne stojimo loše, imamo suficit na platnoj bilanci)

1) postavljaš stvari naopako, nisu ljudi uštedjeli novac koji je država upumpala deficitom, nego je država spriječila pad BDPa od 2% jer su građani iz ekonomije izvukli 14 milijardi kuna, država monetarnom politikom pokušava gasiti požar

nije država kriva za recesiju nego idijotsko ponašanje građana, nije država kriva što su se građani zadužili za 140% BDPa, nije država kriva što su građani upali u probleme špekulirajući sa švicarskim Francima

država cijelo vrijeme rješava probleme koje građani sami uzrokuju svojim idijotskim i imbecilnim ponašanjem

tako da sad građani uzrokuju ogromnu štetu ekonomiji i pad BDPa paničnom štednjom i izvlačenjem novca iz ekonomije kojeg guraju pod madrac


2) kreditna aktivnost u Hrvatskoj ne raste, nema investicija, ako išta banke vjerojatno investiraju novac negdje vani, u američke obveznice ili tako nešto, investicijska bilanca bi nam onda bila negativna

premještanje financijskog kapitala iz jedne države u drugu se ne računa kao suficit

odlicno zapazanje , novac se ne vrti
dakle trebaju nam potezi koji bi pokrenuli "vrtnju" staticnog novca

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:Država može izdavati valutu, novčanice - ali ako nemaju pokriće u deviznim ili zlatnim pričuvama, bezvrijedne su.

Eto gdje si ti zapeo, u srednjem vijeku.
Ako su ti devize pokriće za vlastitu valutu onda ti svoju valutu ni nemaš.

Ako moraš imati dolarskih rezervi koliko imaš i kuna onda je tvoja stvarna valuta dolar.

Naravno da imaš SVOJU valutu krele, a što bi tebi bilo pokriće? Naravno da je uvijek strana valuta ili zlato pokriće za tiskanje vlastite. Jebote ti si ko onaj deboto i zeko kad se radi o ekonomiji. I Amerika mora imati pokriće za dolar. U deviznim i zlatnim pričuvama. I naravno u snazi vlastite ekonomije, ali tehnički ne možeš imati konvertibilnu valutu bez pričuva.

Pa što bi trebalo biti pokriće FIAT valute?

Vidiš da nemaš pojma o ničemu i da pričaš gluposti.

Fiat money

inconvertible currency made legal tender by a government decree.

It differs from commodity money and representative money. Commodity money is created from a good, often a precious metal such as gold or silver, which has uses other than as a medium of exchange (such a good is called a commodity), while representative money simply represents a claim on such a good.

Fiat money has been defined variously as:

Any money declared by a government to be legal tender.[5]
State-issued money which is neither convertible by law to any other thing, nor fixed in value in terms of any objective standard.[6]
Intrinsically valueless money used as money because of government decree.

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:
o da jako dobro imam pojma. A sad proučiti pojmove "primarna emisija", "sekundarna emisija", "multiplikacija novca", i onda doći s nekim znanjem o materiji a ne trolati napamet.

kredit nastaje prije nego postoji štednja iz koje se izdvajaju sredstva za obveznu pričuvu

banka prvo stvara kredit iz ničeg, potom se taj kredit vraća u banku u vidu štednje, a tek onda banka zadovoljava uvijet obvezne pričuve

Onda osnuj banku koja će tako poslovati, siguran sam da ćeš zaraditi milijarde. Samo mi reci s kojeg ćeš računa isplatiti nekom milijun eura kredita ako nemaš taj novac? Temeljni kapital banke ne smiješ nikad taknuti, nema Boga, HNB bi ti zabranila rad iste sekunde da to napraviš. Onda? Trole?

Onda, genije, slušam? Imaš banku. Nemaš novca od štediša, nula. Imaš samo temeljni kapital kojim si osnovao banku. Čovjek dođe na šalter i hoće kredit milijun eura. Odakle ćeš mu ga isplatiti, kad taj novac nemaš na računu banke?

De, kretenu, objasni mi kako da dam nekom kredit iz ničeg? Ako mi otkriješ tajnu, dam ti pola zarade od kamata.

marcellus wrote:Onda, genije, slušam? Imaš banku. Nemaš novca od štediša, nula. Imaš samo temeljni kapital kojim si osnovao banku. Čovjek dođe na šalter i hoće kredit milijun eura. Odakle ćeš mu ga isplatiti, kad taj novac nemaš na računu banke?

napišem mu na jedan račun -1 milijun eura a na drugi račun + 1 milijun eura, suma je 0

budući da centralna banka brine o likvidnosti banaka, novčanice nisu moj problem

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:Država može izdavati valutu, novčanice - ali ako nemaju pokriće u deviznim ili zlatnim pričuvama, bezvrijedne su.

Eto gdje si ti zapeo, u srednjem vijeku.
Ako su ti devize pokriće za vlastitu valutu onda ti svoju valutu ni nemaš.

Ako moraš imati dolarskih rezervi koliko imaš i kuna onda je tvoja stvarna valuta dolar.

Naravno da imaš SVOJU valutu krele, a što bi tebi bilo pokriće? Naravno da je uvijek strana valuta ili zlato pokriće za tiskanje vlastite. Jebote ti si ko onaj deboto i zeko kad se radi o ekonomiji. I Amerika mora imati pokriće za dolar. U deviznim i zlatnim pričuvama. I naravno u snazi vlastite ekonomije, ali tehnički ne možeš imati konvertibilnu valutu bez pričuva.

Pa što bi trebalo biti pokriće FIAT valute?

Vidiš da nemaš pojma o ničemu i da pričaš gluposti.

Fiat money

inconvertible currency made legal tender by a government decree.

It differs from commodity money and representative money. Commodity money is created from a good, often a precious metal such as gold or silver, which has uses other than as a medium of exchange (such a good is called a commodity), while representative money simply represents a claim on such a good.

Fiat money has been defined variously as:

   Any money declared by a government to be legal tender.[5]
   State-issued money which is neither convertible by law to any other thing, nor fixed in value in terms of any objective standard.[6]
   Intrinsically valueless money used as money because of government decree.

nepismeni trole, pisao sam ti gore o konvertibilnim valutama, i osvrnuo se na one koje NISU konvertibilne kao bezvrijedne. Ti mi sad dolaziš s terminom FIAT valute za koju sam citiraš da NIJE konvertibilna. O čemu ti pričaš? Halo? Zemlja zove dedu? Jesam gore ukratko objasnio da konvertibilne valute imaju pokriće, nekonvertibilne izdane dekretom vlade poput rublje nemaju, a ti me sad pitaš u čemu je pokriće nekonvertibilnih valuta? U Ničem! Zato su za kurac! Vrijede koliko građani imaju povjerenja u njih za unutarnju upotrebu, ali ti švabo neće to primiti za otplatu državnog duga! niti će ti japanac to uzet za auto! Zato je juga sve plaćala u markama, zaduživala se u dolarima, a mi smo imali kurčeve dinare!

marcellus wrote:dinar nije bio konvertibilan, nije ni rublja. Zato su bili samo za internu uporabu, i kao takvi zapravo tržišno bezvrijedni, valuta koja je vrijedila koliko i točkice za hranu i kuponi. Konvertibilan znači zamjenjiv. Da bi ti mogao otići u banku ili mjenjačnicu i zamijeniti 750 kuna za 100 eura, država mora imati negdje eure da bi mogla platiti onima koji prodaju kune. Dakle ako država prodaje kune, mora imati eure kojima će ih platiti. Ili neku drugu valutu.

Da bi valuta bila konvertibilna, mora imati konkretno pokriće. Valuta naravno ne mora biti konvertibilna, ali taj novac ne vrijedi izvan granica države, a u praksi ni u njoj jer ti za uvoznu robu uvijek treba pravi novac, a ne zamjenski kuponi kojima te država kao plaća kao u socijalizmu da bi ti kao radio. U praksi, ti se praviš da radiš a oni se prave da te plaćaju, niti ti što privređuješ niti ti oni daju nešto čime možeš nešto kupovati, dakle socrealistička ekonomija štapa i kanapa.

pa ni dolar nije konvertabilan, za dolar možeš dobiti samo dolar, ništa drugo

to su sve fiat valute, samo je švicarska i norveška donedavno imala valutu konvertabilnu u zlato, no i oni su to napustili

sve je fiat novac

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:Onda, genije, slušam? Imaš banku. Nemaš novca od štediša, nula. Imaš samo temeljni kapital kojim si osnovao banku. Čovjek dođe na šalter i hoće kredit milijun eura. Odakle ćeš mu ga isplatiti, kad taj novac nemaš na računu banke?

napišem mu na jedan račun -1 milijun eura a na drugi račun + 1 milijun eura, suma je 0

budući da centralna banka brine o likvidnosti banaka, novčanice nisu moj problem

Pa super, napiši mi. I objasni HNB-u, koji ti prati svaku lipu, zašto bi ti trebali dati kredit za likvidnost? Jer HNB NE DAJE kredite za likvidnost AKO NEMAŠ POKRIĆE bre konju! Ne smije ti po zakonu dati kredit za likvidnost ako NEMAŠ KOLATERAL, jel znaš ti što je uopće jebeni kolateral???

Uostalom HNB i ne daje bankama novac za likvidnost i kredite za likvidnost, u pravilu banke sredstva za likvidnost posuđuju od drugih banaka, ali to su sredstva za likvidnost, to su kratkoročne pozajmice u pravilu na jedan dan! Eventualno na koji mjesec, ali ona ne mogu prijeći imovinu banke, dapače ne mogu prijeći postotak imovine banke, i to ne temeljnog kapitala nego pasive! I da ti HNB da sredstva za likvidnost, ti ih moraš vratit sutra a ja ću ti kredit vraćati deset godina! A usto moraš kod HNB-a pohraniti 120 000 eura, svojih, na onih milju eura koje si posudio meni. Pravih živih sa svog računa. Ako vide da nemaš blokiraju ti banku. Onda?

marcellus wrote:
nepismeni trole, pisao sam ti gore o konvertibilnim valutama, i osvrnuo se na one koje NISU konvertibilne kao bezvrijedne. Ti mi sad dolaziš s terminom FIAT valute za koju sam citiraš da NIJE konvertibilna. O čemu ti pričaš? Halo? Zemlja zove dedu? Jesam gore ukratko objasnio da konvertibilne valute imaju pokriće, nekonvertibilne izdane dekretom vlade poput rublje nemaju, a ti me sad pitaš u čemu je pokriće nekonvertibilnih valuta? U Ničem! Zato su za kurac! Vrijede koliko građani imaju povjerenja u njih za unutarnju upotrebu, ali ti švabo neće to primiti za otplatu državnog duga! niti će ti japanac to uzet za auto! Zato je juga sve plaćala u markama, zaduživala se u dolarima, a mi smo imali kurčeve dinare!

devize koje bi ti koristio kao pokriće vlastite valute su sve FIAT valute koje nisu konvertabilne

ako je itko trol onda si to ti sa tom svojom libertarijanskom ideologijom koja nema veze sa zdravim mozgom a ni sa stvarnošću

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:dinar nije bio konvertibilan, nije ni rublja. Zato su bili samo za internu uporabu, i kao takvi zapravo tržišno bezvrijedni, valuta koja je vrijedila koliko i točkice za hranu i kuponi. Konvertibilan znači zamjenjiv. Da bi ti mogao otići u banku ili mjenjačnicu i zamijeniti 750 kuna za 100 eura, država mora imati negdje eure da bi mogla platiti onima koji prodaju kune. Dakle ako država prodaje kune, mora imati eure kojima će ih platiti. Ili neku drugu valutu.

Da bi valuta bila konvertibilna, mora imati konkretno pokriće. Valuta naravno ne mora biti konvertibilna, ali taj novac ne vrijedi izvan granica države, a u praksi ni u njoj jer ti za uvoznu robu uvijek treba pravi novac, a ne zamjenski kuponi kojima te država kao plaća kao u socijalizmu da bi ti kao radio. U praksi, ti se praviš da radiš a oni se prave da te plaćaju, niti ti što privređuješ niti ti oni daju nešto čime možeš nešto kupovati, dakle socrealistička ekonomija štapa i kanapa.

pa ni dolar nije konvertabilan, za dolar možeš dobiti samo dolar, ništa drugo

to su sve fiat valute, samo je švicarska i norveška donedavno imala valutu konvertabilnu u zlato, no i oni su to napustili

sve je fiat novac

ne, nije, iako je zlatni standard napušten davno. Jer i zlato je po tebi fiat novac - ništa na ovom svijetu nema vrijednost samo po sebi, pa ni zlato. Ali zato ima vrijednost u odnosu na nešto drugo.

a za dolar možeš kupiti dolar, euro, funtu, jen, auto, kuću, crnca, državni dug druge države ili možeš vratiti svoj. Što god. Ne, za sjevernokorejski novac ne možeš kupiti ništa osim konzerve u dućanu u sjevernoj koreji. Razlika između konvertibilne i nekonvertibilne valute.

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:Onda, genije, slušam? Imaš banku. Nemaš novca od štediša, nula. Imaš samo temeljni kapital kojim si osnovao banku. Čovjek dođe na šalter i hoće kredit milijun eura. Odakle ćeš mu ga isplatiti, kad taj novac nemaš na računu banke?

napišem mu na jedan račun -1 milijun eura a na drugi račun + 1 milijun eura, suma je 0

budući da centralna banka brine o likvidnosti banaka, novčanice nisu moj problem

Pa super, napiši mi. I objasni HNB-u, koji ti prati svaku lipu, zašto bi ti trebali dati kredit za likvidnost? Jer HNB NE DAJE kredite za likvidnost AKO NEMAŠ POKRIĆE bre konju! Ne smije ti po zakonu dati kredit za likvidnost ako NEMAŠ KOLATERAL, jel znaš ti što je uopće jebeni kolateral???

Kakav kredit za likvidost? Centralna banka opskrbljuje banke likvidnošću!
Centralna banka ne ograničava banke u kreditnoj aktivnosti.

Ti nemaš pojma kako bankarski sustav funkcionira, nego prodaješ neke kafanske priče koje pijanci za šankom baljezgaju.