srpsko ekonomsko cudo i dobrosusjedski odnosi s kinom u epizodi cunga lunga ling long superliga

Predsednik Srbije Aleksandar Adem Vuchiqi izjavio je danas na svečanosti postavljanja kamena temeljca za fabriku guma Šandong Linglong u Zrenjaninu da je to najveća investicija u Vojvodini vredna više od 800 miliona evra i da će ogromnu korist od te fabrike imati cela Srbija.

Napomenuo je da smo do te investicije došli „trnovitim putem” i da Srbija nije bila prva na listi izbora te kineske kompanije.

„Gospodin Vang je bio veoma težak čovek za pregovore, ali borili smo se iz dana u dan želeći da pokažemo da je Srbija pravo mesto za Linglong i da je ta kompanija pravi izbor za nas. Bez našeg prijateljstva sa predsednikom Kine Si Đinpingom, koji je naš prijatelj i brat, pošto je spasao 5.000 radnih mesta samo u Smederevu, ne bismo mogli da napravimo kontakt sa Vangom”.

Adem Vuchiqi je naveo da je zahvaljujući Siju Srbija uspela da uspostavi dobar kontakt sa Linlongom i da im predoči da nudimo najbolje uslove

https://www.politika.rs/sr/clanak/426214/Linglong-najveca-i-najznacajnija-investicija-u-Vojvodini






Oko 150 radnika kompanije iz Svilajnca, koja se inače bavi proizvodnjom čeličnih konstrukcija koje je dostavljala „Linglongu“, nalazi se ispred kapija fabrike u Zrenjaninu. Oni su odlučni da se odatle ne pomere dok ne budu isplaćena njihova potraživanja od „Linglonga“. Najavljuju i radikalizaciju.

„Zaustavili smo isporuku u junu, tražili smo da sednemo za sto da vidimo kako ćemo da nastavimo saradnju. Mi smo 22. jula poslali pismo kineskoj ambasadorki Čen Bo, gde smo najavili da ćemo protestovati ispred kineske ambasade, jer se niko ne javlja, nemamo komunikaciju ni sa naručiocem posla, ni sa Linglongom. Drže nas u ropstvu više od godinu dana. Svima duguju i svima istu priču pričaju“, kaže Radulović.

„Imali smo sastanke, bilo je šest, sedam sastanaka, na sve smo pristajali, samo dajte da potpišemo… ali, ništa nismo potpisali, postoje samo predlozi putem mejla“, kaže.

Naglašava i da im stižu pretnje.

„U principu su samo pretnje, ‘ako nastavimo sa ovim, snosićemo odgovornost, trpećemo štetu’, ‘narušavamo u vrlo delikatnom trenutku odnose Srbije i Kine’, i slično. Pazite molim vas… ako odnosi Srbije i Kine zavise od ovoga, kakvi su to odnosi“, navodi.

Radulović ponavlja da nisu jedina firma kojima Linglong duguje.

„Više od 100 firmi, sve su domaće kompanije, svima duguju, vrlo teško plaćaju, neki od njih su danas ovde. Mi nismo stranačka nastrojena kompanija, nismo politički obojeni, mi imamo ozbiljan problem. Ovi ljudi od 1. juna nisu primili platu, idu deca u školu od 1.septembra, ide zima, treba spremiti ogrev“, rekao je sagovornik N1.

Za sada nikakvih reakcija iz kineske kompanije nije bilo, a radnike i ekipu N1 jutros je kod kapija fabrike dočekalo privatno obezbeđenje.



https://rs.n1info.com/vesti/protest-u-zrenjaninu-nismo-robovi-niti-smo-duzni-da-finansiramo-linglong/

sjajno

U energetskom bilansu Srbije tokom zime će nedostajati oko 500 megavat-sati struje, zbog čega se, prema nekim izvorima, već prave planovi za restrikcije, piše list Danas.

Ministrica energetike Zorana Mihajlović, kao i rukovodstvo EPS-a, donedavno su tvrdili da neće biti ograničenja potrošnje tokom zime, ali stručnjaci sumnjaju u mogućnost da se to izbjegne samo zato što je Srbija spremna da plati visoku cijenu na tržištu.

"Za sada niko od zvaničnika nije spreman da to potvrdi, ali je retorika iz vrha vlasti sve više usmjerena na pripremu javnosti za nestanak struje tokom zime od nekoliko sati dnevno", piše list.

Predsjednik Srbije je u srijedu potvrdio da će biti teškoća.

"Imamo sedam mjeseci i sedam dana do 31. marta. Gledat ćemo i boriti se svaki dan. Do sada nismo imali isključenja, a sada vam kažem da će se najveće zemlje u Evropi suočiti sa ograničenjima. Ne mogu još da potvrdim da hoćemo, ali borit ćemo se svaki dan", rekao je Adem Vuchiqi.

On je dodao da sve što se dešava u svijetu postaje nenormalno jer se nikada nije dogodilo da, na primjer, isključenje struje najavljuju zemlje poput Velike Britanije i Finske.

"Danas kao građani struju plaćamo 41 euro po megavat-satu, a kada je uvozimo košta nas 630 eura. To nije normalno i nemoguće je izdržati", rekao je Vucić.

"Danas kao građani struju plaćamo 41 euro po megavat-satu, a kada je uvozimo košta nas 630 eura. To nije normalno i nemoguće je izdržati", rekao je Vucić.

----

Sta se oni zale, kukaju?

Preko 100 kompanija, nisu platili?

Da nisu dodali malo?

Nisu platili od juna?

Srpski gazda te placa?

Kina je pod lockdown-om, ovi tamo nisu ni krenuli da rade,

Ekolozi vec okupirali sa milion zahteva.

Jedini u Srbiji ne placaju da prave toliki Show?

Mene Srbi zavrnuli po danasnjoj vrednosti barem 50.000 eura,

pa nisam doveo masu njih da se pravi politicki Show.

Gume se prodaju, nema ispod 50 eura, tako da se ne brinu.

Srpski gazda vodi u krevet, to bi barem konobarice mogle

opisati.

To se kao podrazumeva, kada trazis posao u kafani.

Digli javnost, ocigledno politika.

Suša „pojela“ Dunav i proizvodnju struje

Meteorolozi kažu da će se razina vode u Dunavu u Srbiji stabilizirati početkom rujna, ali i dodaju da ćemo se morati naviknuti na ekstreme. Pad vodostaja velike rijeke izazvao je ozbiljne ekonomske probleme.

Riječni promet se održava produbljivanjem dna. „Tako osiguravamo da naše termoelektrane dobivaju ugalj“, kaže nam Veljko Kovačević, pomoćnik ministra prometa zadužen za plovidbu.

„Ali u donjem toku Dunava imamo ozbiljne probleme s opskrbom sirovom naftom, dizelom i drugim derivatima jer već skoro tri tjedna nijedan brod ne može proći", dodaje on.

Hidroelektrana Đerdap, koja proizvodi oko petinu srpske struje, radi na takozvanom biološkom minimumu. „U srpnju i kolovozu smo, u odnosu na prosjek, imali samo pola uobičajenog dotoka vode“, kaže Radmilo Nikolić, direktor za proizvodnju u toj hidroelektrani. „Zato je i proizvodnja u kolovozu dvostruko manja."

Nikolić se nada da će Đerdap idućih dana proizvoditi oko 6.000 megavata električne energije dnevno. Uobičajeno u ovo doba godine je 8.500 do 9.000 megavata.

https://www.dw.com/hr/su%C5%A1a-pojela-dunav-i-proizvodnju-struje/a-62901019

ZBOG tronedeljne obustave plovidbe na Dunavu u Bugarskoj, na sektoru Belene, zarobljeno je više od milion tona uglja iz bugarskih rudnika koji treba da stigne u našu zemlju.

https://www.novosti.rs/ekonomija/vesti/1147619/bugarskoj-zarobljeno-milion-tona-naseg-uglja-plovni-saobracaj-kod-naseg-suseda-zaustavljen-drzava-srbija-pomoc-salje-mehanizaciju

Poljska

Veća cijena ugljena = veća cijena struje


Nakon zabrane uvoza energenata iz Rusije, ova se zemlja suočava s nestašicom uglja. Za razliku od ostatka Evrope, koji uglavnom koristi plin, Poljska se uveliko oslanja na ugalj.
Stanovnici Poljske spremaju se za zimu. Nakon zabrane uvoza energenata iz Rusije, ova se zemlja suočava s nestašicom uglja. Za razliku od ostatka Evrope, koji uglavnom koristi plin, Poljska se uveliko oslanja na ugalj.

https://balkans.aljazeera.net/videos/2022/8/24/nestasica-uglja-u-poljskoj-nakon-zabrane-uvoza-iz-rusije

"Danas kao građani struju plaćamo 41 euro po megavat-satu, a kada je uvozimo košta nas 630 eura. To nije normalno i nemoguće je izdržati", rekao je Vucić.

Pozdravi Vučicu Komšića.

Spomenuo je četiri ključne točke – zaštitu potrošača, pravnu sigurnost i sve propise, prilagodbu svih segmenata društva, gospodarstva, a osobito opskrbu banaka, poduzeća i građana novcem te javnu raspravu o uvođenju eura.

“Imali smo i sjednicu vlade u ponedjeljak u vezi cijena naftnih derivata, gledat ćemo kako da ponovno reagiramo da ta cijena bude u prihvatljivim okvirima, a vlada radi na paketu mjera kako bismo ublažili posljedice ove energetske krize, jer su cijene energenata na tržištima zaista toliko velike da većina naših građana nije ni svjesna da plaćaju mjesečno struju više od deset puta jeftiniju od tržišne cijene”, rekao je Plenkovic. Dodao je da će vlada i dalje nastaviti raditi na dobrobit hrvatskih građana.

https://www.poslovni.hr/hrvatska/plenkovic-vecina-gradana-nije-svjesna-da-struju-placaju-10-puta-manje-od-trzisne-cijene-4350817

Najbolje kad sve ode u pičku materinu pa onim ovcama koje biraju ovakve vlade dođe iz guzice u glavu kad im računi postanu dvostruki i onda razmišljaju koga će birat na idućim izborima.

Igrat ćemo se .... nokauta.

Ha ha ha ha ha

Znate lizat šupak zapadnim gospodarima a struja vam je sad kao eto skupa jer ste naučili na rusku jeftinu.

Sad ćete ga lizat.

Zabit ću vam nos u šupak tog vašeg zapadnog gospodara i onda ćete lizat njegova govna i govorit mljac mljac kako je ovo ukusno.

Sad ćeš vidit raspad NATO-a po pitanju nekih stvari tipa liberalna demokracija i fašizam.

Liberalna demokracija njam njam NATO mljac mljac EU njam njam nema konstutivnosti samo građani mljac mljac liberalna demokracija njam njam.

https://www.ex-iskon-pleme.com/t52440-zeljko-komsic-objavio-svoj-izborni-program-posebne-poruke-za-susjede

Sad ću vam ja dat liberalnu ideologiju njam njam

Za političare biramo potpune bezveznjake i sami smo za to krivi
Goran Vojković
Prije 2 minute

Za političare biramo potpune bezveznjake i sami smo za to krivi
Foto: EPA
JESTE li pomislili kako u politici zadnjih godina imamo potpune bezveznjake? I to ne samo Hrvatska, ovdje su bezveznjaci endemska pojava koja raste kao korov, no općenito biramo bezveznjake po cijeloj Europi. Evo, premijer Španjolske. Pred koji tjedan kao mjeru štednje energije španjolski premijer Pedro Sánchez predlaže da ne nosimo kravate. Kaže, eto, ako po vrućini ne nosite kravate, onda će vam biti hladnije pa će se manje koristiti klima-uređaji. Kakav genijalac!

Zamislite taj vrli novi svijet 21. stoljeća. Sjedite u uredu ljeti. U kravati. I onda se pojavi očinska figura premijera koja vam kaže: "Skinite kravatu!" Vama osobno to nikada ne bi palo na pamet, kako uopće na plus 35 idete na posao ili u šetnju bez kravate? No, poslušate svog premijera, skinete kravatu, odmah više nije vruće, ugodno je, ne znojite se i još kao bonus predate klimatizacijski uređaj u sekundarne sirovine. Nema više ni velikog računa za struju.

Sorry, ako vam premijer treba govoriti kada skinuti kravatu, koja se ionako danas malo nosi, onda imamo problem. Nema veze što je ovdje u pitanju Španjolska jer ovakvih primjera imamo svugdje.

Umjesto čistih nuklearki - dimimo ugljen
Uzmimo Njemačku. Nijemcima se jako svidjela mogućnost sudjelovanja u raznim humanitarnim misijama. To je fino, to je cool, to je humano i super. Samo vam za humanitarne misije po svijetu treba ratno zrakoplovstvo - nitko drugi nema ni opremu ni logistiku za prebaciti avionima vreće pomoći 5000 km od Njemačke, a onda ih lokalno distribuirati helikopterima. Ali, ulaganje u vojsku, e to je militarizam, to ne donosi glasove, to je općenito bljak. Rezultat - po njemačkim izvorima, kada je počela agresija na Ukrajinu prije pola godine, negdje pola njemačke helikopterske flote je bilo izvan pogona. U međuvremenu je krpaju na brzinu.

S energijom su Nijemci još luđi. Nuklearke su odlučili zatvoriti jer se to ne uklapa u njihovu zelenu agendu. Savršeno ispravne i funkcionalne nuklearke, najčišći izvor energije. Sigurne elektrane u svakom pogledu. Kao zamjena, idemo koristiti ruski plin, osloniti se na nedemokratski režim koji nam može određivati cijenu i ucjenjivati nas kako mu se ćefne. Jer, to je najlakše. Posljedice znamo. Loži se ugljen kao da smo u Engleskoj krajem 19. stoljeća. Posljedica "zelenih politika" su termoelektrane na ugljen, najgori način dobivanja električne energije uopće.

Političari vole instant popularnost bez razmišljanja o sutra
Ako je tako u Europi, u razvijenim starim demokracijama, što mi možemo očekivati? Percepcija politike se promijenila, dijelom i radi društvenih mreža. Svi vole sakupljati lajkove, svi vole instant popularnost. Nećemo nuklearke! Juhu! Super! Puno lajkova. Idemo na zelene izvore, solar, vjetrenjače - evo još više lajkova. To što sada masovno gore ugljen, valjda najgore gorivo, to ništa.

Nema više dugoročne politike, višegodišnjeg planiranja, jer realno ako želite samo lajkove i instant popularnost - onda ne možete voditi dugoročnu politiku.

Zamislite uostalom da u Hrvatskoj sada netko kaže: "Situacija s energijom je dugoročno takva kakva je, idemo iskoristiti hidropotencijale koliko se još može." Sagraditi još par hidroelektrana. Prvo bi takvog "satrali" po društvenim mrežama razni ekolozi jer on "ide zaustavljati naše rijeke". Onda bi se oglasili vlasnici zemljišta koje treba potopiti radi akumulacijskog jezera s "ne damo svoju didovinu", onda bi treći počeli priče "ovaj je plaćenik hidrolobija", četvrti bi našli još barem deset razloga zašto se hidrocentrala ne bi trebala napraviti. Onaj tko to predloži postao bi omražen. Ne želimo uopće zamišljati kako bi prošao onaj tko bi predložio - nuklearnu elektranu.

Koje je onda rješenje? Idemo uvoziti struju. To masovno i radimo. Umjesto da smo gradili svoje, masovno uvozimo. Kada se uvozi, ne bune se ekolozi, ne bune se lokalni građani, nema ljutitih komentara po društvenim mrežama. Dimi se negdje drugdje, a ti fino odeš na tržite i kupiš. Naravno, štos je što onda ovisiš o burzovnoj cijeni struje koja je trenutno jako visoka, a moguće je da će takva biti godinama.

Da je netko rekao prije 10 godina: "Ljudi, nije normalno da uvozimo toliko struje, ako nešto zapne, bilo što, nećemo dobro proći", taj ne samo da ne bi dobio glasove, nego bi ga još označili kao nekog plaćenika energetskih lobija.

Lakše je slikati visoke račune i kukati po Fejsu nego nešto napraviti
Čak i sada, kada znamo da će struja biti skupa, samo je par lokalnih samouprava krenulo s pravim idejama, tipa prebacivanjem cijele javne rasvjete na LED žarulje koje malo troše. Većina ih samo pokazuje račune po Fejsu i kuka. To je fino za sakupljanje lajkova i dobivanje kojeg političkog boda, ali realno neće riješiti ništa. To što vam rastu i računi od vode jer vam 50% vode ide natrag u zemlju prije nego što dođe do potrošača pa pumpate bez veze - to ste trebali već davno sami riješiti, ovo sada je samo posljedica.

Uzmimo još jedan primjer, naš lokalni. Imamo hrpu zgrada rađenih 50-ih i 60-ih koje praktično nemaju vanjske izolacije. Kako je i ono što imaju poispadalo, lako je vidjeti, tu je originalna izolacija bila debela možda koji centimetar. Te su zgrade rađene po drugačijim standardima i uostalom u vrijeme kada je mazut za grijanje bio praktično otpad kod proizvodnje nafte pa je bio jeftin. Vremena koja su prošla i koja se neće vratiti. Živjeti u stanu u takvoj zgradi je kao ići na posao svaki dan starom Ladom koja troši 12-15 litara.

Sada budite pošteni prema sebi i kažite koji će političar dobiti glasove - onaj koji će slikati na Fejsu račune od grijanja i vikati "država uradi nešto, kako će narod ovo platiti", ili onaj koji će razložno reći da će stanovanje u takvim kućama biti sve skuplje i da država treba pomoći oko energetske obnove, ali i da se stanari trebaju dogovoriti oko obnove vlastitog objekta?

Čini se da bi puno više glasova dobio bukač s hrpom upisa po Fejsu i kukanja oko visine računa od onoga tko bi vam racionalno rekao: "Ljudi, organizirajmo se, morate uložiti u tu fasadu, da, rast će vam pričuva narednih desetak godina, ja ću se potruditi da nađemo neko sufinanciranje ili barem subvenciju kamata."

Ljudi vole instant, laka rješenja. Vole lijepe priče, brižljive, socijalne, koje mogu lajkati po društvenim mrežama dok sjede u fotelji ili na zahodu. Nekoga tko će realno reći da nakon dvije godine pandemije, rata koji bjesni u Europi i hrpe problema koji su se generirali usput treba provesti hrpu nepopularnih mjera i promjena - taj neće dobro proći na izborima. Zamislite da je tako bilo u Drugom svjetskom ratu - Churchill objavi da se Otok neće nikada predati, a onda ga ekipa napadne po društvenim mrežama da nema njemačkih kobasica uz pivo i da to ugrožava njihov način života.

Biramo bezveznjake i tražimo da takvi riješe ozbiljne probleme - a to ne ide
Ukratko, da, biramo potpune bezveznjake u politiku. Ne samo mi u Hrvatskoj već i većina svijeta. No, u doba kada se samo broji instant popularnost i lajkovi na društvenim mrežama, oni koji pričaju realno, oni koji stvarno i javno promišljaju probleme koje imamo i govore o stvarnim reformama koje treba napraviti (tipa izgradnje novih elektrana, a ne skidanja kravata) ti neće dobiti glasove. Narod takve ne želi čuti i ne želi za njih glasati.

Stoga, dobrodošli u doba instant političara i instant popularnosti. Super vrijeme za populiste i prodavače magle. Samo nisam siguran da su takvi dovoljno zreli da nas izvuku iz ozbiljnih problema koje nam naredni mjeseci i godine donose. Reče Njegoš: "Čašu meda jošt niko ne popi, što je čašom žuči ne zagrči." A mi tu mudru misao jednog mudrog vođe ne volimo čuti i zato imamo upravo to što imamo. Volimo lajkati one koji nude samo med. Ali to nije stvaran život.

Kako ću se iskenjat po vama pa to je čudo jedno.

Pojednostavljeno rečeno, poslovni model posljednjih desetljeća funkcionirao je ovako: s velikim količinama jeftine energije iz Rusije od poluproizvoda iz Kine izrađivani su visokokvalitetni proizvodi i onda izvoženi - prvenstveno u Kinu. Kina je najvažniji trgovinski partner Njemačke; čitave branše ovise o kineskom tržištu; a lanci snabdijevanja drugih industrija ovise o kineskim dobavljačima.

Jedan stup sustava se već́ trese: trgovina s Rusijom je drastično ograničena zbog nekoliko paketa sankcija EU-a. Sirovine poput plina, nafte i ugljena sve manje stižu u Njemačku. Prije rata Njemačka je više od polovice svojih potreba pokrivala plinom iz Rusije. U međuvremenu se stvari mijenjaju i štedi se. Kancelar i ministar gospodarstva pokušavaju doći do novih izvora energije širom svijeta, nedavno u Kanadi. Politika, poduzetništvo i stanovništvo sa zabrinutošću očekuju predstojeću zimu. Tada će biti vidljivo je li ono što je postignuto dovoljno – i kakvo je stanje solidarnosti jednih s drugima i u Europi.

Drugi stup, trgovina s Kinom, i dalje se drži. Ali nelagoda zbog ovisnosti o kineskom tržištu raste. Također pod pritiskom SAD-a počinje neka vrsta deglobalizacije. Stvaraju se novi blokovi s kineskim i zapadnim predznacima. To će otežati poslovanje na svim stranama.

S obzirom na obilje kriza i sukoba, aktualnih i prijetećih, vlada u Berlinu je počela raditi na strategiji nacionalne sigurnosti. To je prvi put. Njemačka do sada nije smatrala nužnim jasno utvrditi svoje geostrateške ciljeve i način njihovog ostvarenja.


https://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-se-sve-mijenja-u-njemackoj-zbog-rata-u-ukrajini/2389915.aspx?index_ref=rubrika_vijesti_najnovije_d