Energijom iz svog nuklearnog otpada Amerika bi se mogla napajati cijelo stoljeće

Pariški sporazum iz 2015. i nagli porast troškova energije potaknuli su razvoj ugljično neutralnih izvora energije te ponovo skrenuli pozornost na zanemarene brze reaktore

• 
  
• [email=?subject=Energijom iz svog nuklearnog otpada Amerika bi se mogla napajati cijelo stolje%c4%87e&body=https://www.bug.hr/energetika/energijom-iz-svog-nuklearnog-otpada-amerika-bi-se-mogla-napajati-cijelo-stoljece-27600] E-mail [/email]
  

19

Znanstvenici već dugo znaju za potencijal brzih reaktora koji nuklearni otpad pretvaraju u energiju. Međutim, iako je tehnologija dokazana u pilotu američke vlade koji je trajao od šezdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća, dosad se ta mogućnost nije smatrala dovoljno profitabilnom da bi se i koristila.

Win-win situacija

Trenutne razine nuklearnog otpada u SAD-u mogle bi proizvesti dovoljno energije za napajanje cijele zemlje tijekom 100 godina, izračunali su istraživači Nacionalnog laboratorija Idaho (INL), jednog od vodećih energetskih istraživačkih laboratorija pod okriljem američke vlade. Ova tehnologija pomogla bi u ublažavanju trenutne energetske krize i riješila težak izazov upravljanja nuklearnim otpadom, kažu oni.
Samo u SAD-u postoji oko 80.000 metričkih tona iskorištenog goriva iz lakovodnih reaktora
Pariški sporazum iz 2015. i nagli porast troškova energije potaknuli su razvoj novih i ugljično neutralnih izvora energije i usmjerili pozornost energetskih stručnjaka na zanemarene brze reaktore. 

Neiskorišteni resursi

U SAD-u trenutno postoje 93 komercijalna nuklearna reaktora na 55 lokacija, navodi tamošnja Nuklearna regulatorna komisija (NRC). Dvadeset šest ih je u nekoj fazi procesa razgradnje, a svi proizvode radioaktivni otpad.
Udio nuklearne energije u energetskim sustavima pojedinih zemalja
Isti izvori navode kako u SAD-u postoji oko 80.000 metričkih tona iskorištenog goriva iz lakovodnih reaktora, a postojeća nuklearna flota svake godine proizvodi otprilike 2000 dodatnih tona iskorištenog goriva.
Zapravo, ispada da koristimo tek pola posto energije koja se nalazi u uranu iskopanom iz zemlje. Veliki dio te energije mogao bi se iskoristiti kad bi se gorivo recikliralo kroz brze reaktore, kažu američki istraživači.

Tehnologija brzih reaktora

Brzi reaktori ne usporavaju neutrone koji se oslobađaju u reakciji fisije, a brži neutroni pokreću učinkovitije reakcije fisije jer uran-238 koji se pretežno nalazi u istrošenom gorivu kvalitetnije pretvaraju u plutonij za proces fisije.
Koristimo tek pola posto energije koja se nalazi u uranu iskopanom iz zemlje
Tehnologija brzih reaktora postoji više od pedeset godina. Postrojenje Experimental Breeder Reactor-II radilo je od 1964. do 1994. godine, sve dok američki Kongres nije prestati plaćati račune.

Rusi ispred svih

Rusija jedina električnu energiju proizvodi tehnologijom brzih reaktora, a slične planove imaju Indijci i Kinezi. Amerikanci su 2019. najavili izgradnju vlastitog testnog reaktora brzog spektra, ali još nije uplaćen novac za početak radova. Kongres bi sad mogao promijeniti mišljenje jer u ova nesigurna vremena nije pametno "prepuštati vodstvo Rusiji, Kini i Indiji", kako se pismeno oglasio američki Ured za nuklearnu energiju.
U SAD-u trenutno postoje 93 komercijalna nuklearna reaktora na 55 lokacija
Privatni sektor već se pokrenuo. TerraPower, američka tvrtka za projektiranje i razvoj nuklearnih reaktora, ulaže u opskrbne lance i lobira među političarima, a slične planove ima i kalifornijski startup Oklo. No, da bi se nuklearni otpad koristio za pogon brzih reaktora, on se mora obraditi. A velikim kapacitetima za taj posao raspolaže jedino Rusija; Nacionalni laboratorij u Idahu može preraditi samo onoliko goriva koliko i potroše za istraživanja i razvoj.

Znači fučkaš zelene gluposti, nuclear power all the way.

Mogla bi...jednog dana.

Al to neće biti ove jeseni.