U Rusiju se dnevno slije 1,4 milijarde dolara što rubalj čini prejakim

Središnja banka razmatra ublažavanje kapitalnih kontrola zbog utjecaja na tečaj.

Ruska valuta ipak nije gotovo bezvrijedna, kako su krajem veljače valutni analitičari prognozirali zbog uvođenja međunarodnih ekonomskih sankcija Moskvi uslijed pokretanja brutalne agresije na Ukrajinu.

Štoviše, mjesec i pol dana od izbijanja rata Banka Rusije čak razmatra ublažavanje nekih kapitalnih kontrola uvedenih krajem veljače kako bi se stabilizirao tamošnji financijski sustav.

Kako navodi Bloomberg pozivajući se na upućene izvore, središnja banka ponajprije razmatra opcije koje uključuju produženje roka izvoznicima za obveznu konverziju deviznih prihoda u domaću valutu. K tome, snizio bi se i prag od 80 posto deviznih prihoda koji moraju biti konvertirani u rublje.

U Rusiju se dnevno slije 1,4 milijarde dolara što rubalj čini prejakim


Elvira Nabiullina.

Rusi zapravo nisu ni znali, koliko su bogati.

Bezali iz Rublje u raspali dolar.

Sada pocinju da shvacaju, ali i to da su toliko jaki da

mogu da preteraju sa kursom.

Rublja ako postane previse jaka, roba ce im biti

nekonkurentna vani, otuda Kinez vestacki obarao Juan a

Amer mu lupao packe zbog toga.

Ruskom „Swiftu“ pridružile se 52 strane banke

O tome je danas izvijestila predsjednica Banke Rusije Elvira Nabiullina.

Treba naglasiti kako se Rusija za mnoge ugledne zapadne analitičare i financijske medije iznenađujuće dobro nosi s uvedenim, nikad strožim zapadnim sankcijama protiv bilo koje zemlje svijeta nakon pokrenute vojne invazije na Ukrajinu 24. veljače ove godine. Nakon početnog šoka i naglog pada tečaja rublje i negativne reakcije financijskog tržišta, ruska je vlada pravovremenim i, očito, unaprijed dobro pripremljenim mjerama, uspjela brzo stabilizirati stanje – iako sankcije, nedvojbeno, jako udaraju po ukupno gospodarstvo.

U zemlji nije došlo do naglog i velikog poskupljenja osnovnih životnih potrepština, kao niti električne energije i cijena goriva. Iako ima problema u opskrbnim lancima, supermarketi i trgovine su dobro opskrbljene i nema značajnijeg pada potrošnje. Drugim riječima, očekivani sankcijski šok nije doveo do jačanja nezadovoljstva građana središnjom vlašću i predsjednikom Vladimirom Putinom osobno. Naprotiv, društvo se dodatno homogeniziralo na vladinoj platformi temeljenoj na tezi da Zapad želi uništiti i rusku državu i ruski narod, što je vidljivo iz istraživanja javnog mišljenja koje ukazuje na jačanje od ranije dobre potpore Vladimiru Putinu, kao i ruskoj vojnoj operaciji u Ukrajini – usprkos brojnim nespretnostima iz njene početne faze koje su dovele do neočekivano velikog broja ruskih žrtava u ljudstvu i tehnici.

Također treba pridodati da Turska priprema posebne zrakoplovne linije za dolazak ruskih turista, kao i da Tajland – omiljeno odredište ruskih gostiju, nije i neće uvesti sankcije Moskvi te očekuje veliki broj ruskih turista, jednako kao i Kuba i pojedine zemlje arapske regije.

Koliko će uspješno nošenje Rusije sa sankcijama trajati teško je reći, ali ono što je sigurno – očekivanog razarajućeg sankcijskog djelovanja na Rusiju od strane Zapada nema, i u srednjoročnom razdoblju će ga teško biti. Kao što nema niti priželjkivanih političkih ciljeva: mobilizacije ukupne međunarodne zajednice (izvan zapadnog geopolitičkog kruga koji broji milijardu stanovnika) na proturuskoj platformi tj. priključenju sankcijama i političkoj osudi Moskve zbog intervencije u Ukrajini. Oko 65 posto zemalja svijeta to za sada odbija učiniti, a one čine oko 7 milijardi stanovnika Zemlje. Među njima su i politički globalni ili regionalni „teškaši“ poput Kine, Indije, Turske i arapskih država, ali i Brazila, JAR, Izraela i brojnih drugih zemalja, pa čak i jedne Gruzije (potonja, za razliku od drugih, sankcije još nije uvela najvjerojatnije zbog straha od ponavljanja sudbine Ukrajine zbog njihovih identičnih težnji za ulazak u NATO savez što je Putin u prosincu prošle godine nazvao po rusku nacionalnu sigurnost potpuno neprihvatljivim).

Što ostaje od Zapadnih sankcija? Ruske banke opet prodaju dolare. Ruskom „Swiftu“ pridružile se 52 strane banke