Stiže nam rasplet kakav svijet nije vidio 13 godina: Potpuni kaos

Iako tržišta već dulje vrijeme iščekuju zaoštravanje monetarne politike u SAD-u, sve su iznenadile najnovije poruke Federalnih rezervi da će već u ožujku početi s nizom povećanja kamatnih stopa te prestati s politikom iz doba pandemije koja je poticala zapošljavanje, rast, dobitke na burzi, ali i inflaciju. U prosincu je dosegnula sedam posto, najvišu razinu u gotovo 40 godina. Prema riječima Jeromea Powella, predsjednika Feda, inflacija je postala "malo gora" od posljednjeg sastanka u prosincu te da će podizanje referentne stope Feda, koja je na nuli od ožujka 2020., pomoći da se spriječi ukorjenjivanje visokih cijena, piše Novac.hr.

Pet do šest povećanja

Nastojeći smiriti strahove da bi više kamatne stope mogle naštetiti gospodarstvu, prvi čovjek Feda ujedno je rekao da središnja banka može upravljati procesom na način koji produljuje rast i održava nisku nezaposlenost. "Mislim da ima dosta prostora za podizanje kamatnih stopa bez prijetnje tržištu rada", rekao je. Premda se u priopćenju Feda ne navodi kada će točno početi povećavati kamate, analitičari smatraju da će to biti u ožujku, kada bi središnja banka mogla okončati i program kupnje obveznica, a potom početi i smanjivati svoje bilance.

Bit će to prvo povećanje cijene novca od prosinca 2018. godine, ali ranije i bržim tempom nego što su ekonomisti i ulagači očekivali. Prošli mjesec dužnosnici Feda predvidjeli su da će povećati stope tri puta u 2022., dok su tržišta računala s četirima povećanjima, u ožujku za 0,25 postotnih bodova, a potom u još dva ili tri navrata do kraja godine, kada bi kamate mogle dosegnuti jedan posto.

Američki ekonomisti Deutsche Banka sada očekuju da će Fed ove godine povisiti stope pet puta, jedan više od njihova prethodnog osnovnog slučaja.

Strateg banke Jim Reid objašnjava da je najveća novost u naglasku da se ovaj ciklus razlikuje od posljednjeg kruga pooštravanja u tome što je inflacija znatno iznad cilja, dok je tržište rada povijesno 'zategnuto', a projekcije rasta ostaju iznad dugoročnog potencijala. Stoga u ožujku i svaki sljedeći sastanak Fed, smatra, može povećati kamatne stope za 0,50 baznih poena.

Luigi Speranza, glavni ekonomist u BNP Paribas Markets, očekuje da će Fed ove godine povećati kamatne stope šest puta. Prognozira se da će na kraju 2023. godine biti od 2,25 do 2,50 posto, što je 25 baznih poena više nego što su prije predviđali. Iako je njihov osnovni scenarij za šest ovogodišnjih povećanja izazov američkim dionicama, smatraju da to samo po sebi nije dovoljno da se tržište izbaci iz kolosijeka, ako rast zarada kompanija ostane snažan.

"Superbalon"

Sve do priopćenja sa sjednice Feda, u kojem piše da će uskoro trebati povećati ključne kamatne stope, burzovni indeksi bili su u pozitivnom području, no potom su pali, najprije na Wall Streetu, a potom na azijskim i europskim burzama.

Analitičari se mahom slažu u tome da je 'korekcija' počela već krajem prošle godine, no pitanje je koliko će biti snažna, hoće li to biti podnošljivih i uobičajenih razmjera ili je posrijedi početak raspleta kakve je svijet vidio krajem 20-ih godina prošlog stoljeća ili s financijskom krizom 2008. godine.

Poznati ulagač Jeremy Grantham, s istančanim osjećajem za velike preokrete, ovih je dana privukao pozornost tržišta najavom pucanja "superbalona" američkih dionica s 50-postotnim padom, a otišao je i korak dalje. Za Bloomberg je iznio još alarmantniju poruku, da je prošlo 25-godišnje razdoblje "zlatokose" te da se svijet treba pripremiti za inflaciju, sporiji rast i nedostatak radne snage.

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/stize-nam-rasplet-kakav-svijet-nije-vidio-13-godina-slijedi-pucanje-superbalona-svijet-se-mora-pripremiti-za-inflaciju-spori-rast-i-nedostatak-radne-snage-1162923

Obožavam kad je kaos.

Ionako mi je um poput više dimenzionalnog stroja pa ono kao kad je oluja oko tebe pa diže svašta u zrak on jednostavno samo zna usporit taj prostor vrijeme i onda ko da je zaustavio sliku i gleda koji predmeti lete u tom kaosu.

Baš lijepo kad srednja i niža ekonomska klasa nema više love jer ju je korona fašizam ekonomski iscrpio.

Manja kupovna moć građana = slabija ekonomija ( gospodarstvo )

Na radnom tržištu ponovo je stvoreno gotovo 19 miliona od 22 miliona radnih pozicija koje su nestale tokom vrhunca pandemije zbog uvedenih mjera.

Međutim, kako dodaje list, predviđa se da će prvobitni rast stvoren vladinim poticajima i podizanjem mnogih sektora nakon dostizanja visoke stope vakcinacije početi padati.

Stoga američke vlasti planiraju nove pakete mjera u narednim mjesecima kako bi se borili protiv inflacije, koja je u decembru dostigla najveći nivo u 40 godina.

Četvrti kvartal je uglavnom bio dobar, jer se desio između dva vala korona virusa.

Počeo je dok je delta soj slabio, a utjecaj omikron soja počeo se osjećati tek u posljednjim sedmicama.

Ekonomisti očekuju da će omikron utjecati na ekonomiju u januaru i februaru, ali da bi se aktivnosti trebale normalizirati s proljećem.

Međutim, ekonomski opravak se dešava u sjeni najvećih stopa inflacije od 1982. godine.

Potrošačke cijene u Sjedinjenim Američkim Državama porasle su u novembru 5,7 posto u odnosu na isti mjesec 2020. godine.

Bazna inflacija, iz koje su isključene cijene energije i hrane, također je porasla u novembru na 4,7 posto međugodišnje, na najviši nivo od septembra 1983. godine.

Iako visoka inflacija iz ere pandemije utječe na životni standard ljudi, Amerikanci su optimistični u pogledu nastavka oporavka sljedeće godine, prema istraživanju Univerziteta Michiganu o potrošačkom povjerenju.

Indeks raspoloženja američkih potrošača u decembru iznosi 70,6 poena, što je iznad očekivanja ekonomista i više nego u novembru.

https://balkans.aljazeera.net/news/world/2022/1/27/sad-ostvario-najveci-ekonomski-rast-u-gotovo-40-godina

Gospodarstvo je poput gomile ovaca u teretani. Sjede na onim fiksiranim biciklama i vrte pedale. Korona ih je zaustavila i sad će oni ponovo sjest na te bicikle i vrtit pedale.

Koje glupe ovce.

Sva srića pa je tih glupih ovaca koje će vrtit te njihove bicikle u tim njihovim teretanama sve manje u tim razvijenim državama svijeta koje su nosioci svjetske privrede.

Poznati ulagač Jeremy Grantham, s istančanim osjećajem za velike preokrete, ovih je dana privukao pozornost tržišta najavom pucanja "superbalona" američkih dionica s 50-postotnim padom, a otišao je i korak dalje. Za Bloomberg je iznio još alarmantniju poruku, da je prošlo 25-godišnje razdoblje "zlatokose" te da se svijet treba pripremiti za inflaciju, sporiji rast i nedostatak radne snage.

Teško rješiv matematički zadatak.

Ako nemaš ovaca moraš ih uvozit a da bi ih privukao moraš podignit plaće. Dakle manje si konkurentan.

Ako premjestiš biciklu u drugu teretanu ( bicikla je proizvodni pogon, nešto šta stvara novac tj dobra i usluge u drugu teretanu a teretane su u ovoj priči države ) onda gubiš kupovnu moć unutar države.

Ako nešto robotiziraš to je tehnologija koja će relativno rzo i drugima postat dostupna itd dakle opet manje onih koji imaju kupvnu moć da kupuju to nešto i pokreću potražnju.

E.