YouTube

Sretan Božić svima

Hvala, Dax! :)

Sretan, sretan svima. Bozic, solisticij, svjetlost koja se probija kroz tamu i studen. :)

violator wrote:Hvala, Dax! :)

Sretan, sretan svima. Bozic, solisticij, svjetlost koja se probija kroz tamu i studen. :)

Iako rodnovjerci Koledo, odnosno Božić, slave na dan zimske kratkodnevnice, većina rodnovjeraca promatra Koledo kao početak jednog blagdanskog perioda ili možemo reći - zimskog koledarskog festivala. Dakle, za većinu rodnovjeraca proslava se nastavlja i u idućim danima.

Dva su glavna razloga za to. Prvi je u odnosu simbolike blagdana i solarnih fenomena. Na kratkodnevnicu, odnosno "zimski suncostaj", sunce prividno "staje". Odnosno, njegova dnevna nebeska putanja ostaje najkraća još nekoliko dana, nakon čega se tek kreće "podizati". Zbog toga su u ovom periodu svi drevni narodi palili obredne vatre kako bi Suncu dali potrebnu snagu da započne svoj novi "hod kroz godinu". U našoj tradiciji ovo se obredno paljenje vatri zadržalo kroz tradiciju paljenja "badnjaka", po čemu je i dan prije katoličkog Božića dobio ime.

Drugi razlog za višednevnu proslavu je vrlo pragmatične prirode. Radi se o tome da većina hrvatskih rodnovjeraca živi u katoličkim obiteljima pa 24. i 25. prosinca imaju zajedničke proslave s bližnjima katoličke vjeroispovijesti ili onima koji slave Božić kao jedan tradicionalni praznik nevezano za religiju.

Bitno je da je ovo period zajedništva, ljubavi, nade i vjere. Bez obzira na vjeroispovijest (ili na njeno odsustvo u slučaju ateista i agnostika), srž svega i poanta ove priče jest da se proslavlja Svjetlost, povezuje se s bližnjima i započinje novi hod kroz godinu u pozitivnoj atmosferi s vjerom u bolju budućnost!

• • Koledo! Božić Svarožić! Najkraći dan u godini - dan nakon kojeg se sve mijenja!

Zimski solsticij u starohrvatskoj i staroslavenskoj tradiciji posvećen je Koledu - biću koje se može promatrati na dva načina: kao zimskog duha i kao božanstvo.
Uglavnom se tumači kako je Koledo personifikacija mladog sunca i izjednačava se sa Svarožićem. Ovo je božanstvo koje donosi bogatstvo, svjetlost i znanje.

Od brojnih običaja koji se povezuju s ovim danom, najistaknutiji su koledarski obilasci. Čestitari (koledari) su prolazili cijelo selo i kucali samo na vrata kuća na čijem prozoru je stajao upaljen fenjer. Onda bi domaćinima pjevali pjesme i izvodili trikove, a za to bi bili nagrađivani novcem, orasima, jabukama, kolačima ili pečenjem.

Sve koledarske pjesme bile su posvećene domaćinima, mladosti, novorođenčadi ili djeci, a Koledo se spominjalo kao božanstvo ili duh koji štiti dom, donosi ljubav i sreću.