Pokret Nesvrstanih vraća se u Beograd

Kamerun i Burkina Faso oštro po neokolonijalzmu a obje bivše i sadašnje francuske neokolonije,

Macron na aparatima.

Ide mi na kurac Francuska sa svojim upiranjem neke EU vojske pa bi oni tu radili neku svoju kolonijalnu vojsku i opet držali te zemlje u šahu.

Strašno mi ide to na kurac. Nisu ni svjesni koliko.

Sad kad je RUSIJA postala promatrač u ovom pokretu neka se vojno više povežu s njom tako da se naoružaju sami da mi tamo u Parizu ne dolaze s idejama kako triba poslat neku eu vojsku pod francuskom komandom tamo dole u neku vukojebinu.

Burkina Faso ima tri Mi17 a naručila još dva

https://en.wikipedia.org/wiki/Burkina_Faso_Armed_Forces#Equipment

Nego kako.

Nigerija , narudžba 6 Mi 17 i 18 Mi 24

Mil Mi-17	Russia	utility	Mi-17/171	5	6 on order
Mil Mi-24	Russia	attack	Mi-24/35	15	18 on order

Britanci su držali Ganu i Nigeriju a Francuske u Africi nije bilo nigdi i oni su tek polovinom 19 stoljeća ušli u tu crnu Afriku sa željom da od tamo crpe resurse jer se pojavila industrijska revolucija.

Kako je to jedino šta je Francuska koliko toliko zadržala pod kontrolom onda pušu na to dok Britance boli k za Ganu i Nigeriju jer ioanko je tamo engleski službeni jezik a zbog trgovine okrenuti su zapadnoj Europi dakle i Britanija. 

Britanija ima još i južnu Afriku pa tamo ima vojna industrija pa preko njih opet imaju utjecaj u tim afričkim državama.

Britanci su pola svita osvojili, ne triba njima neka tu bitka za te crnćiće ko Parizu.

Mene ta Afrika ne zanima al mi je zasmetala ideja eu vojske i ta neka priča eu vojska pod francuskom komandom i onda će oni bez mog odobrenja slat nekakvu eu vojsku dole.

Nećeš ti slat ništa. Sad će te Rusi izbacit.

Drago mi je da smo ostali promatrač u pokretu Nesvrstanih i poslali delegaciju u Beograd i šta je Rusija postala ove godine promatrač.

Iako se Tito protivija ulasku SSSR u ovaj pokret to je bilo onda kad je taj SSSR bija na granici Jugoslavije a danas su Mađarska, Rumunjska, Bugarska i mnogi poviše članice NATO.

Čak se i Ukrajina zartila s Rusijom. Dakle to nije isto ko prije i ulaskom Rusije ovdje kao promatrač jača se ovaj pokret jer sve ove zemlje traže ravnotežu a Rusija to jest.

Mbela je šef kamerunske diplomacije.

Mogli bi ga pozvat u Hrvatsku.

- Moramo da potvrdimo osnovne ciljeve Pokreta, pre svega stvaranje kolektivne bezbednosti u UN, kroz reforme Saveta bezbednosti koji treba da ispravi istorijsku nepravdu nanetu Africi, koja treba da dobije dva stalna i dva rotirajuća mesta u Savetu bezbednosti UN - rekao je Mbela.

Ovih pet država ti neće dat proširenje stalnih članica vijeća EU jer se opiru tome kao šta nećeš dobit ni dva nestalna mjesta za Afriku jer će onda to tražit i drugi kontinenti.

Možemo proširit broj nestalnih članica s deset na 12 šta bi značilo da bi manje zemlje češće bile članice nestalnog vijeća UN.

To odgovara i Kamerunu i Hrvatskoj i svim malim državama a istodobno ovih pet i dalje zadržavaju pravo veta tj ne ugrožava im se njihov monopl.

Trik je šta ništa ne može proć od ovih pet ako nemaju većinu tj morali bi se trudit oko malih članica da dobiju njihov glas ako žele da nešto prođe.

Afričke države s obzirom na broj država tamo češće bi bile u tom nestalnom vijeću UN koje bi se proširilo za dva člana tj s deset na 12.

To je realan zahtjev s obzirom na geopolitičke okolonosti a podržale bi ga i Njemačka, Japan, Indija i drugi.

Kamerun je u ratu sa separatistima na granici s Nigerijom od 2017


https://en.wikipedia.org/wiki/Anglophone_Crisis

Ipak ga nećemo pozvati u Hrvatsku. To bi bilo neko miješanje u ovo sad tamo jer ovako direktno podržavaš vladu Kameruna.

Još se kaće doli po toj Africi oni jer kako to kolonijalne a ne etničke granice onda se pobune ti seljaci pa ratuju s vladama pa ima tu svega jer tu tko koga uvati to odma streljaju.

Uglavnom ratni zločini se dešavaju. Zato ih je nezgodno pozvat u diplomatski posjet u Hratsku jer se mišaš u to i ispada da podržavaš tu neke stvari i staješ na nečiju stranu otvoreno. Pametnije se u to ne gurat.

Njegov režim podržava Francuska koja ga opskrbljuje oružjem i uvježbava svoje snage. Francuska je vodeći strani ulagač, ispred Sjedinjenih Država. Sto pet francuskih podružnica nalazi se u svim ključnim sektorima (nafta, drvo, građevinarstvo, mobilna telefonija, transport, bankarstvo, osiguranje itd.)

Prema ustavu, Biya ima široku izvršnu i zakonodavnu vlast. On čak ima znatna ovlaštenja nad pravosuđem; sudovi mogu provjeriti ustavnost zakona samo na njegov zahtjev. RDPC nastavlja dominirati Narodnom skupštinom, koja samo odobrava njegovu politiku.

"Tirani, 20 najgorih diktatora na svijetu", autora Davida Wallechinskyja, rangirao je Biyu s tri druga uobičajeno u podsaharskoj Africi: Robertom Mugabeom iz Zimbabvea, Teodorom Obiang Nguemom Mbasogom iz Ekvatorijalne Gvineje i svazilandskim kraljem Mswatijem. On opisuje izborni proces Kameruna u ovim terminima: "Svakih nekoliko godina Biya organizira izbore kako bi opravdao svoju stalnu vladavinu, ali ti izbori nemaju kredibiliteta.

Anglofonske prosvjede krajem 2016. predvodili su odvjetnici koji govore engleski u znak protesta protiv upotrebe francuskog jezika na kamerunskim sudovima, što je dovelo do nasilnih sukoba s policijom. Čelnica oporbene stranke Edna Njilin iz Narodne stranke Kameruna izjasnila se protiv prisilne upotrebe francuskog jezika u učionici. U siječnju 2017. vlada je naredila obustavu internetskih usluga u sjeverozapadnim i jugozapadnim provincijama.  Kritike suspenzije i pojačano protivljenje doveli su do ponovnog početka pružanja usluga krajem travnja. 

Do lipnja 2017., prosvjedi u kamerunskim provincijama i gradovima koji govore engleski doveli su do toga da je policija odgovorila silom, pri čemu su ubijena 4 prosvjednika i uhićeno više od 100. Međunarodna kritika upućena je Sjedinjenim Državama zbog njihovog nedostatka odgovora na rastuću kamerunsku krizu.

Dana 14. studenog 2019., predsjednik Kameruna, Paul Biya priznao je na jednom pariškom forumu da je pokušao asimilirati bivše južne Kamerune iz Velike Britanije u većinski frankofonski sustav, nekadašnju državu Istočni Kamerun, ali nije uspio [53] zbog razlika u identitetu, što je izazvalo rat u Ambazonu obnova neovisnosti 2017.

Kritičari tvrde da u zamjenu za jamstva koja pruža francuska blagajna, afričke zemlje usmjeravaju više novca u Francusku nego što primaju pomoć. Također tvrde da nemaju pravo glasa pri odlučivanju o ključnim monetarnim politikama.  U siječnju 2019. talijanska vlada optužila je Francusku za osiromašenje Afrike putem CFA franka. Francuska je odgovorila izbacivanjem italijanskog veleposlanika u Pariz. Međutim, kritike na račun CFA franaka, koje dolaze od raznih afričkih organizacija, nastavljene su. Dana 21. prosinca 2019., predsjednik Alassane Ouattara iz Obale Bjelokosti i predsjednik Francuske Emmanuel Macron najavili su inicijativu da se zapadnoafrički franak CFA zamijeni Eco. Nakon toga započela je reforma zapadnoafričkog franka CFA. U svibnju 2020. godine francuska je nacionalna skupština pristala prekinuti francuski angažman u zapadnoafričkom CFA franku. Zemlje koje koriste valutu više neće morati polagati polovicu svojih deviznih rezervi u Francusku riznicu. Očekuje se da će zapadnoafrički franak CFA u bliskoj budućnosti biti preimenovan u "Eco"