Grčki parlament potvrdio sporazum s Francuskom u slučaju rata s Turskom

Parlament je sa 191 glasom ratificirao grčko-francuski obrambeni sporazum

07.10.2021 
  
Grčko-francuski obrambeni sporazum potpisan u Parizu 28. rujna ratificiran je u petak u Ateni u Parlamentu, sa 191 glasom u Domu s 300 mjesta.

Petogodišnji sporazum, koji opisuje kupnju tri ratna broda mornarice od Francuske za otprilike 3 milijarde eura i uključuje klauzulu o uzajamnoj pomoći u slučaju napada, dobio je zeleno svjetlo među zakonodavcima vladajuće Nove demokracije, kao i od strane Pokret lijevog centra za promjene i nacionalističke stranke Grčko rješenje. Konsantinos Bogdanos, neovisni zastupnik koji je u utorak izbačen iz konzervativne ND, također je glasao za sporazum.

Glavna oporba SYRIZA, zajedno s Grčkom komunističkom partijom i ljevičarom MeRA25 glasovali su protiv sporazuma, sa 109 protiv.

Glasanje je uslijedilo nakon oštre rasprave tijekom koje je premijer Kyriakos Mitsotakis kritizirao Sirizu zbog stalnog protivljenja sporazumu.

“Prvi put je jasno propisano da će postojati vojna pomoć u slučaju napada treće strane na jednu od dvije države. I svi znamo tko kome prijeti casus belli na Mediteranu ”, rekao je Mitsotakis zastupnicima, braneći sporazum, u jasnom pozivanju na Tursku.

https://www.ekathimerini.com/news/1169342/parliament-ratifies-greek-french-defense-deal-with-191-votes/

Turska je članica NATO pa ih u slučaju vojnog sukoba NATO ne bi štitio jer su obje članice NATO-a i onda ovako kupi tri broda u Francuske i posebni dodatak da će Francuska poslat vojnu pomoć Grčkoj u slučaju da je napadne treća strana.

Grke hvata paranoja.

07.10.2021 
  
Grčki zastupnici u četvrtak su ratificirali značajan obrambeni sporazum s Francuskom koji uključuje klauzulu o uzajamnoj pomoći u slučaju oružanog napada na bilo koju od njih - pakt koji je razbjesnio kolegu članicu NATO -a Tursku.

Petogodišnji sporazum prošlog su tjedna u Parizu najavili premijer Kyriakos Mitsotakis i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Grčka je također najavila planove za kupnju tri francuske fregate, a dogovor bi trebao biti finaliziran do kraja godine.

"Prvi put je izričita i nedvosmislena klauzula o vojnoj pomoći navedena u slučaju napada treće strane na jednu od dvije države", rekao je Mitsotakis zastupnicima. "Svi znamo ... tko kome prijeti casus belli (povod za rat) u istočnom Sredozemlju."

Dogovoru se usprotivila glavna ljevičarska oporbena stranka Syriza, koja je tvrdila da Ateni nameće previše ustupaka, uključujući rizik umiješanosti u francuske prekomorske vojne operacije.

Grčka velik dio svoje obrambene strategije veže uz blisku vojnu suradnju s Francuskom i Sjedinjenim Državama, budući da je i dalje zaključana u nestabilnom sporu sa susjednom Turskom oko granica mora i zračnog prostora.

Atena trenutno završava pregovore sa SAD -om o proširenju i eventualnom povećanju opsega Sporazuma o međusobnoj obrambenoj suradnji koji američkim vojnicima omogućuje pristup grčkim vojnim bazama.

Turska kaže da je nepravedno isključena iz pristupa moru i mineralima morskog dna u istočnom Mediteranu u sporu koji je pokrenuo napeti pomorski sukob s Grčkom prošle godine i obnovio napetost posljednjih tjedana.

Glasnogovornik turskog ministarstva obrane tijekom vikenda opisao je postupke Grčke kao "nezakonite, provokativne i agresivne".

Kao odgovor na napetost, grčka je vlada prošle godine najavila da će preispitati svoju vojsku, uključujući zapošljavanje osoblja i veliki vojni program nabave u kojem je zemlja već kupila 18 francuskih borbenih aviona Rafale.

Obrambeni sporazum s Francuskom uključuje klauzulu o uzajamnoj pomoći koja kaže da će dvije strane međusobno priskočiti u pomoć "sa svim odgovarajućim sredstvima koja im stoje na raspolaganju, a po potrebi i s upotrebom oružane sile ako zajedno utvrde da je oružani napad koje se odvijaju na teritoriju jednog od njih dvoje. "

Ideja kolektivne obrane glavno je načelo NATO -a, čiji su članovi i Grčka i Francuska, kao i Turska. Članak 5. ugovora o savezu propisuje da se napad na jednu državu članicu smatra napadom na sve.

“Primjenjuje li se članak 5. u slučaju napada članice NATO -a? Nisam siguran da je NATO ikada bio vrlo jasan po tom pitanju ”, rekao je Mitsotakis na pitanje tijekom konferencije zašto je Grčkoj potreban sporazum o dodatnom savezu. "Moja je obveza braniti svoju zemlju i uspostaviti potrebne saveze iznad sigurnosnih aranžmana koje već imamo."

Čini se da je u utorak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kritizirao europske obrambene inicijative koje nisu unutar NATO-a.

"Ono u što ne vjerujem su napori da se pokuša učiniti nešto izvan okvira NATO -a ili se natjecati ili duplicirati s NATO -om, jer NATO ostaje kamen temeljac, temelj za europsku sigurnost, a također i za sigurnost Sjeverne Amerike", rekao je Stoltenberg u govor bez izravnog spominjanja obrambenog sporazuma između Grčke i Francuske.

Ideja kolektivne obrane glavno je načelo NATO -a, čiji su članovi i Grčka i Francuska, kao i Turska. Članak 5. ugovora o savezu propisuje da se napad na jednu državu članicu smatra napadom na sve.

“Primjenjuje li se članak 5. u slučaju napada članice NATO -a? Nisam siguran da je NATO ikada bio vrlo jasan po tom pitanju ”, rekao je Mitsotakis na pitanje tijekom konferencije zašto je Grčkoj potreban sporazum o dodatnom savezu. "Moja je obveza braniti svoju zemlju i uspostaviti potrebne saveze iznad sigurnosnih aranžmana koje već imamo."

"Prvi put je izričita i nedvosmislena klauzula o vojnoj pomoći navedena u slučaju napada treće strane na jednu od dvije države", rekao je Mitsotakis zastupnicima. "Svi znamo ... tko kome prijeti casus belli (povod za rat) u istočnom Sredozemlju."

Obrambeni sporazum s Francuskom uključuje klauzulu o uzajamnoj pomoći koja kaže da će dvije strane međusobno priskočiti u pomoć "sa svim odgovarajućim sredstvima koja im stoje na raspolaganju, a po potrebi i s upotrebom oružane sile ako zajedno utvrde da je oružani napad koje se odvijaju na teritoriju jednog od njih dvoje. "

Zanimljiv ugovor. Posebno šta tu oko Grčke ima i drugih članica NATO. Doduše ovo vrijedi samo ako netko napadne Grčku ne i ako ona napadne neku drugu članicu NATO.

Dakle vrijedi i ako Italija napadne Grčku, il Bugarska, il Albanija il sjeverna Makedonija a šta je malo vjerovatno uopće.

Grčka, drugi svjetski rat :

Pametna odluka Grčke. Ovako su se osigurali i od Talijana i Bugara. Doduše mislim da Talijane danas ne bi ni zanimala neka vojna okupacija Grče il njenih dijelova i ta priča al s Bugarima nikad ne znaš na čemu si pa ipak bolje se dodatno osigurati.

Sad ako su u bugarskom stožeru i planirali kako će kad se Grčka i Turska međusobno iscrpe oni povratit svoj dio teritorija dole koji izlazi na Egejsko more, sad to mogu definitivno prekrižit.

Hipotetski , a šta je garancija Bugarskoj ako Rumujska, Grčka i Turska ponove drugi balkanski rat pa svi protiv Bugarske ?

Na čijoj je onda strani Amerika ?

RayMabus wrote:Ideja kolektivne obrane glavno je načelo NATO -a, čiji su članovi i Grčka i Francuska, kao i Turska. Članak 5. ugovora o savezu propisuje da se napad na jednu državu članicu smatra napadom na sve.

“Primjenjuje li se članak 5. u slučaju napada članice NATO -a? Nisam siguran da je NATO ikada bio vrlo jasan po tom pitanju ”, rekao je Mitsotakis na pitanje tijekom konferencije zašto je Grčkoj potreban sporazum o dodatnom savezu. "Moja je obveza braniti svoju zemlju i uspostaviti potrebne saveze iznad sigurnosnih aranžmana koje već imamo."

Onda ti neće smetati isti takvi savez između sjeverne Makedonije i Bugarske ?

U slučaju sjeverne Makedonije je to ako ju napadne Albanija i/ili Grčka a u slučaju Bugarske je to ako je napadne Turska i/ili Grčka i/ili Rumunjska,

Grčka i Bugarska bi ovo potpisale i između sebe al ima nekoliko problema jer Grčka bi tražila da to ne vrijedi kad je Rumunjska u pitanju jer jedino je ona tu članica NATO a da može napast Bugarsku pa je onda preočito da je to savez protiv Turske a druga stvar šta se Bugarima tako šta ne potpisuje jer su se onda obavezali da će uć u rat na strani Grčke u slučaju rata Grčke i Turske.

Samo sa sjevernom Makedonijom to Bugarska može potpisati a da njoj ne smeta tj odgovara joj takvi vojni sporazum.

Sumnjam da Grke zanima ta zabit gore pa da bi oni išli napadat Bugarsku a posebno ne u ovoj situaciji di im je sve jača Turska s neoosmanskim ciljevima na istočnim granicama a gore Rumunjska, to je Dunav, oni nemaju neki interes da tu prtljaju.

Suštinski Bugarskoj ovakvi ugovor sa sjevernom Makedonijom dobro dođe da pošalje poruku Ankari da ako misle krenit na Bugarsku da je to automatski i objava rata i sjevernoj Makedoniji a ista nije kopneno povezana s Turskom nego je baš Bugarska ispred i dakle oni su logistika i jačaju joj obranu i ovo je neka metoda odvraćanja Turske da joj ne padne na pamet krenit prema Bugarskoj.

Makedonci i Bugari moraju rasčistit one svoje sukobe oko nepoznanica iz ranog srednjeg vijeka i da to više riješe i onda se za Makedonce može pričat o ovakvom posebnom obrambenom ugovoru.

Za Albaniju i Albance u Makedoniji to bi bila poruka da ako se budu išli bavit nekim separatizmom il još uz to Albanija krenila ove pomagat s ciljem da okupira te djelove sjeverne Makedonije da mogu očekivat na logističku i vojnu pomoć Bugarske sjevernoj Makedoniji. Dakle to je odvraćanje od takvih ideja ovima.

Za Grčku ista priča jer grčka crkva ne priznaje makedonsku a nit grčka država priznaje slavenske manjine na sjeveru nit Makedonce kao takve a ovaj sporazum o imenu da bi se SM primila u NATO potpisala je i podržala grčka ljevica dok se desnica protivila. Dakle ovo je onda odvraćanje te grčke desnice ako im šta padne na pamet jer za razliku od Bugarske koja em je veća em im je zabit ovo je lak plijen a tu je i pruga koja ih onda spaja sa Srbijom. Dakle ovo im je ipak neka meta. Nije meta ako mogu prolazit i ovo gore je država ovako i mirna je al je ako ne mogu ić gore il nešto takvo.

Uglavnom SM ima svoje poprilično valjane razloge da i ona ovakvi posebni obrambeni savez sklopi s Bugarskom.