Kontinuitet lokalne vlasti i veza s državnom i EU vertikalom: Primjer Zadar

[size=44]Slučaj Zadar: tri desetljeća političkog jednoumlja i vrtoglavog razvoja! Što ćemo dobiti u iduće četiri godine i hoće li Dukić ‘otvoriti‘ Vrata Zadra?[/size]
UVOD
Što je bolje: svake četiri godine birati novu vlast ili istu vlast imati u kontinuitetu 30 i više godina? Pitanje nije nimalo hipotetsko, a odgovor na njega skriva se u iskustvima velikih gradova na našoj obali gdje su od 1990. do danas građani svojim izborom vlasti – izravno i neizravno - utjecali na stupanj razvijenosti gradova, komunalni standard, demokratsku kulturu i društvenu atmosferu, ukratko - na kvalitetu života.
Ako pogledamo kako je to izgledalo od 1990. do 2021. u većim gradovima na obali, uključujući upravo završene izbore, saldo je sljedeći: u Dubrovniku je bilo šest gradonačelnika iz tri različite političke opcije (HDZ, HSS, HNS), u Splitu dvanaest gradonačelnika iz šest stranaka (HDZ, HSLS, SDP, LS, HGS, Centar), u Šibeniku sedam gradonačelnika iz četiri političke skupine (HDZ, SDP, HKDS, Nezavisni), dok je samo Zadar birao šest gradonačelnika ali uvijek i samo iz jedne stranke – HDZ-a.
Što su dobili građani? Jesu li promjene nužno dobre? Je li kontinuitet bolji?
Svaki izbor birača – česta, povremena ili nikakva promjena - sobom nosi i pozitivne i negativne aspekte. Kojih je više i koje više utječu na život grada, o tome svake četiri godine opet odlučuju birači. Ukratko: kontinuitet jedne političke opcije, u pozitivnom smislu, daje mogućnost vladajućima da mirno planiraju i provode važne dugogodišnje komunalne projekte, primjerice izgradnju kanalizacije. Istovremeno, dugotrajna vlast jedne političke opcije do ekstrema povećava mogućnost deformacije sustava upravljanja, stvaranja partijskog jednoumlja, stranačkog klijentelizma, korupcije, pogodovanja, negativne selekcije, suzbijanja pluralizma i egzistencijalne ucjene.
Česta promjena vlasti, pod egidom promjena političkih i ideoloških praksi, može pak otežati realizaciju za građane važnih projekta, može promijeniti smjer komunalnih prioriteta i razvojnih ciljeva, a protivnicima dati priliku za rušenje započetih projekata. U konačnici je to najčešće gubitak vremena: pola mandata, a nekada i više, nove vlasti potroše samo da bi se nešto „zaustavilo” ili „ispravilo”, pa za obećane promjene i projekte nije više dovoljan jedan, nego barem dva mandata, što opet može biti razlog da građani izaberu nekog drugog...
Izbori su iza nas, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik birali su stare ili nove gradonačelnike, a oni su u kampanji obećavali sve i svašta. Koliko se obećanja mogu ispuniti ponajviše ovisi o dvije stvari: kontinuitetu planiranja i definiranja lokalnih ciljeva te o suradnji lokalne samouprave s državnim vlastima.
Suradnja s državnim vlastima, u minimalno decentraliziranoj državi kao što je naša, s duboko ispolitiziranom javnom upravom, ima možda ključnu ulogu, a u praksi znači brži i jednostavniji dolazak do potrebne financijske i druge pomoći od ministarstava, državnih tvrtki, agencija, ustanova... Ako su pritom iste političke opcije na vlasti u državi i lokalnoj zajednici, „sinergija” je još izraženija, a ta vertikalna umreženost se predstavlja kao moć koja čini (političku) razliku i donosi blagodat građanima. Ako su političke opcije u konfliktu, moguća je opstrukcija „odozgo” s ciljem prikazivanja lokalne vlasti kao neuspješne...


SLUČAJ ZADAR: Tri desetljeća jednoumlja i vrtoglavog razvoja
Negdje sredinom lipnja 2018. godine, nakon prve godine mandata, na moje pitanje „po kojem bi projektu vi željeli ostati zapamćeni, jer sve što sada radite naslijedili ste od prethodnika, ništa novo niste pokrenuli” tadašnji i današnji gradonačelnik Zadra Branko Dukić je odgovorio:
- I moji su prethodnici naslijedili neke projekte prethodnika. Zato je i bitan kontinuitet. Nemam ja ideal da sam sebi podižem spomenike i da to gledam kao 'ja sam to napravio'. U politici vrijedi pravilo: nemoj obećavati nešto što nisi siguran da možeš riješiti. Takve stvari treba malo "zadržati" pa ako je uspijete riješiti, dobro je. Ali prvenstveno se moram bazirati na ono što sam obećao riješiti i ono što mi je želja napraviti. Ako se raširite na sto projekata, a ne završite niti jedan, onda niste napravili ništa”.
Dukić je, nakon Kalmete, jedini zadarski gradonačelnik od 1990. koji je dobio dva mandata za redom. „Gradonačelnik s osmijehom”, je zapravo nasmiješeno lice stranačkog moloha koji stvarno upravlja cijelim sustavom, a na njegovom „vrhu” je čak pet državnih tajnika u aktualnoj vladi – EU fondovi, promet, zdravstvo, demografija, poljoprivreda - zaduženih da Zadru u svakom trenutku osiguraju potrebni suport za ostvarenje pojedinih projekata.

Taj politički kontinuitet - jedan grad, jedna stranka i tek nekoliko više-manje formalnih vođa - doslovno je preobrazio Zadar u zadnjih trideset godina, a ambicije političkih prvaka podigao na entu potenciju pa Zadru predviđaju budućnost „metropole Mediterana” i jadranskog „Monte Carla”. Kako je i vlast na državnom nivou svih ovih godina mahom bila u rukama HDZ-a, Zadar ne samo da je dao nekoliko ministara i državnih tajnika, nego je iz državnih fondova i javnih proračuna dovabio silne milijarde kuna, na čemu mu mnogi iskreno zavide. Povrh toga, zadnjih nekoliko godina postao je i hrvatski prvak u privlačenju novca iz EU fondova. Prošlu pandemijsku godinu, kao jedini u Dalmaciji, i među rijetkima u Hrvatskoj, završio je u proračunskom plusu od 7 posto, upravo zahvaljujući bespovratnim EU sredstvima. Zato se svako obećanje Dukića u kampanji treba shvatiti ozbiljno. Zapravo, nije više pitanje hoće li se obećano ispuniti, nego kada: u ovom ili idućem mandatu.

Sva obećanja novog/starog gradonačelnika nije lako pobrojati. Na sučeljavanju s Vučetićem rekao je da se u Zadru trenutno izvode ili su ugovoreni projekti u vrijednosti 1,5 milijarde kuna. Neki su započeti, neki su pred dovršetkom, a neki su tek ugovoreni. Neki su počeli prije njega, ali su završeni u njegovom mandatu. Navest ćemo one najvažnije:
Prostor bivšeg Samostana sv. Nikole postaje Međunarodni centar za podvodnu arheologiju. Državni projekt je težak 30 milijuna kuna, od čega je 85 posto EU sredstva, a grad će participirati uređenjem Trga sv. Frane.
Završeni su radovi na prvoj fazi kupalište Kolovare, u tijeku su radovi na uređenju plaže u Diklu. Kolovare će se uređivati iduće četiri godine, a ukupna vrijednost je oko 10 milijuna eura; ŠRC Višnjik kreće u gradnju vanjskog olimpijskog bazena s 10-metarskom skakaonicom te aquaparkom na preko 10.000 kvadrata i sportskim hotelom.
Nakon već 400 izgrađenih, položen je kamen temeljac za novih 100 stanova iz programa POS-a; najavljena je gradnja stanova za iznajmljivanje na području Bilog briga ili Smiljevca, a na istim bi se lokacijama trebalo naći mjesta i za gradnju novog staračkog doma s najmanje 100 soba.
Otvoreni su radovi na obnovi i proširenju 900 metara Tuđmanove ulice vrijedni 35 milijuna kuna, s četiri traka i obostranim nogostupima, biciklističkim stazama i novim drvoredom; otvoren je Centar za kreativne industrije vrijedan 30 milijuna kuna; pri kraju su radovi na izgradnji nove zgrade dnevne bolnice vrijedan 50 milijuna kuna u potpunosti financiran iz EU fondova, a u njoj će biti smješten linearni akcelerator vrijedan oko 3,5 milijuna eura.

Počeli su radovi na dvije od tri faze aglomeracije od Zadra do Petrčana čime će se povećati priključenosti stanovništva na kanalizacijski sustav sa sadašnjih 70 na 90 posto; treća faza radova - Petrčane i Kožino - u fazi je izbora izvođača. Ukupan zahvat iznosi 567 milijuna kuna, a čak 313 milijuna osigurano je iz EU fondova. Završetak projekta planiran je do kraja 2023., odnosno 36 mjeseci od početka izvođenja. Aglomeracija će rekonstruirati vodovodnu mrežu u 112 ulica, za 38 milijuna kuna dogradit će se pročišćivač otpadnih voda i otkloniti neugodni mirisi te obnoviti ukupno 317 gradskih ulica.

Gradski park Vruljica kreće u revitalizaciju vrijednu preko tri milijuna kuna sa senzoričkim parkom i igralište za djecu i pse; park šuma Musapstan kroz projekt Hrvatskih šuma dobit će poučne šljunčane staze ukupne dužine oko 5,5 kilometara, šljunčane trim-staze dužine 1500 metara, vježbališta površine 800 m2, zelene učionice od 400 m2, dječje igrališta površine 1600 m2, klupe za odmor i informativne panoe.
Nakon 14 godina otvoren je Centar za odgoj, obrazovanje, rehabilitaciju i smještaj osoba s posebnim potrebama "Mocire"; novi Poduzetnički inkubator gradi se na Bilom brigu vrijedan 24,5 milijuna kuna, a rok završetka je 14 mjeseci. Gradski prijevoznik Liburnija ugovorio je 21 novi autobus za javni prijevoz, a s 25 novih autobusa nabavljenih 2019., Zadar će imati najmlađi vozni park u Hrvatskoj.
Na granici između Novog Bokanjca i Briševa, na površini od četiri hektara, uskoro počinje izgradnja Skloništa za napuštene životinje. Stara zgrada Tehničke škole za 34 milijuna kuna postaje nova zgrada Sveučilišta u Zadru (26 milijuna kuna sufinancira EU); Hrvatske ceste za 6,9 milijuna kuna rade novo prometno rješenje za spoj s Bilog briga na zadarsku zaobilaznicu; nakon toga za 53 milijuna rade novo rješenje za raskrižje na Žmirićima (zapadni ulaz u grad), a krajem 2022. kreću s projektom nove zadarska zaobilaznica u dužini dva i pol kilometra;
Dom za odgoj djece i mladeži Zadar seli se na novu lokaciju, u prostor OŠ Voštarnica koja se pak seli u novouređeni Centar Mocire, a u prostor Doma, nakon rekonstrukcije objekta vrijedne više od 20 milijuna kuna, useljava Centar za socijalnu skrb i kuhinja Doma za odrasle osobe Sv. Frane.
Počinje obnova zadarske rive od Foše do Mosta za 67,5 milijuna kuna, od čega 56,6 sufinancira EU, a izvođači radova imaju rok od 27 mjeseci za dovršenje posla. Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju, odnosno sanaciju obalnog zida Obale kralja Petra Krešimira IV., u duljini od 905,82 metara i širini do 5,6 metara, rekonstrukciju (cca. 64,5 m) i dogradnju (u dužini od 15 metara) postojećeg gata, čime će se stvoriti uvjeti za pristanak brodova na liniji Zadar – Preko. Treća faza radova obuhvaća zaobalni dio Liburnske obale, u duljini od 600 metara i širini od 5 metara.
U rujnu se očekuje otvorenje Providurove palače, na čiju je obnovu utrošeno 45 milijuna kuna, te Centra za mlade vrijednog 40 milijuna kuna na prostora bivše vojarne u ulici Stjepana Radića (bespovratna sredstva 33 milijuna). Počinje gradnja nove Medicinske škole, ozbiljno se namjerava riješiti problem kvartovskog parkinga, a kao šlag na tortu gradonačelnik je obećao da će, nakon 12 godina, krenuti i realizacija velebnog projekta Vrata Zadra koja uključuje prokop povijesnog morskog kanala i uređenje prostora Ravnica s podzemnom garažom za nekoliko tisuća vozila, koncertnom dvoranom, studentskim dormitorijem, hotelom...
Puno ili malo? Stvarna ili lažna obećanja? Zadrani su naučili: bez obzira na cijenu, ovdje je sve moguće.

https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/slucaj-zadar-tri-desetljeca-politickog-jednoumlja-i-vrtoglavog-razvoja-sto-cemo-dobiti-u-iduce-cetiri-godine-i-hoce-li-dukic-otvoriti-vrata-zadra-1103721?fbclid=IwAR1JqXXSd9PW0nKo8GxaI8jWCsD3DpNQKxK9epmbenoIt0cdi6q0AjmN2To
........................................

Bilo je malo napeto ali srećom grad je opet izabrao sigurnost, kontinuitet i prosperitet.

Na lokalnom nivou to omugućuje planiranje a veza s državnom i europskom vlašću izdašno financiranje.

Samo da John Cleese s Bokanjca ne raqdi previše cirkusa.

split radi a zadar se gradi , ZD = BG

debotoijusto wrote:split radi a zadar se gradi , ZD = BG

kmečanje

vi birate kerume, pa puljke, pa popare i onda baldasare...kupus od grada

[size=45]Zadar je prvak Hrvatske u košarci nakon 13 godina. Split pao pred publikom u Višnjiku[/size]

https://www.index.hr/sport/clanak/zadar-je-prvak-hrvatske-u-kosarci-nakon-13-godina-split-pao-pred-publikom-u-visnjiku/2281364.aspx
..................

evo satrali smo vas i u košarci :p :D

epikur37 wrote:
Samo da John Cleese s Bokanjca ne raqdi previše cirkusa.

Ali da je u sustav ubacio neočekivano veliku količinu nereda i nestabilnosti, ubacio je.

Speare Shaker wrote:

epikur37 wrote:
Samo da John Cleese s Bokanjca ne raqdi previše cirkusa.

Ali da je u sustav ubacio neočekivano veliku količinu nereda i nestabilnosti, ubacio je.

Nije loše malo protresti, ali da se ništa ne slomi :)

I gradonačelnica Siska vam sigurno ima svoju verikalu - Manolića. I još neki, nije jedina.
Kanalizacije može malo i sačekati.

epikur37 wrote:

Speare Shaker wrote:

epikur37 wrote:
Samo da John Cleese s Bokanjca ne raqdi previše cirkusa.

Ali da je u sustav ubacio neočekivano veliku količinu nereda i nestabilnosti, ubacio je.

Nije loše malo protresti, ali da se ništa ne slomi :)

Nije loše onako na ulici. u zabavnom dijelu javnog života, ali nestabilnost i nered u politici znaju jako skupo koštati.
Uostalom, imamo i primjer iz Italije, jer je jasno da se ni država ni lokalne zajednice ni narod nisu usrećili od svojih lakrdijaša kada su znali osvojiti neki zamjetan broj glasova.
S druge strane, u Engleskoj se na svakim izborima pojave lokalni oriđinali, ne pokupe značajnije brojeve glasova, budu zamijećeni, svi im se vesele i nikada se nađu pri vlasti, a kamoli na vlasti i svi sretni i zadovoljni, jer svatko zna gdje mu je mjesto, a gdje po definiciji nije.

epikur37 wrote:

debotoijusto wrote:split radi a zadar se gradi , ZD = BG

kmečanje

Ne radi se o kmečanju. Auto put je napravljen preko Zadra umjesto najkraćim pravcem uz odvojke fish bone. Šibenik, Zadar itd
Kad pune malo jača bura onda više nemamo autoput.

Sve 5,  imali ste lopova Kalmetu koji vas je lansira kao i nas u Sinju Vice Buljan...

mutava baštarda wrote:

Kad pune malo jača bura onda više nemamo autoput.

Autocesta je i napravljena prije svega radi sezone, a baš tada nešto i nema malo jače bure.
Tako da tu i ne vidim neki problem.

Speare Shaker wrote:

mutava baštarda wrote:

Kad pune malo jača bura onda više nemamo autoput.

Autocesta je i napravljena prije svega radi sezone, a baš tada nešto i nema malo jače bure.
Tako da tu i ne vidim neki problem.

Baštarda  bi trasu Knin Sinj

Speare Shaker wrote:

mutava baštarda wrote:

Kad pune malo jača bura onda više nemamo autoput.

Autocesta je i napravljena prije svega radi sezone, a baš tada nešto i nema malo jače bure.
Tako da tu i ne vidim neki problem.

Cesta je napravljena da poveže jug i sjever...
 To sa manje burnih dana ljeti sigurno nije bio argument kada su birali pravac.

mutava baštarda wrote:

Speare Shaker wrote:

mutava baštarda wrote:

Kad pune malo jača bura onda više nemamo autoput.

Autocesta je i napravljena prije svega radi sezone, a baš tada nešto i nema malo jače bure.
Tako da tu i ne vidim neki problem.

Cesta je napravljena da poveže jug i sjever...
 To sa manje burnih dana ljeti sigurno nije bio argument kada su birali pravac.

Nego su trebali preko Bihaća pa u Split po prijedlogu Jure Radića, tako da zaobiđu Zadar i još hrpu drugih gradova?
Mislim, cesta ja napravljena da turisti što prije dođu do bitnih turističkih odredišta na obali.
Ne da najkraćim putem spoje Zagreb i Split preko područja u kojima nitko neće odsjesti.

epikur37 wrote:

Speare Shaker wrote:

mutava baštarda wrote:

Kad pune malo jača bura onda više nemamo autoput.

Autocesta je i napravljena prije svega radi sezone, a baš tada nešto i nema malo jače bure.
Tako da tu i ne vidim neki problem.

Baštarda  bi trasu Knin Sinj

Da je su lopovi na vlasti bili iz Sinja onda možda i bi.
Ja sam za pravac duhopolje Knin oštarije

mutava baštarda wrote:

epikur37 wrote:

Speare Shaker wrote:

mutava baštarda wrote:

Kad pune malo jača bura onda više nemamo autoput.

Autocesta je i napravljena prije svega radi sezone, a baš tada nešto i nema malo jače bure.
Tako da tu i ne vidim neki problem.

Baštarda  bi trasu Knin Sinj

Da je su lopovi na vlasti bili iz Sinja onda možda i bi.
Ja sam za pravac duhopolje Knin oštarije

A grebi ga, kad ni Račan ni Čačić nisu iz Sinja.

Speare Shaker wrote:

mutava baštarda wrote:

Speare Shaker wrote:

mutava baštarda wrote:

Kad pune malo jača bura onda više nemamo autoput.

Autocesta je i napravljena prije svega radi sezone, a baš tada nešto i nema malo jače bure.
Tako da tu i ne vidim neki problem.

Cesta je napravljena da poveže jug i sjever...
 To sa manje burnih dana ljeti sigurno nije bio argument kada su birali pravac.

Nego su trebali preko Bihaća pa u Split po prijedlogu Jure Radića, tako da zaobiđu Zadar i još hrpu drugih gradova?
Mislim, cesta ja napravljena da turisti što prije dođu do bitnih turističkih odredišta na obali.
Ne da najkraćim putem spoje Zagreb i Split preko područja u kojima nitko neće odsjesti.

Ako gledaš na turiste koji idu kod Epija i Abena onda ok. Kad idu kod longija i totena onda ne baš.

Speare Shaker wrote:

mutava baštarda wrote:

epikur37 wrote:

Speare Shaker wrote:

mutava baštarda wrote:

Kad pune malo jača bura onda više nemamo autoput.

Autocesta je i napravljena prije svega radi sezone, a baš tada nešto i nema malo jače bure.
Tako da tu i ne vidim neki problem.

Baštarda  bi trasu Knin Sinj

Da je su lopovi na vlasti bili iz Sinja onda možda i bi.
Ja sam za pravac duhopolje Knin oštarije

A grebi ga, kad ni Račan ni Čačić nisu iz Sinja.

Da, sreća da Vice Buljan nije živ, dobili bi umjesto Zadra dvoranu u Višnjiku, a Splita Zapadnu obalu na Perući.

mutava baštarda wrote:

Speare Shaker wrote:

mutava baštarda wrote:

Speare Shaker wrote:

mutava baštarda wrote:

Kad pune malo jača bura onda više nemamo autoput.

Autocesta je i napravljena prije svega radi sezone, a baš tada nešto i nema malo jače bure.
Tako da tu i ne vidim neki problem.

Cesta je napravljena da poveže jug i sjever...
 To sa manje burnih dana ljeti sigurno nije bio argument kada su birali pravac.

Nego su trebali preko Bihaća pa u Split po prijedlogu Jure Radića, tako da zaobiđu Zadar i još hrpu drugih gradova?
Mislim, cesta ja napravljena da turisti što prije dođu do bitnih turističkih odredišta na obali.
Ne da najkraćim putem spoje Zagreb i Split preko područja u kojima nitko neće odsjesti.

Ako gledaš na turiste koji idu kod Epija i Abena onda ok. Kad idu kod longija i totena onda ne baš.

Ma na cijelu dalmatinsku obalu, ne samo kod epija i abena. Od autoceste do Splita i Makarske nije nikakav problem doći, a preostale prepreke će ionako biti uklonjene u nekom razumnom vremenu.
A uskoro će i Dubrovnik preko Pelješkog mosta biti spojen prvo brzom cestom odnosno poluautocestom, a zatim i autocestom punog profila.