Džaferović: Hrvatska negira UZP
Page 1 of 1
Džaferović: Hrvatska negira UZP
[url=safari-reader://avaz.ba/media/2021/05/17/1505620/thumbs/873x400.jpg][/url]
U proteklih deset godina svog postojanja Brdo-Brijuni proces se etablirao kao važna platforma za regionalnu saradnju i dijalog koji ima za cilj rješavanje otvorenih pitanja i unapređenje odnosa. Značaj ovog procesa jeste i u promoviranju evropske perspektive Zapadnog Balkana, rekao je u svom obraćanju na današnjem lidera Brdo-Brijuni procesa član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Upozorio je da je izvjesno da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama, kao i da nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi.
- Sve to dovodi do toga da se otvaraju rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz 30-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća. Evropa i Zapadni Balkan mogu i moraju bolje od toga - poručio je.
Ocijenio je da se sa sigurnošću može reći da je perspektiva članstva naših država u Evropskoj uniji proteklih decenija predstavljala najbolji i nezamjenjiv okvir za jačanje mira, stabilizaciju i realizaciju zajedničkih težnji ka prosperitetu.
Naglasio je da Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svim državama ovog regiona a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima.
- Želimo saradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava - naveo je.
Džaferović je istaknuo da između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi, koji se trebaju rješavati.
- Tako, Bosna i Hercegovina i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što mi nismo spremni. Granice BiH su poznate i međunarodno priznate i jedino je tako moguće zaključiti ugovor, a tek nakon toga dvije države trebaju razgovarati o uređenju pograničnih pitanja, u skladu sa praksom koja se primjenjuje u EU i u svijetu. Ono što naročito opterećuje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije jeste pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena. U vezi s time, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju - kazao je.
Na koncu, navodi Džaferović, potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije. Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja Hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma sa državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je osim za BiH vezano i za Crnu Goru.
Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran.
- Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekat, kršeći pravo BiH na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu s BiH, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez saglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH. Pitanje koje opterećuje odnose BiH i Hrvatske jeste i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tokom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje. Na koncu, tu je neriješeno pitanje imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, kojom hrvatske vlasti raspolažu i daju je pod koncesije, iako se radi o tuđoj imovini. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatiše hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma sa državom BiH - kazao je.
Uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna saradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišem nivou, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH, upozorio je Džaferović.
Pozitivan iskorak bila je zdravstvena podrška u vidu vakcina koju je Bosni i Hercegovini dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. Bosna i Hercegovina je uputila timove svojih ljekara u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali sa najvećim udarima pandemije.
U proteklih deset godina svog postojanja Brdo-Brijuni proces se etablirao kao važna platforma za regionalnu saradnju i dijalog koji ima za cilj rješavanje otvorenih pitanja i unapređenje odnosa. Značaj ovog procesa jeste i u promoviranju evropske perspektive Zapadnog Balkana, rekao je u svom obraćanju na današnjem lidera Brdo-Brijuni procesa član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Upozorio je da je izvjesno da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama, kao i da nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi.
- Sve to dovodi do toga da se otvaraju rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz 30-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća. Evropa i Zapadni Balkan mogu i moraju bolje od toga - poručio je.
Ocijenio je da se sa sigurnošću može reći da je perspektiva članstva naših država u Evropskoj uniji proteklih decenija predstavljala najbolji i nezamjenjiv okvir za jačanje mira, stabilizaciju i realizaciju zajedničkih težnji ka prosperitetu.
Naglasio je da Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svim državama ovog regiona a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima.
- Želimo saradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava - naveo je.
Džaferović je istaknuo da između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi, koji se trebaju rješavati.
- Tako, Bosna i Hercegovina i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što mi nismo spremni. Granice BiH su poznate i međunarodno priznate i jedino je tako moguće zaključiti ugovor, a tek nakon toga dvije države trebaju razgovarati o uređenju pograničnih pitanja, u skladu sa praksom koja se primjenjuje u EU i u svijetu. Ono što naročito opterećuje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije jeste pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena. U vezi s time, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju - kazao je.
Na koncu, navodi Džaferović, potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije. Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja Hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma sa državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je osim za BiH vezano i za Crnu Goru.
Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran.
- Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekat, kršeći pravo BiH na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu s BiH, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez saglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH. Pitanje koje opterećuje odnose BiH i Hrvatske jeste i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tokom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje. Na koncu, tu je neriješeno pitanje imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, kojom hrvatske vlasti raspolažu i daju je pod koncesije, iako se radi o tuđoj imovini. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatiše hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma sa državom BiH - kazao je.
Uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna saradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišem nivou, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH, upozorio je Džaferović.
Pozitivan iskorak bila je zdravstvena podrška u vidu vakcina koju je Bosni i Hercegovini dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. Bosna i Hercegovina je uputila timove svojih ljekara u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali sa najvećim udarima pandemije.
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Džaferović: Hrvatska negira UZP
Adem Vuchiqi nakon samita: Oko promjene granica nije bilo saglasnosti
Lideri zemalja zapadnog Balkana (foto: instagram.com/buducnostsrbijeav)
Aleksandar Adem Vuchiqi je, nakon plenarne sjednice, naveo da je najvažnije da postoji koncezus da se cijeli region nalazi na evropskom putu i da treba zajednički da se na tome radi.
- Podržali smo namjere, želje i pretenzije drugih na Zapadnom Balkanu za otvaranjem datuma za pregovore i viznom liberalizacijom - prenio je Adem Vuchiqi.
Ukazao je da bilo i mnogo stvari oko kojih nisu bili saglasni, a jedno pitanje koje je bilo ključno, kaže, bilo je pitanje promjene granica oko čega nije bilo saglasnosti.
Kako je objasnio, u regionu pojedini na dva različita načina tumače mijenjanje granica, onako kako se njima sviđa, a Srbija smatra da ne treba da se mijenjaju van pravila koja su ustanovili.
- Srbija se uvijek zalagala za nemijenjanje granica priznatih od UN, organizacije koja je univerzalno tijelo, a ne da se prema granicama ophodi kako koja zemlja želi po sistemu jednom može promjena, sutra ne može - rekao je Adem Vuchiqi.
- Ta naša inicijativa nije prihvaćena, a ostatkom teksta smo zadovoljni - dodao je Adem Vuchiqi.
Istakao je da su neki drugi tražili mnogo više i mnogo su nezadovoljniji.
Naglasio je da je bio pristojan i dobar sastanak uz mnogo replika.
- Ali na to smo navikli. Prije svega ih je bilo između Beograda i Prištine, svih nas sa Sarajevom, i unutar BiH. Ništa novo - zaključio je Adem Vuchiqi.
Na sastanku lidera Zapadnog Balkana u okviru proces Brdo-Brioni Srbija je prihvatila predložene zaključke, istakao je predsjednik Aleksandar Adem Vuchiqi.
Lideri zemalja zapadnog Balkana (foto: instagram.com/buducnostsrbijeav)
Aleksandar Adem Vuchiqi je, nakon plenarne sjednice, naveo da je najvažnije da postoji koncezus da se cijeli region nalazi na evropskom putu i da treba zajednički da se na tome radi.
- Podržali smo namjere, želje i pretenzije drugih na Zapadnom Balkanu za otvaranjem datuma za pregovore i viznom liberalizacijom - prenio je Adem Vuchiqi.
Ukazao je da bilo i mnogo stvari oko kojih nisu bili saglasni, a jedno pitanje koje je bilo ključno, kaže, bilo je pitanje promjene granica oko čega nije bilo saglasnosti.
Kako je objasnio, u regionu pojedini na dva različita načina tumače mijenjanje granica, onako kako se njima sviđa, a Srbija smatra da ne treba da se mijenjaju van pravila koja su ustanovili.
- Srbija se uvijek zalagala za nemijenjanje granica priznatih od UN, organizacije koja je univerzalno tijelo, a ne da se prema granicama ophodi kako koja zemlja želi po sistemu jednom može promjena, sutra ne može - rekao je Adem Vuchiqi.
- Ta naša inicijativa nije prihvaćena, a ostatkom teksta smo zadovoljni - dodao je Adem Vuchiqi.
Istakao je da su neki drugi tražili mnogo više i mnogo su nezadovoljniji.
Naglasio je da je bio pristojan i dobar sastanak uz mnogo replika.
- Ali na to smo navikli. Prije svega ih je bilo između Beograda i Prištine, svih nas sa Sarajevom, i unutar BiH. Ništa novo - zaključio je Adem Vuchiqi.
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Džaferović: Hrvatska negira UZP
Dodik nakon sastanka Brdo-Brijuni: Džaferović neopravdano optuživao Srbiju i Hrvatsku
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da je Bosna i Hercegovina u debelo zamrznutom statusu kada je riječ o integracijama u EU, a prokomentarisao je i ostale teme sa sastanka lidera procesa Brdo-Brijuni.
Dodik, koji je učestvovao na današnjem sastanku lidera procesa Brdo-Brijuni, rekao je da je bilo riječi i o BiH i izazovima, te o zastojima u političkom razvoju.
Dodik je govorio o izbornom zakonodavstvu u BiH ocijenivši da je propao dogovor o reformi Izbornog zakona jer se nisu uspjeli usaglasiti predstavnici Bošnjaka i Hrvata.
Navodi da je ključno pitanje na sastanku bilo proširenje EU.
"Proširenje ne zavisi od nas i u EU ima značajan broj zemalja koje su protiv rješenja", kaže Dodik.
On je naglasio da Predsjedništvo BiH nije imalo konsenzus o nastupu na sastanku lidera.
"Šefik Džaferović je neopravdano u svoje ime optuživao Srbiju i Hrvatsku, ali to je njegov stav, a ne Predsjedništva. Nismo uspjeli da dođemo do konsenzusa, jer da jesmo došao bi jedan član Predsjedništva i iznio naš stav", kaže Dodik.
On je naveo da je forum obilježio deset godina procesa u kojem su jasno postavljeni kriterijumi, da zemlje koje su ušle u EU sa bivšeg jugoslovenskog prostora i one koje to pretenduju plus Albanija moraju da se dogovaraju kako da se pomažu.
"Došli smo do Deklaracije koja upravo promoviše značaj tih 10 godina, kao i činjenice da se osvrnemo na proces pridruživanja EU i da se pokrene taj proces, koji je u desetogodišnjem zastoju", kaže Dodik.
On je napomenuo da su predstavnici Prištine insistirali gotovo dva sata na "rješenjima koji miniraju proces".
"Bilo i riječi o nepromjenljivosti granica i da to bude u skladu sa onim što priznaje UN i što je u skladu sa međunarodnim pravom, ali su to odbili ovi iz Prištine. Priština je insistirala da se navede 'Republika Kosovo' što nije moglo da bude prihvaćeno", rekao je Dodik.
Na sastanku lidera članica Brdo-Brijuni procesa na Brdu kod Kranja danas su usvojeni zaključci kojom se potvrđuje predanost procesu i istaknuto je da je proširenje EU na zemlje regiona geopolitička nužnost.
Osim Dodika, na samitu su učestvovali i članovi Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić, predsjednici Srbije Aleksandar Adem Vuchiqi, Slovenije Borut Pahor, Sjeverne Makedonije Stevo Panderovski, Crne Gore Milo Đukanović, Albanije Ilir Meta, Hrvatske Zoran Milanović, te Kosova Vjosa Osmani.
Inicijativu Brdo-Brioni pokrenule su 2010. godine Slovenija i Hrvatska u nastojanju povećanja povjerenja između zemalja u regionu i pomoći i njihovom pridruživanju EU.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da je Bosna i Hercegovina u debelo zamrznutom statusu kada je riječ o integracijama u EU, a prokomentarisao je i ostale teme sa sastanka lidera procesa Brdo-Brijuni.
Dodik, koji je učestvovao na današnjem sastanku lidera procesa Brdo-Brijuni, rekao je da je bilo riječi i o BiH i izazovima, te o zastojima u političkom razvoju.
Dodik je govorio o izbornom zakonodavstvu u BiH ocijenivši da je propao dogovor o reformi Izbornog zakona jer se nisu uspjeli usaglasiti predstavnici Bošnjaka i Hrvata.
Navodi da je ključno pitanje na sastanku bilo proširenje EU.
"Proširenje ne zavisi od nas i u EU ima značajan broj zemalja koje su protiv rješenja", kaže Dodik.
On je naglasio da Predsjedništvo BiH nije imalo konsenzus o nastupu na sastanku lidera.
"Šefik Džaferović je neopravdano u svoje ime optuživao Srbiju i Hrvatsku, ali to je njegov stav, a ne Predsjedništva. Nismo uspjeli da dođemo do konsenzusa, jer da jesmo došao bi jedan član Predsjedništva i iznio naš stav", kaže Dodik.
On je naveo da je forum obilježio deset godina procesa u kojem su jasno postavljeni kriterijumi, da zemlje koje su ušle u EU sa bivšeg jugoslovenskog prostora i one koje to pretenduju plus Albanija moraju da se dogovaraju kako da se pomažu.
"Došli smo do Deklaracije koja upravo promoviše značaj tih 10 godina, kao i činjenice da se osvrnemo na proces pridruživanja EU i da se pokrene taj proces, koji je u desetogodišnjem zastoju", kaže Dodik.
On je napomenuo da su predstavnici Prištine insistirali gotovo dva sata na "rješenjima koji miniraju proces".
"Bilo i riječi o nepromjenljivosti granica i da to bude u skladu sa onim što priznaje UN i što je u skladu sa međunarodnim pravom, ali su to odbili ovi iz Prištine. Priština je insistirala da se navede 'Republika Kosovo' što nije moglo da bude prihvaćeno", rekao je Dodik.
Na sastanku lidera članica Brdo-Brijuni procesa na Brdu kod Kranja danas su usvojeni zaključci kojom se potvrđuje predanost procesu i istaknuto je da je proširenje EU na zemlje regiona geopolitička nužnost.
Osim Dodika, na samitu su učestvovali i članovi Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić, predsjednici Srbije Aleksandar Adem Vuchiqi, Slovenije Borut Pahor, Sjeverne Makedonije Stevo Panderovski, Crne Gore Milo Đukanović, Albanije Ilir Meta, Hrvatske Zoran Milanović, te Kosova Vjosa Osmani.
Inicijativu Brdo-Brioni pokrenule su 2010. godine Slovenija i Hrvatska u nastojanju povećanja povjerenja između zemalja u regionu i pomoći i njihovom pridruživanju EU.
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Džaferović: Hrvatska negira UZP
Te budale is Sarajeva pricaju kako hoce normalizaciju a sve moguce rade da do normalizacije ne dodje.
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Džaferović: Hrvatska negira UZP
Dodik poklopio Džaferovića
https://www.klix.ba/vijesti/bih/dodik-nakon-sastanka-brdo-brijuni-dzaferovic-neopravdano-optuzivao-srbiju-i-hrvatsku/210517145
https://www.klix.ba/vijesti/bih/dodik-nakon-sastanka-brdo-brijuni-dzaferovic-neopravdano-optuzivao-srbiju-i-hrvatsku/210517145
RayMabus- Posts : 184104
2014-04-11
Similar topics
» Džaferović: Hrvatska politika prema BiH i Bošnjacima ima sve elemente fašizma... Nek se Kolinda bavi Ustaštvom
» '' Hrvatska O SVEMU PIŠU I AMERIKANCI REAKCIJE STRANIH MEDIJA: ‘Tisuće Hrvata prosvjedovalo protiv konvencije koja štiti žene od nasilja, a sve ih više slavi ustaše i negira holokaust''
» POLICIJA NEGIRA NEPROPISNO OBAVLJANJE DUŽNOSTI
» bugarska negira postojanje slo.makedonaca i m.jezika
» Tegeltija: Agresivna pseudograđanizacija negira građanska prava
» '' Hrvatska O SVEMU PIŠU I AMERIKANCI REAKCIJE STRANIH MEDIJA: ‘Tisuće Hrvata prosvjedovalo protiv konvencije koja štiti žene od nasilja, a sve ih više slavi ustaše i negira holokaust''
» POLICIJA NEGIRA NEPROPISNO OBAVLJANJE DUŽNOSTI
» bugarska negira postojanje slo.makedonaca i m.jezika
» Tegeltija: Agresivna pseudograđanizacija negira građanska prava
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum