Tegeltija: Agresivna pseudograđanizacija negira građanska prava

[size=30]Tegeltija: Agresivna pseudograđanizacija negira građanska prava[/size]

Kako je u zadnje vrijeme u BiH reaktuelizovana priča o tzv. "građanskoj državi" i njoj suprotstavljenih "etniciteta", koji (po tim konceptima) negiraju građanski karakter države, nalazim potrebnim da ukažem na pseudokarakter takve vrste rasprava i suštinsku negaciju građanskih prava koji iz takve pseudograđanizacije proizilaze, piše u kolmni za Glas Srpske Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.




Milan Tegeltija (Foto:vecernji.ba)
Tekst prenosimo u cijelosti:
Naime, na samom početku ovog teksta želim da naglasim da se radi o potpuno besmislenoj raspravi sa aspekta istinske borbe za građanska prava, jer pojam etnosa ni na koji način nije suprotstavljen pojmu građanstva. Pojednostavljeno govoreći, svi pripadnici etničkih grupa u BiH - naroda (kako konstitutivnih tako i ostalih) istovremeno su i građani BiH (pod uslovom da imaju državljanstvo BiH). Shodno tome, teza da konstitutivnost naroda u BiH negira građanstvo u BiH ili građanska prava, nema nikakvog logičkog, a ni pravnog uporišta.
Prije ulaska u samu suštinu rasprave treba potcrtati da je BiH etnički i strukturno složena država sastavljena od dva entiteta (strukturna složenost) i tri konstitutivna naroda i ostalih (etnička složenost).
Sva tri konstitutivna naroda i ostali su građani BiH. Prema tome, pojam građanina ima široki obuhvat u koji ulaze i konstitutivni narodi i ostali. Prema tome, ne radi se o pojmovima koji su suprotstavljeni jedan drugom nego inkorporiranim i komplementarnim pojmovima i kategorijama. Agresivni zagovornici tzv. "građanske BiH" zbog toga u stvari ne promovišu građansku državu, jer ona i ovakva kakva je trenutno jeste građanska, nego pod tim deklarativnim ciljem promovišu u stvari delegitimiranje konstitutivnosti naroda prepoznatih aktuelnim Ustavom BiH i formiranje jedne nacije u BiH koja bi u sebi sublimirala sve državljane BiH i koja bi se vjerovatno nazivala bosanskom (trenutno Ustavom BiH nigdje nije prepoznata, te se shodno aktuelnom Ustavu BiH može uvrstiti pod kategoriju ostalih za one koji imaju takav nacionalni osjećaj).
Suštinski se pod tom idejom "pseudograđanizacije" radi o osporavanju BiH kao etnički složene države i njenog svođenja na jednostavnu i monolitnu nacionalnu državu Bosanaca i Hercegovaca.
Zbog toga je potrebno prije svega razobličiti kvazipravni konflikt između građanskog i etničkog, jer se na tom kvazipravnom konfliktu gradi ovakva teza. Razobličavanje ovog kvazipravnog konflikta između građanskog i etničkog važno je kako se on ne bi mogao koristiti kao argument i maska za posve drugačije ciljeve od onih koji se deklarativno promovišu kao borba za građanska prava.
U pravnom smislu građanin je generički pojam zasnovan na državljanstvu.
Dakle, građanin BiH je svaki čovjek koji ima državljanstvo BiH.
Isti je slučaj sa pojmom građanin u entitetima, građanin svakog od entiteta je čovjek koji pored državljanstva BiH ima državljanstvo tog entiteta.
Međutim, taj pojam građanin ni na koji način nije suprotstavljen etnosu, odnosno etničkom opredjeljenju građanina.
Možda bi bolje bilo reći pojam građanin je komplementaran pravima građana koja proizilaze iz pripadnosti etničkim kolektivitetima u etnički složenim državama kao što je BiH.
U etnički složenim državama uglavnom postoji Ustavom zagarantovan opus individualnih prava građana zasnovanih na pripadnosti etničkom kolektivitetu. Najčešće se radi o pravu garantovanog predstavljanja u svim granama vlasti i procesu donošenja odluka. Takav je slučaj i u BiH.
Ako neko pak sumnja u ovu moju tezu, neka pregleda brojne ustave demokratskih zemalja, koje na bazi takve pripadnosti etničkom kolektivitetu daju pravo zagarantovanog predstavljanja čak i nacionalnim manjinama u parlamentima, vladama itd.
Znači, individualna prava zasnovana na pripadnosti etničkom kolektivitetu nisu nešto jedinstveno i nešto što postoji samo u BiH, nego su takva prava u stvari demokratski standard.
Postavlja se onda logično pitanje, ako nacionalne manjine na bazi etničkog kolektiviteta (u jednostavnim nacionalnim državama) imaju pravo garantovanog predstavljanja, koja je logika da takvo pravo nemaju konstitutivni narodi u etnički i strukturno složenim državama kakva je BiH, u kojoj su konstitutivni narodi njeno ustavno gradivno tkivo.
Dakle, u opusu individualnih prava građana u etnički složenim državama, a BiH je sasvim sigurno takva, je i pravo na pripadnost etničkoj grupi - narodu i izvedenim ustavnim pravima (prvenstveno pravu garantovanog predstavljanja) koja iz te etničke pripadnosti građana proizilaze.
Јedini problem koji se može opravdano postaviti je pravo građanina na jednak pristup svim javnim funkcijama.
Јedina institucija u BiH u kojoj postoji taj problem je Predsjedništvo BiH i tu definitivno odgovor daje presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci". Prema tome, nemogućnost pristupa svih građana funkciji člana Predsjedništva BiH predstavlja anomaliju, i tu anomaliju se može relativno jednostavno i lako riješiti amandmanskom intervencijom na Ustav BiH. Međutim, ta jedna otklonjiva anomalija ni na koji način nije argument kojim se može opravdati teza o suprotstavljenosti pojma građanstva sa pojmom etničkog i pravima koja iz pripadnosti etničkom kolektivitetu proizilaze.
Naprotiv, takva agresivna pseudograđanizacija i poziv na deetnizaciju i delegitimizaciju prava zasnovanih na etničkom kolektivitetu suštinski predstavlja negaciju građanskih prava, ne samo negiranje osnovnog prava na osjećaj nacionalne pripadnosti i prava konstitutivnog nacionalnog kolektiviteta, nego i narušavanje onih individualnih građanskih prava koja proizilaze iz prava na pripadnost etničkom kolektivitetu u etničko i strukturno složenoj državi kakva je BiH, a koja građanima shodno Ustavu BiH pripadaju.
Zato bih zaključio konstatacijom da ovakva agresivna pseudograđanizacija, u stvari predstavlja maskiran, ali direktan poziv na oduzimanje čitavog opusa građanskih prava građana, koja su kao takva prepoznata aktuelnim Ustavom BiH.

Đabe pričat o tome , eto njega još tri godine na vlasti a bit će još četiri ako se ne promini izborni zakon

RayMabus wrote:Đabe pričat o tome , eto njega još tri godine na vlasti a bit će još četiri ako se ne promini izborni zakon

Da ga nije iskloniralo i izglasalo svu trojicu u predsjedništvo? 

Komšić je tu do 2022 a HDZ leti s vlasti iduće godine i opet će ti liva vlada u Hrvatskoj tu temu stavit pod tapet i opet će se on kandidirat i opet bit predstavnik RH. Jebeš tu igru. Triba nam imigrantski val da socijalisti ne dobiju iduće izbore.

RayMabus wrote:Komšić je tu do 2022 a HDZ leti s vlasti iduće godine i opet će ti liva vlada u Hrvatskoj tu temu stavit pod tapet i opet će se on kandidirat i opet bit predstavnik RH. Jebeš tu igru. Triba nam imigrantski val da socijalisti ne dobiju iduće izbore.

Ili već i ove, kako koga pitaš.

Da smo letili svaki puta kad su nas slali, ne bismo ni dana bili na vlasti. Osim možda 25.06.1991, 8.10.1991 i 4.08.1995 jer nitko nije imao muda obaviti posao u ta 72 sata osim HDZ-a.

Nećete ove , ne ide se HNS i Pupiju iz fotelja.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Next_Croatian_parliamentary_election

Za godinu dana.

Telgetija je propustio reći šta se stvarno krije iza sarajlabadskog guranja "graDŽanstva".
Može upitati za objašnjenje prvog Srbina ili Hrvata koji sretne na ulici.