jos malo srbije
Page 1 of 1
jos malo srbije
"VELIKO je pitanje kako će ga završiti. Njihov fiskalni prostor se izuzetno suzio. Udavili su sami sebe, a za sada je to autoput za nigdje."
Ovako je Reuters u ljeto 2018. prenio riječi neimenovanog dužnosnika EU o Crnoj Gori i autoputu Bar-Boljare, čiju izgradnju kreditira Kina.
Tada nitko nije ni pomišljao na pandemiju koja će praktično izbrisati turizam i poljuljati ekonomiju turističkih zemalja. S padom BDP-a od 15.2 posto prošle godine, Crna Gora spada u te teško pogođene zemlje. Usporedbe radi, Srbija je, prema podacima Svjetske banke, 1999. godine nakon višemjesečnog bombardiranja imala pad privrede od 9.4 posto, piše Deutsche Welle.
Goran Radosavljević, koji je bio i državni tajnik u srpskom ministarstvu financija, prisjeća se da su pregovori za Koridor 10 s Europskom investicijskom bankom (EIB) bili vrlo dugi i mučni. "Kada je javni dug Srbije bio 27 posto BDP-a, mi smo pregovarali Koridor 10 s EIB-om i to je trajalo dvije godine. To je sve jako mučno, a onda dođu Kinezi i kažu – što vam treba, koliko vam treba i kad vam treba? Fleksibilnost koju Kinezi imaju ne može se usporediti s Europom, to su nebo i zemlja."
"I onda kad političari sjednu i razmisle, kažu – jednostavnije mi je da uzmem od Kine, košta me više, ali ne vraćam ja, fleksibilnije je, nešto ću uraditi, napravit ću neki put – idi sad ti i objašnjavaj nekome iz Čačka da je kineski kredit skuplji od europskog: baš ga briga, on je dobio put", kaže Radosavljević.
Prema podacima Uprave za javni dug, Srbija trenutno ima nešto manje od 1.1 milijarde eura duga prema Kini, što, prema računici DW-a, iznosi 2.31 posto srpskog BDP-a. Međutim, rebalans budžeta za 2021. predviđa јоš 2.02 milijarde eura kredita od kineskih banaka. Pritom budžet kaže da je Srbija do 2039. preuzela barem još 1.1 milijardu eura duga prema Kini, s različitim datumima dospijeća i kamatama uglavnom između 2 i 3 posto.
Međutim, u budžetu (još uvijek) nema 3.2 milijarde eura koje je Srbija bez ikakve javne nabave dodijelila Kini za izgradnju kanalizacije i infrastrukture za odlaganje komunalnog čvrstog otpada, niti ima milijardi eura za izgradnju metroa u Beogradu, kao ni 165 milijuna eura za budući toplovod Novi Beograd-Obrenovac.
Svi projekti idu po osnovi Sporazuma o ekonomskoj i tehničkoj suradnji u oblasti infrastrukture između Srbije i Kine, koji je 2009. potpisao tadašnji ministar Mlađan Dinkić. Prema ovom sporazumu, kineski partner ne plaća PDV, carinu, za njega ne važi obveza javnog nadmetanja.
"Sama zemlja je kriva što dozvoljava nepoštivanje svojih propisa", smatra Goran Radosavljević. "Postoje deseci ozbiljnih firmi sa zapada koje su to isto radile u zemljama gdje su te zemlje to dozvolile – zagađenje, korupcija, na primjer njemački Siemens u Africi."
"Odgovornost za korupciju, zagađenje, nepoštovanje zakona leži isključivo na državi Srbiji. Ako im zemlja dozvoli da to rade, oni neće bježati od toga. Ne postoji nikakav razlog da inspekcija ne ode, izmjeri zagađenje zraka u Boru i primijeni zakon. Ali – država šuti", zaključuje Radosavljević.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/deutsche-welle-upada-li-srbija-u-duznicku-klopku-kine/2272930.aspx
Ovako je Reuters u ljeto 2018. prenio riječi neimenovanog dužnosnika EU o Crnoj Gori i autoputu Bar-Boljare, čiju izgradnju kreditira Kina.
Tada nitko nije ni pomišljao na pandemiju koja će praktično izbrisati turizam i poljuljati ekonomiju turističkih zemalja. S padom BDP-a od 15.2 posto prošle godine, Crna Gora spada u te teško pogođene zemlje. Usporedbe radi, Srbija je, prema podacima Svjetske banke, 1999. godine nakon višemjesečnog bombardiranja imala pad privrede od 9.4 posto, piše Deutsche Welle.
Goran Radosavljević, koji je bio i državni tajnik u srpskom ministarstvu financija, prisjeća se da su pregovori za Koridor 10 s Europskom investicijskom bankom (EIB) bili vrlo dugi i mučni. "Kada je javni dug Srbije bio 27 posto BDP-a, mi smo pregovarali Koridor 10 s EIB-om i to je trajalo dvije godine. To je sve jako mučno, a onda dođu Kinezi i kažu – što vam treba, koliko vam treba i kad vam treba? Fleksibilnost koju Kinezi imaju ne može se usporediti s Europom, to su nebo i zemlja."
"I onda kad političari sjednu i razmisle, kažu – jednostavnije mi je da uzmem od Kine, košta me više, ali ne vraćam ja, fleksibilnije je, nešto ću uraditi, napravit ću neki put – idi sad ti i objašnjavaj nekome iz Čačka da je kineski kredit skuplji od europskog: baš ga briga, on je dobio put", kaže Radosavljević.
Prema podacima Uprave za javni dug, Srbija trenutno ima nešto manje od 1.1 milijarde eura duga prema Kini, što, prema računici DW-a, iznosi 2.31 posto srpskog BDP-a. Međutim, rebalans budžeta za 2021. predviđa јоš 2.02 milijarde eura kredita od kineskih banaka. Pritom budžet kaže da je Srbija do 2039. preuzela barem još 1.1 milijardu eura duga prema Kini, s različitim datumima dospijeća i kamatama uglavnom između 2 i 3 posto.
Međutim, u budžetu (još uvijek) nema 3.2 milijarde eura koje je Srbija bez ikakve javne nabave dodijelila Kini za izgradnju kanalizacije i infrastrukture za odlaganje komunalnog čvrstog otpada, niti ima milijardi eura za izgradnju metroa u Beogradu, kao ni 165 milijuna eura za budući toplovod Novi Beograd-Obrenovac.
Svi projekti idu po osnovi Sporazuma o ekonomskoj i tehničkoj suradnji u oblasti infrastrukture između Srbije i Kine, koji je 2009. potpisao tadašnji ministar Mlađan Dinkić. Prema ovom sporazumu, kineski partner ne plaća PDV, carinu, za njega ne važi obveza javnog nadmetanja.
"Sama zemlja je kriva što dozvoljava nepoštivanje svojih propisa", smatra Goran Radosavljević. "Postoje deseci ozbiljnih firmi sa zapada koje su to isto radile u zemljama gdje su te zemlje to dozvolile – zagađenje, korupcija, na primjer njemački Siemens u Africi."
"Odgovornost za korupciju, zagađenje, nepoštovanje zakona leži isključivo na državi Srbiji. Ako im zemlja dozvoli da to rade, oni neće bježati od toga. Ne postoji nikakav razlog da inspekcija ne ode, izmjeri zagađenje zraka u Boru i primijeni zakon. Ali – država šuti", zaključuje Radosavljević.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/deutsche-welle-upada-li-srbija-u-duznicku-klopku-kine/2272930.aspx
debotoijusto- Posts : 31574
2014-04-12
Re: jos malo srbije
srbi su srpsko-hrvatski mijenjali za kinesko-srpski
debotoijusto- Posts : 31574
2014-04-12
Re: jos malo srbije
A jepe se njih. Oni još nisu Titov dug otplatili.
https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/zivot-s-titom-srbi-ce-jos-21-godinu-otplacivati-dugove-koje-im-je-ostavio-marsal-cifra-je-zaista-ogromna-hrvatska-je-svoj-racun-podmirila-1062783
https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/zivot-s-titom-srbi-ce-jos-21-godinu-otplacivati-dugove-koje-im-je-ostavio-marsal-cifra-je-zaista-ogromna-hrvatska-je-svoj-racun-podmirila-1062783
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: jos malo srbije
RayMabus wrote:A jepe se njih. Oni još nisu Titov dug otplatili.
https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/zivot-s-titom-srbi-ce-jos-21-godinu-otplacivati-dugove-koje-im-je-ostavio-marsal-cifra-je-zaista-ogromna-hrvatska-je-svoj-racun-podmirila-1062783
rvacka je "otplatila" dug tako da se zadužila kod istih kojima je dugovala. kako je to fantastično!
Guest- Guest
Re: jos malo srbije
Republička vlada u Beogradu sedamdesetih i osamdesetih godina zadužila se, u današnjoj protuvrijednosti, za oko 9 milijardi eura. Pariški klub kreditora dao im je zajam od 3,8 milijardi dolara, a Londonski klub još 2,5 milijarde. Srbija je naknadno podizala mnoge kredite i kod Svjetske Banke, u Kini, Rusiji, Libiji, Kuvajtu…, no medijski fokus golemih vanjskih zaduženja uvijek im je nekako primarno usmjeren na Titovo vrijeme i njegovu metaforičku krivnju za trajni život Srba u dugovima do guše.
Premda službeni podaci Narodne banke Srbije sasvim jasno upućuju na neke druge krivce: među pet najvećih kreditnih obaveza koje im ove godine dolaze na naplatu nalaze se krediti prema Rusiji, Svjetskoj banci i Kini, te temeljem dospjelih euroobveznica.
debotoijusto- Posts : 31574
2014-04-12
Re: jos malo srbije
Jednog dana će se svi sa sjetom sjećati Vučicevog zlatnog doba i kako je prije bilo bolje nego li je danas.
A šta seljak zna šta je to kredit
A šta seljak zna šta je to kredit
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: jos malo srbije
Svi ti dugovi se sada mogu refinansirati po najboljim
kamatama.
Pustis hartije od vrednost na trziste po 2% kamati i sa tim
novcem reprogramiras dug sa visokim kamatama.
Banke ne daju nikakve kamate, tako da ce biti interesovanja.
Moglo se tako nesto i sa niskim kursom dolara uraditi, kada
je kurs bio 1.60 u korist eura, mozda cak i 1.64 ako ne gresim.
kamatama.
Pustis hartije od vrednost na trziste po 2% kamati i sa tim
novcem reprogramiras dug sa visokim kamatama.
Banke ne daju nikakve kamate, tako da ce biti interesovanja.
Moglo se tako nesto i sa niskim kursom dolara uraditi, kada
je kurs bio 1.60 u korist eura, mozda cak i 1.64 ako ne gresim.
Serbinho-3- Posts : 27664
2014-08-25
Lokacija: : Italy
Similar topics
» Malo slađa,malo Zorka,malo trupci i motorka
» Kad je u pitanju srpska politička kultura, srpska mitološka kultura, stvari su malo kompleksnije, malo dublje i malo je to više ideologizirana, pervertirana svijest nego što mi znamo i pretpostavljamo
» Prevrtljivi SDP:Malo bi ukidali općine i županije,malo ne bi-ovisno sa kim koaliraju
» SOCIJALISTIČKI RASIZAM
» Modni dizajner iz Srbije iz Srbije došao u županijski ured u Iloku i u hodniku se posrao
» Kad je u pitanju srpska politička kultura, srpska mitološka kultura, stvari su malo kompleksnije, malo dublje i malo je to više ideologizirana, pervertirana svijest nego što mi znamo i pretpostavljamo
» Prevrtljivi SDP:Malo bi ukidali općine i županije,malo ne bi-ovisno sa kim koaliraju
» SOCIJALISTIČKI RASIZAM
» Modni dizajner iz Srbije iz Srbije došao u županijski ured u Iloku i u hodniku se posrao
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum