U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Page 1 of 2
Page 1 of 2 • 1, 2
U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-7-godina-hrvatska-je-ostala-bez-200000-stanovnika-ekonomist-strahovito-propadamo/2256504.aspx
U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Adriano MilovanPrije sat vremena
425
Foto: Tomislav Miletić / Pixsell
Prema tim podacima, Hrvatska je krajem 2012. godine, uoči pristupanja Uniji, imala nešto više od 4.26 milijuna stanovnika. Krajem 2019. godine imala je nešto manje od 4.06 milijuna stanovnika.
Porazna demografska slika zemlje posljedica je negativnog prirodnog prirasta, odnosno većeg broja umrlih nego rođenih, ali još i znatno više masovnog iseljavanja koje je rezultat otvaranja tržišta rada ostalih članica Europske unije za hrvatske državljane.
Stručnjaci upozoravaju da su demografski pokazatelji vjerojatno i gori nego što ih prikazuje službena statistika, s obzirom na to da se ona temelji na registrima državnih institucija koji, međutim, nisu ažurirani. Naime, mnogi koji se isele iz Hrvatske ne odjavljuju ovdašnje prebivalište, barem ne odmah, nego tek nakon nekog vremena, kada vide kako su se snašli u novoj sredini. Stoga procjenjuju da je broj stanovnika Hrvatske već pao ispod četiri milijuna.
"S ovakvim prirodnim padom broja stanovnika, odnosno većim brojem umrlih nego rođenih, koji sad doseže oko 20.000, Hrvatska će u narednih pet godina izgubiti grad veličine Osijeka. To je strahovito brzo demografsko propadanje. Kada tome pridodamo i veliko iseljavanje, što je posljedica liberalizacije tržišta rada drugih članica Europske unije za hrvatske državljane, Hrvatska se demografski nalazi u jako teškoj situaciji", ocjenjuje za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji upozorava da je pandemija koronavirusa povećala broj smrtnih slučajeva u Hrvatskoj.
Ubrzani trend smanjivanja broja stanovnika posljednjih godina - dakle, u razdoblju u kojem su se hrvatskim radnicima širom otvorila vrata bogatijih članica Unije - pokazuju i podaci DZS-a. Oni pokazuju da je u Hrvatskoj još krajem 2015. godine živjelo oko 4.19 milijuna stanovnika, već tijekom 2016. godine taj broj se smanjio za oko 40.000, dok se u 2017. smanjio za dodatnih 50-ak tisuća. Trend smanjenja broja stanovnika bio je nešto manji u 2018. i 2019. godini: u 2018. se hrvatsko stanovništvo smanjilo za oko 30.000, a u 2019. za oko 18.000 ljudi. Naravno, smanjenje broja stanovnika ne može se objasniti samo iseljavanjem nego i negativnim prirodnim prirastom, no to ne mijenja zaključak da je Hrvatska na pragu demografskog sloma.
Tim više što se, prema preliminarnim procjenama DZS-a, broj stanovnika nastavio smanjivati i u prošloj godini, koju je obilježila pandemija koronavirusa. Tako je Hrvatska, prema tim preliminarnim procjenama, sredinom 2020. godine imala manje od 4.05 milijuna stanovnika, odnosno oko 11.000 manje nego krajem 2019. Dio krivnje za to snosi i povećana smrtnost zbog koronavirusa, ali i u korona-godini je, kako svjedoče i sami poslodavci, nastavljeno iseljavanje, iako znatno sporijim tempom nego prethodnih godina, što je ponajprije rezultat restrikcija u putovanjima.
Razloga za iseljavanje u Hrvatskoj ne nedostaje. Novi hrvatski iseljenici na društvenim mrežama i u istraživanjima najčešće navode nemogućnost pronalaska posla ili nezadovoljstvo poslom ako ga imaju, zatim male plaće u uvjetima razmjerno visoke razine cijena kakva je u Hrvatskoj, pa ovrhe, nepotizam i ostale probleme s kojima se kao društvo suočavamo. Ukratko, ne vide ovdje perspektivu pa se odlučuju za život u nekoj novoj, stranoj sredini. Makar i samo privremeno. Među zemljama u koje se hrvatski državljani najčešće iseljavaju statistike su dosad navodile prije svega Njemačku, ali i Austriju i Irsku, a posljednjih je godina bio i sve izraženiji trend iseljavanja u pojedine nove članice Europske unije, posebno u Sloveniju i Češku.
S druge strane, Hrvatska nikako da postane atraktivnije mjesto za doseljavanje radne snage. Useljavanja je, doduše, uvijek bilo pa se u Hrvatsku, kako pokazuju podaci DZS-a, u 2019. godini doselilo nešto manje od 38.000 ljudi iz inozemstva. U velikom broju je tu riječ o Hrvatima iz Bosne i Hercegovine i Srbije, koji imaju dvojno državljanstvo. Ipak, i kod njih je, upozoravaju stručnjaci, od ulaska Hrvatske u EU vidljiv trend okretanja životu u drugim članicama Unije, a mnogi od njih na Hrvatsku gledaju samo kao na usputnu stanicu na putu prema životu u razvijenijim članicama Unije.
Posljedica takvih procesa je, upozorava Lovrinčević, ubrzano starenje hrvatskoga stanovništva, demografska pustoš u cijelim regijama i nedostatak radne snage. Sve je to velik uteg i za hrvatsku ekonomiju, budući da život u depopuliranim područjima treba održavati, a to košta. Zato će Hrvatska, poručuje naš sugovornik, morati razmisliti o novoj demografskoj politici, koju će trebati uskladiti s regionalnom politikom.
"Postajemo staro, ali siromašno društvo, za razliku od, recimo, Japana, koje je staro, ali bogato društvo", poručuje Lovrinčević.
U fokusu nove demografske politike ponajprije bi se, dodaje, trebalo naći poticanje hrvatskih iseljenika da se vrate u Hrvatsku. No trebat će, ističe, razmisliti i o privlačenju radne snage iz drugih zemalja, pri čemu treba voditi računa o tome da demografski bazen zemalja europskog jugoistoka presušuje i da iz njega više nije realno očekivati veće doseljavanje. Stoga će, kaže, trebati razmisliti iz kojih dijelova Europe i svijeta će Hrvatska moći privući kvalificiranu radnu snagu u fertilnoj dobi. To je pitanje za javnu raspravu, odgovor na koje će morati dati hrvatska politika i društvo u cjelini.
Unatoč izrazito negativnim demografskim kretanjima, ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je glavni iseljenički val ipak iza nas. U narednim godinama, napominje, može se očekivati povrat dijela iseljenika, kako zbog projekata koji će se sufinancirati novcem iz fondova Europske unije, a koji će otvarati nova radna mjesta, tako i zbog znatno viših troškova života u zemljama u koje hrvatski državljani iseljavaju od onih u Hrvatskoj. Tome će, ističe Novotny, pridonijeti i očekivani skori ulazak Hrvatske u Schengen koji će olakšati dnevne migracije. Slično je iskustvo, dodaje, i ostalih novih članica, koje su prije nas pristupile Uniji.
"U Sloveniji je nakon ulaska u Schengen došlo do porasta dnevnih migracija. Mnogi radnici iz Ptuja i Maribora svakodnevno odlaze na rad u Austriju, dok dio stanovnika Kopra ili Nove Gorice svakodnevno putuje na posao u Italiju. Pa i kod nas je nakon sloma Uljanika primjetan trend većih dnevnih migracija ljudi iz Pule i Rijeke prema Monfalconeu, gdje rade u brodograđevnoj industriji, a još ni nismo u Schengenu. Također, nekome iz sjeverozapadne Hrvatske bliži je Graz nego Zagreb i njemu će ulazak u Schengen olakšati dnevne migracije", ističe Novotny.
I demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta vjeruje kako je glavni iseljenički val iz Hrvatske u načelu gotov. Već i u godinama prije koronakrize - u 2018. i 2019. - bilo je, ističe, vidljivo da se iseljava manje ljudi nego ranijih godina. Podatke za 2020. još čekamo, a vrlo je vjerojatno, napominje Čipin, da nas je već sada manje od četiri milijuna. Ipak, ističe naš sugovornik, za konkretnije zaključke trebat će pričekati novi popis stanovništva.
Sve to ne znači da i u narednim godinama neće biti iseljavanja iz Hrvatske. Stručnjaci kažu da će se iseljavanje nastaviti, ali sporijim tempom nego prethodnih godina. Među onima koji će i u narednim godinama vjerojatno nastaviti iseljavati obično spominju liječnike i medicinsko osoblje, zatim građevince i majstore raznih profila.
Istodobno, Hrvatska će morati poraditi na povratku dijela iseljenika, kao i na privlačenju novih stanovnika, bez kojih će gospodarstvo teško moći naprijed. Tim više što se naša ekonomija temelji na uslugama, a one trebaju radnu snagu.
"Trebalo bi se okrenuti privlačenju ljudi koji su iz Hrvatske otišli posljednjih godina. Njih je lakše privući nego one koji su ranije otišli", zaključuje za Index Čipin.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Adriano MilovanPrije sat vremena
425
Foto: Tomislav Miletić / Pixsell
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U SAMO sedam godina, od 2013., kada je ušla u EU, pa do kraja 2019., Hrvatska je ostala bez oko 200.000 stanovnika, proizlazi iz novih procjena državne statistike. Prema tim podacima, Hrvatska je krajem 2012. godine, uoči pristupanja Uniji, imala nešto više od 4.26 milijuna stanovnika. Krajem 2019. godine imala je nešto manje od 4.06 milijuna stanovnika.
Porazna demografska slika zemlje posljedica je negativnog prirodnog prirasta, odnosno većeg broja umrlih nego rođenih, ali još i znatno više masovnog iseljavanja koje je rezultat otvaranja tržišta rada ostalih članica Europske unije za hrvatske državljane.
Stručnjaci upozoravaju da su demografski pokazatelji vjerojatno i gori nego što ih prikazuje službena statistika, s obzirom na to da se ona temelji na registrima državnih institucija koji, međutim, nisu ažurirani. Naime, mnogi koji se isele iz Hrvatske ne odjavljuju ovdašnje prebivalište, barem ne odmah, nego tek nakon nekog vremena, kada vide kako su se snašli u novoj sredini. Stoga procjenjuju da je broj stanovnika Hrvatske već pao ispod četiri milijuna.
U pet godina gubimo grad veličine Osijeka
"S ovakvim prirodnim padom broja stanovnika, odnosno većim brojem umrlih nego rođenih, koji sad doseže oko 20.000, Hrvatska će u narednih pet godina izgubiti grad veličine Osijeka. To je strahovito brzo demografsko propadanje. Kada tome pridodamo i veliko iseljavanje, što je posljedica liberalizacije tržišta rada drugih članica Europske unije za hrvatske državljane, Hrvatska se demografski nalazi u jako teškoj situaciji", ocjenjuje za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji upozorava da je pandemija koronavirusa povećala broj smrtnih slučajeva u Hrvatskoj.
Ubrzani trend smanjivanja broja stanovnika posljednjih godina - dakle, u razdoblju u kojem su se hrvatskim radnicima širom otvorila vrata bogatijih članica Unije - pokazuju i podaci DZS-a. Oni pokazuju da je u Hrvatskoj još krajem 2015. godine živjelo oko 4.19 milijuna stanovnika, već tijekom 2016. godine taj broj se smanjio za oko 40.000, dok se u 2017. smanjio za dodatnih 50-ak tisuća. Trend smanjenja broja stanovnika bio je nešto manji u 2018. i 2019. godini: u 2018. se hrvatsko stanovništvo smanjilo za oko 30.000, a u 2019. za oko 18.000 ljudi. Naravno, smanjenje broja stanovnika ne može se objasniti samo iseljavanjem nego i negativnim prirodnim prirastom, no to ne mijenja zaključak da je Hrvatska na pragu demografskog sloma.
Iseljavanja je bilo i u jeku koronakrize
Tim više što se, prema preliminarnim procjenama DZS-a, broj stanovnika nastavio smanjivati i u prošloj godini, koju je obilježila pandemija koronavirusa. Tako je Hrvatska, prema tim preliminarnim procjenama, sredinom 2020. godine imala manje od 4.05 milijuna stanovnika, odnosno oko 11.000 manje nego krajem 2019. Dio krivnje za to snosi i povećana smrtnost zbog koronavirusa, ali i u korona-godini je, kako svjedoče i sami poslodavci, nastavljeno iseljavanje, iako znatno sporijim tempom nego prethodnih godina, što je ponajprije rezultat restrikcija u putovanjima.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Razloga za iseljavanje u Hrvatskoj ne nedostaje. Novi hrvatski iseljenici na društvenim mrežama i u istraživanjima najčešće navode nemogućnost pronalaska posla ili nezadovoljstvo poslom ako ga imaju, zatim male plaće u uvjetima razmjerno visoke razine cijena kakva je u Hrvatskoj, pa ovrhe, nepotizam i ostale probleme s kojima se kao društvo suočavamo. Ukratko, ne vide ovdje perspektivu pa se odlučuju za život u nekoj novoj, stranoj sredini. Makar i samo privremeno. Među zemljama u koje se hrvatski državljani najčešće iseljavaju statistike su dosad navodile prije svega Njemačku, ali i Austriju i Irsku, a posljednjih je godina bio i sve izraženiji trend iseljavanja u pojedine nove članice Europske unije, posebno u Sloveniju i Češku.
Hrvatska ne uspijeva u većoj mjeri privući radnu snagu iz trećih zemalja
S druge strane, Hrvatska nikako da postane atraktivnije mjesto za doseljavanje radne snage. Useljavanja je, doduše, uvijek bilo pa se u Hrvatsku, kako pokazuju podaci DZS-a, u 2019. godini doselilo nešto manje od 38.000 ljudi iz inozemstva. U velikom broju je tu riječ o Hrvatima iz Bosne i Hercegovine i Srbije, koji imaju dvojno državljanstvo. Ipak, i kod njih je, upozoravaju stručnjaci, od ulaska Hrvatske u EU vidljiv trend okretanja životu u drugim članicama Unije, a mnogi od njih na Hrvatsku gledaju samo kao na usputnu stanicu na putu prema životu u razvijenijim članicama Unije.
Posljedica takvih procesa je, upozorava Lovrinčević, ubrzano starenje hrvatskoga stanovništva, demografska pustoš u cijelim regijama i nedostatak radne snage. Sve je to velik uteg i za hrvatsku ekonomiju, budući da život u depopuliranim područjima treba održavati, a to košta. Zato će Hrvatska, poručuje naš sugovornik, morati razmisliti o novoj demografskoj politici, koju će trebati uskladiti s regionalnom politikom.
Postajemo staro i siromašno društvo
"Postajemo staro, ali siromašno društvo, za razliku od, recimo, Japana, koje je staro, ali bogato društvo", poručuje Lovrinčević.
U fokusu nove demografske politike ponajprije bi se, dodaje, trebalo naći poticanje hrvatskih iseljenika da se vrate u Hrvatsku. No trebat će, ističe, razmisliti i o privlačenju radne snage iz drugih zemalja, pri čemu treba voditi računa o tome da demografski bazen zemalja europskog jugoistoka presušuje i da iz njega više nije realno očekivati veće doseljavanje. Stoga će, kaže, trebati razmisliti iz kojih dijelova Europe i svijeta će Hrvatska moći privući kvalificiranu radnu snagu u fertilnoj dobi. To je pitanje za javnu raspravu, odgovor na koje će morati dati hrvatska politika i društvo u cjelini.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Glavni iseljenički val ipak je iza nas
Unatoč izrazito negativnim demografskim kretanjima, ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je glavni iseljenički val ipak iza nas. U narednim godinama, napominje, može se očekivati povrat dijela iseljenika, kako zbog projekata koji će se sufinancirati novcem iz fondova Europske unije, a koji će otvarati nova radna mjesta, tako i zbog znatno viših troškova života u zemljama u koje hrvatski državljani iseljavaju od onih u Hrvatskoj. Tome će, ističe Novotny, pridonijeti i očekivani skori ulazak Hrvatske u Schengen koji će olakšati dnevne migracije. Slično je iskustvo, dodaje, i ostalih novih članica, koje su prije nas pristupile Uniji.
"U Sloveniji je nakon ulaska u Schengen došlo do porasta dnevnih migracija. Mnogi radnici iz Ptuja i Maribora svakodnevno odlaze na rad u Austriju, dok dio stanovnika Kopra ili Nove Gorice svakodnevno putuje na posao u Italiju. Pa i kod nas je nakon sloma Uljanika primjetan trend većih dnevnih migracija ljudi iz Pule i Rijeke prema Monfalconeu, gdje rade u brodograđevnoj industriji, a još ni nismo u Schengenu. Također, nekome iz sjeverozapadne Hrvatske bliži je Graz nego Zagreb i njemu će ulazak u Schengen olakšati dnevne migracije", ističe Novotny.
I demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta vjeruje kako je glavni iseljenički val iz Hrvatske u načelu gotov. Već i u godinama prije koronakrize - u 2018. i 2019. - bilo je, ističe, vidljivo da se iseljava manje ljudi nego ranijih godina. Podatke za 2020. još čekamo, a vrlo je vjerojatno, napominje Čipin, da nas je već sada manje od četiri milijuna. Ipak, ističe naš sugovornik, za konkretnije zaključke trebat će pričekati novi popis stanovništva.
Iseljavat ćemo se i dalje, ali u manjoj mjeri nego ranije
Sve to ne znači da i u narednim godinama neće biti iseljavanja iz Hrvatske. Stručnjaci kažu da će se iseljavanje nastaviti, ali sporijim tempom nego prethodnih godina. Među onima koji će i u narednim godinama vjerojatno nastaviti iseljavati obično spominju liječnike i medicinsko osoblje, zatim građevince i majstore raznih profila.
Istodobno, Hrvatska će morati poraditi na povratku dijela iseljenika, kao i na privlačenju novih stanovnika, bez kojih će gospodarstvo teško moći naprijed. Tim više što se naša ekonomija temelji na uslugama, a one trebaju radnu snagu.
"Trebalo bi se okrenuti privlačenju ljudi koji su iz Hrvatske otišli posljednjih godina. Njih je lakše privući nego one koji su ranije otišli", zaključuje za Index Čipin.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
_________________
Bože čuvaj svoj narod u cijelom svijetu.
Daj da na vrijeme razotkriveni i pokošeni budu mučitelji naši i krvnici.
immortal-
Posts : 23285
2014-04-16
Lokacija: : CROATIA
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Hrvatići su im bili skupi pa eto im sad ovi drugi koji svi do jednoga imaju trošak podstanarstva pa eto im sad nek se snalaze.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Past će to i ispod 3,9 miljona stanovnika. Jednostavno triba uklonit postojeće političke stranke koje su u zadnjih 20 godina vladale ovom državom. Bez toga nema mogućnosti oporavka. Mogu neki mislit da se to može s njima al ok vrijeme će pokazati da ne može.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Neke stvari jednostavno ne možeš spasiti. 20 godina društvo nije vodilo interesa o mladima a sad bi da se svi vrate natrag da ih mogu opet zajebavati. Neće ići. Ovo društvo sasvim sigurno do kraja ovog stoljeća se neće oporaviti od ovih prvih 20 godina vladavine u 21 stoljeću.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Najbolji dio je onaj šta se točno ovo dešavama istovremeno svima u Europi pa nije samo da ti svake godine ostaješ bez radne snage koji će radit za njih nego i svi u Europi dakle i ovi u tvom okruženju : zapadni Balkan , Mađarska , Italija , Austrija itd.
Svima fali radne snage i onda većim plaćama svak svakome sisa radnu snagu i tko nudi više taj je dobije a tko ne taj je izgubii. I igra uopće nema kraja. Svake godine je sve gore i gore.
Svima fali radne snage i onda većim plaćama svak svakome sisa radnu snagu i tko nudi više taj je dobije a tko ne taj je izgubii. I igra uopće nema kraja. Svake godine je sve gore i gore.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Jebite se i množite.
Jeble vas pare i stanovi.
Mlad čovjek sa djecom više će skrbiti i privređivati od samca koji tobože nešto stvara.
Pedantnost i zapadna proračunatost su kurac.
Obitelj je ono što te tjera naprijed.
Jeble vas pare i stanovi.
Mlad čovjek sa djecom više će skrbiti i privređivati od samca koji tobože nešto stvara.
Pedantnost i zapadna proračunatost su kurac.
Obitelj je ono što te tjera naprijed.
jastreb- Posts : 34059
2014-04-22
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Iz bivšeg sistema trebalo se samo odcjepiti jer su nas srbi previše gušili i preuzimali. Sistem u društvu nije trebalo dirati nego samo pustiti tko želi nešto svoje privatno da se pokrene i dobije dozvolu za rad. Oni su od naroda čijim je novcem izgrađeno državno dobro oduzimali i prodavali pojedincima čak ispod svake cijene. Narod ostvili bez kruha, odjednom pretvarali u sirotinju. Uveli ovrhe. I onda se netko još usuđuje spominjati logore. Nekad ako nisi napravio pravno krivični prekršaj na radnom mjestu nisi mogao ostati bez posla, radili do smrti ako su htjeli na jednom radnom mjestu. Nakon Hravtske uredbe ljude su šikanirali prema raspoloženju nadređenih.RayMabus wrote:Past će to i ispod 3,9 miljona stanovnika. Jednostavno triba uklonit postojeće političke stranke koje su u zadnjih 20 godina vladale ovom državom. Bez toga nema mogućnosti oporavka. Mogu neki mislit da se to može s njima al ok vrijeme će pokazati da ne može.
Dozvolili teror, progon i pljačku. I još uvijek držimo iste zakone i istu ekipu HDZ; SDP; HNS.......... na vlasti. Nitko se nije pokazao spremnim rješiti velike greške počinjene odcjepljenjem Hrvatske.
_________________
Bože čuvaj svoj narod u cijelom svijetu.
Daj da na vrijeme razotkriveni i pokošeni budu mučitelji naši i krvnici.
immortal-
Posts : 23285
2014-04-16
Lokacija: : CROATIA
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Zašto si onda protiv Boga? Bog je za obitelj, antikrist protiv.jastreb wrote:Jebite se i množite.
Jeble vas pare i stanovi.
Mlad čovjek sa djecom više će skrbiti i privređivati od samca koji tobože nešto stvara.
Pedantnost i zapadna proračunatost su kurac.
Obitelj je ono što te tjera naprijed.
_________________
Bože čuvaj svoj narod u cijelom svijetu.
Daj da na vrijeme razotkriveni i pokošeni budu mučitelji naši i krvnici.
immortal-
Posts : 23285
2014-04-16
Lokacija: : CROATIA
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Nije jastreb protiv boga,već isključivo protiv dijela hrvatskog klera,istog onog klera koji podržaje političke opcije odgovorne za demografski i ekonomski sunovrat Hrvatske o kojem si gore pričala.Ne znam kako to nitko od vas ne može razlučit,jastreb nije antikrst,no za razliku od njega,Sora i ja se ne libimo pokakit po tom vašem traljavom bogu.mortal wrote:Zašto si onda protiv Boga? Bog je za obitelj, antikrist protiv.jastreb wrote:Jebite se i množite.
Jeble vas pare i stanovi.
Mlad čovjek sa djecom više će skrbiti i privređivati od samca koji tobože nešto stvara.
Pedantnost i zapadna proračunatost su kurac.
Obitelj je ono što te tjera naprijed.
IL Risorto- Posts : 11215
2015-07-23
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Goran Šarić wrote:
Pet zabluda o Jugoslaviji u koje vjeruju Hrvati
Devedesetih godina u Hrvatskoj su nanovo pisani udžbenici i čitava povijest. Samo preispitivanje znanja o povijesti nije sporno, zadaća povjesničara i jest da stalno revidiraju dotadašnje teorije u svijetlu novih otkrića. Problem sa hrvatskom historiografijom je to što do te mjere zanemaruje činjenice da bi se takvo ignoranstvo s pravom moglo nazvati psihičkim oboljenjem. Kao da cijelo društvo i cijela znanstvena elita Hrvatske boluju od neke vrste sporazumnog sljepila.
Jasno je da su HDZ i Tuđman sa osvajanjem vlasti trebali i intelektualno pokriće za sve ono što će uslijediti, svaka vlast koja kida veze sa dotadašnjim poretkom voli vjerovati da je baš ona cilj, ispunjenje i kraj povijesti. Ipak, ostaje nejasno zašto se hrvatski povjesničari dvadesetak i više godina kasnije ne uspijevaju otrgnuti iz tog zagrljaja.
Možda su zablude o Jugoslaviji najeklatantniji primjer slijepe i nekritičke vjere u dogovorene "istine" i dogme. Ovdje ću nabrojati pet zabluda o Jugoslaviji, a mogao bih i mnogo više.
1. Jugoslavijom su vladali Srbi
Među nebuloznim tvrdnjama o Jugoslaviji koje već više od 30 godina zagađuju hrvatsko društvo i javni diskurs, ova je definitivno najluđa. Priča kaže kako su u Jugoslaviji od 1945. do 1991. na svim važnim pozicijama bili Srbi. Istina je potpuno suprotna, Srba gotovo da i nije bilo tamo da gdje se odlučivalo.
Prije svega, Josip Broz Tito, doživotni predsjednik i apsolutni diktator bio je Hrvat i tako se izjašnjavao. Punih 35 godina jedan Hrvat vladao je Jugoslavijom. Od 1945. do 1991. bilo je 11 saveznih premijera, od toga samo jedan Srbin (Petar Stambolić). U 46 godina Jugoslavije, Srbi su funkciju saveznog premijera držali manje od 4 godine, a funkciju predsjednika Jugoslavije 3 godine. Od ukupno 14 ministara vanjskih poslova, Srbi su imali 5, koji su na tom mjestu proveli svega 13 godina. Od 10 ministara financija, jedan je bio Srbin, 5 godina na toj funkciji.
Kako je Jugoslavija bila jednopartijska država, Komunistička partija bila je jedina politička stranka u zemlji. Samo 5 godina su Srbi bili predsjednici Komunističke partije.
Ako se pogledaju neformalni kanali odlučivanja i utjecaja, koji su često i važniji od formalnih, tu Srbi stoje još gore. Uz Broza, nema sumnje da je najutjecajniji čovjek Jugoslavije bio "najbolji drug najboljeg druga" Ivan Krajačić - Stevo, Hrvat. Već pod kraj Brozovog života sve je utjecajniji bio Slovenac, Stane Dolanc, koji će osmadesetih biti možda i najmoćniji političar u tadašnjoj državi. Kao što vidimo, Srbi su upadljivo odsutni. Nikad ni jedan Srbin nije imao važnost ni snagu ne Broza ili Krajačića, već ni Kardelja ili Bakarića. Jedini koji im se donekle približio bio je Aleksandar Ranković koji je 1966. smijenjen. Nikad više do kraja Jugoslavije ni jedan Srbin neće doći ni do moći Rankovića, a kamoli više od toga.
Neki će reći da su Srbi sigurno držali JNA, ali i tu je situacija po Srbe loša. Bilo je ukupno 5 saveznih ministara odbrane od kojih su dvojica Srbi, a na čelu KOS-a (vojne službe) Srbi su proveli 14 godina, dali su 6 od 17 šefova.
2. Hrvati su u Jugoslaviji bili diskriminirani
Ovo je druga strana medalje priče o srpskoj dominaciji. Ne samo da su Hrvati imali doživotnog predsjednika Jugoslavije, nego su u svojim rukama najveći dio vremena imali i mjesto saveznog premijera. To je bila druga, a češće i prva najvažnija politička funkcija u zemlji. Bilo je ukupno 11 premijera od 1945. do 1991. Samo jedan jedini premijer bio je Srbin, a čak 7 premijera bili su Hrvati. Nakon Titove smrti predsjednik se mijenjao svake godine, pa je mjesto predsjednika vlade postalo najvažnije. Sva tri premijera od 1980. kad je Tito umro, do 1991. bili su Hrvati. I ne samo da su sva tri premijera bili Hrvati, već je i generalni sekretar vlade za svo to vrijeme bio Hrvat. Hrvati su na mjestu saveznog premijera proveli 29 godina od ukupno 45.
Hrvatska je bila jedina republika u Jugoslaviji kojoj je bila dozvoljena himna. Dok je u Srbiji službeni jezik bio srpsko-hrvatski, u Hrvatskoj se po ustavu taj jezik zvao hrvatski književni jezik, bez dodatka "srpski". ( 1. točka 138. članka Ustava SR Hrvatske). Hrvatski povjesničari, pogotovo oni sa ustašoidnim tendencijama vole reći kako je u Jugoslaviji "zatirano sve hrvatsko". A onda pogledate u partizanske novine Slobodna Dalmacija iz 26. listopada 1944. i nađete naslov "Oslobođen je Split ponos hrvatske Dalmacije". Ne jugoslavenske Dalmacije, ne Dalmacije svih "naroda i narodnosti" nego hrvatske. Upravo je u toj i takvoj Jugoslaviji Srbija dobila dvije autonomne pokrajine, a Hrvatska niti jednu, nego su još i Istra i Baranja prvi put u povijesti pripojene Hrvatskoj.
3. Beograd je ekonomski iskorištavao Hrvatsku
U svakoj zemlji na svijetu glavni grad se razvija najbrže i najviše. Tako mnogi danas kažu da Zagreb "jede" Hrvatsku ili Beograd Srbiju. Jugoslavija je bila specifična po tome što se autoceste nisu gradile od Beograda prema svim dijelovima Jugoslavije, nego je u Hrvatskoj izgrađeno više kilometara autoputa nego u Srbiji. Gdje se točno ogleda to ekonomsko iskorištavanje Hrvatske? Po tome što se u Jugoslaviji gradilo 20 hotela godišnje na Jadranu? Po tome što je Hrvatska svoj najveći gospodarski, tehnički, znanstveni, industrijski i kulturni rast imala baš u Jugoslaviji? Pa hrvatska ekonomija i danas parazitira na onome što je ostalo iza Jugoslavije. Sve te nekretnine uz more i u gradovima od kojih žive toliki hrvatski građani izgrađene su u Jugoslaviji. Ako je Beograd ekonomski iskorištavao Hrvatsku, logično bi bilo da će onda Hrvatska procvjetati bez davanja Beogradu. A Hrvatska je danas jedna od najsiromašnijih zemalja u EU. Nema više Beograda, ali nema ni industrije, brodogradnje, poljoprivreda. Stočni fond je ratne 1991. u Hrvatskoj bio veći nego 2020. Ono što nije uništeno, rasprodano je strancima u bescjenje - banke, telekomunikacije, PLIVA, Dukat...
4. Jugoslavija je bila anti-hrvatska ideja
Južnoslavenska ideja nastala je u Zagrebu. Svi utemeljitelji ideje jugoslavenstva bili su Hrvati - Ljudevit Gaj, Josip Juraj Strossmayer, Franjo Rački... Srbima ta ideja nije trebala, imali su svoju državu. Čak i mnogo prije 19. stoljeća, prvim književnicma, teolozima i povjesničarima sa prostora današnje Hrvatske kao što su Križanić, Pribojević ili Vitezović, zvijezda vodilja bila je južnoslavensko ujedinjenje, a ne "samostalna i neovisna Hrvatska". Bez južnoslavenske ideje nema ni moderne hrvatske nacije.
5. Jugoslavija je bila tamnica naroda
Ta konstrukcija "tamnica naroda" prvo je korištena za Austro-Ugarsku, kasnije za Kraljevinu Jugoslaviju, a na kraju ju je HDZ preuzeo za drugu Jugoslaviju. Istina je sasvim suprotna, Jugoslavija je bila jedini način emancipacije južnoslavenskih naroda. Neki su poput Slovenaca prvi put u povijesti dobili svoju državu. Nastale su nacije - crnogorska i makedonska, a udareni su i temelji bošnjačke. Kako bi Slovenci dobili državu ili kako bi Makedonci postali nacija bez Jugoslavije? Šta bi ostalo od Hrvatske da je umjesto što je dva puta pobjegla u Jugoslaviju bila podijeljena između Italije i Mađarske? Najveću štetu od Jugoslavije imali su oni koji su najzaslužniji za njezino stvaranje - Srbi. Srbija je postojala i prije Jugoslavije, ostale ex-Yu republike bez Jugoslavije ne bi postojale.
Ne idealiziram Jugoslaviju. Brozov režim pobio je prema mojim istraživanjima najmanje 120 000 Srba, Njemaca, Hrvata, Albanaca, Talijana... Nije bilo dozvoljeno skretati sa ideoloških kurseva, ali je li danas dozvoljeno ići protiv mainstreama? Da li ono što se tada zvalo verbalni delikt, danas zovu "govor mržnje", je li "moralno-politička podobnost" preimenovana u "političku korektnost"? Uz sve mane Jugoslavija je bila suverena zemlja sa ne baš malim utjecajem na međunarodnu politiku o čemu ove razvaline, post-jugoslavenske države mogu samo sanjati. Socijalna prava bila su veća nego u zapadnim zemljama, standard je bio veći nego u istočnim.
Jugoslavija je dio prošlosti i to se ne može promjeniti. Sama činjenica da su Hrvati i Mađari tisuću godina živjeli u istoj državi, a da danas u Hrvatskoj nikog ne zanima Budimpešta ako se u nju nisu spustili vanzemljaci dovoljno govori. S druge strane, čak i oni najzadrtiji anti-jugoslaveni u Hrvatskoj revno prate dešavanja na srpskoj političkoj ili estradnoj sceni. I možda Jugoslavije više nema na karti, ali ona i danas utječe na svijest ljudi. Države su i tako samo mentalni konstrukti, a ideje su neuništive. Povijest se uvijek ponavlja, prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa.
IL Risorto- Posts : 11215
2015-07-23
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Takvi su ti sad u Njemačkoj i u Irskoj. Ode nije ostalo ništa.jastreb wrote:Mladč čovjek sa djecomv više će skrbiti i privređivati od samca koji tobože nešto stvara.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
mortal wrote:Iz bivšeg sistema trebalo se samo odcjepiti jer su nas srbi previše gušili i preuzimali. Sistem u društvu nije trebalo dirati nego samo pustiti tko želi nešto svoje privatno da se pokrene i dobije dozvolu za rad. Oni su od naroda čijim je novcem izgrađeno državno dobro oduzimali i prodavali pojedincima čak ispod svake cijene. Narod ostvili bez kruha, odjednom pretvarali u sirotinju. Uveli ovrhe. I onda se netko još usuđuje spominjati logore. Nekad ako nisi napravio pravno krivični prekršaj na radnom mjestu nisi mogao ostati bez posla, radili do smrti ako su htjeli na jednom radnom mjestu. Nakon Hravtske uredbe ljude su šikanirali prema raspoloženju nadređenih.RayMabus wrote:Past će to i ispod 3,9 miljona stanovnika. Jednostavno triba uklonit postojeće političke stranke koje su u zadnjih 20 godina vladale ovom državom. Bez toga nema mogućnosti oporavka. Mogu neki mislit da se to može s njima al ok vrijeme će pokazati da ne može.
Dozvolili teror, progon i pljačku. I još uvijek držimo iste zakone i istu ekipu HDZ; SDP; HNS.......... na vlasti. Nitko se nije pokazao spremnim rješiti velike greške počinjene odcjepljenjem Hrvatske.
tu imaš pravo
strašne su greške radili kod odcijepljenja
i u ratu i kod privatizacije , kad čuješ kako je išla privatizacija kod nas shvatiš da je obična pljačka
u kojoj je sudjelovala i ta tvoja crkva, vrag je odnio, veliki crkvenjaci su određivali tko što smije kupiti i davali prednost svojim igračima
misle valjda da je narod glup i slijep i gluh
a na kraju jel , dobro pitanje zašto se ne ispravi to sve?
jel misliš da to budu radili oni koji su sudjelovali u pljački , isti ti?
u većini HDZ , oni su se odmah 90. kod promjene režima dočepali stanova, tvornica, hotela, firmi
i sad bi mjenjali nešto
pa od vozača kamiona, zidara, montera centralnog grijanja i sl su danas naši MILIJARDERI
i kaj sad
nacionalizaciju jel?
radje ćete izumrijeti koliko vidim
_________________
DUM SPIRO, SPERO
Sora- Posts : 23832
2014-04-29
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Past će ovo ispod 3,9 miljona stanovnika i stanovništvo će biti još starije.
To je taki trend. Pada dok ne izbije treći svjetski rat.
To je taki trend. Pada dok ne izbije treći svjetski rat.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Neka pada.Nadomjestit ćemo to uvozom.RayMabus wrote:Past će ovo ispod 3,9 miljona stanovnika i stanovništvo će biti još starije.
To je taki trend. Pada dok ne izbije treći svjetski rat.
Nego,pogledaj ovo https://www.imdb.com/title/tt9460858/
Imaš blagi nagovještaj izglednog mogućeg scenarija koji bi mogao biti u budućnosti.
IL Risorto- Posts : 11215
2015-07-23
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Prema tim projekcijama na Zemlji će krajem stoljeća biti 8,8 milijardi ljudi, dvije milijarde manje nego što je to predviđao UN 2015.
No stanovništvo supsaharske Afrike će se udvostručiti i brojit će oko tri milijarde ljudi. Među 20 država u kojima će se do 2100. stanovništvo prepoloviti uz Hrvatsku su Bugarska, Poljska, BiH, Japan, Srbija, Španjolska, Italija, Tajland, Portugal, Južna Koreja..., a i Kina će izgubiti gotovo polovicu stanovništva i pasti s 1,4 milijarde ljudi koliko ih je imala 2017. na 731 milijuna ljudi.
https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-ce-za-80-godina-izgubiti-62-posto-stanovnistva-a-jedna-africka-drzava-priblizit-ce-se-milijardi-1417481
Ukratko, samo slijedimo svjetske trendove.
No stanovništvo supsaharske Afrike će se udvostručiti i brojit će oko tri milijarde ljudi. Među 20 država u kojima će se do 2100. stanovništvo prepoloviti uz Hrvatsku su Bugarska, Poljska, BiH, Japan, Srbija, Španjolska, Italija, Tajland, Portugal, Južna Koreja..., a i Kina će izgubiti gotovo polovicu stanovništva i pasti s 1,4 milijarde ljudi koliko ih je imala 2017. na 731 milijuna ljudi.
https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-ce-za-80-godina-izgubiti-62-posto-stanovnistva-a-jedna-africka-drzava-priblizit-ce-se-milijardi-1417481
Ukratko, samo slijedimo svjetske trendove.
Guest- Guest
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Speare Shaker wrote:Prema tim projekcijama na Zemlji će krajem stoljeća biti 8,8 milijardi ljudi, dvije milijarde manje nego što je to predviđao UN 2015.
No stanovništvo supsaharske Afrike će se udvostručiti i brojit će oko tri milijarde ljudi. Među 20 država u kojima će se do 2100. stanovništvo prepoloviti uz Hrvatsku su Bugarska, Poljska, BiH, Japan, Srbija, Španjolska, Italija, Tajland, Portugal, Južna Koreja..., a i Kina će izgubiti gotovo polovicu stanovništva i pasti s 1,4 milijarde ljudi koliko ih je imala 2017. na 731 milijuna ljudi.
https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-ce-za-80-godina-izgubiti-62-posto-stanovnistva-a-jedna-africka-drzava-priblizit-ce-se-milijardi-1417481
Ukratko, samo slijedimo svjetske trendove.
Ali ajde ti to objasni debilnim sljedbenicima debilne kvazi znanosti poznate kao ekonomika.
Guest- Guest
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Speare Shaker wrote:Speare Shaker wrote:Prema tim projekcijama na Zemlji će krajem stoljeća biti 8,8 milijardi ljudi, dvije milijarde manje nego što je to predviđao UN 2015.
No stanovništvo supsaharske Afrike će se udvostručiti i brojit će oko tri milijarde ljudi. Među 20 država u kojima će se do 2100. stanovništvo prepoloviti uz Hrvatsku su Bugarska, Poljska, BiH, Japan, Srbija, Španjolska, Italija, Tajland, Portugal, Južna Koreja..., a i Kina će izgubiti gotovo polovicu stanovništva i pasti s 1,4 milijarde ljudi koliko ih je imala 2017. na 731 milijuna ljudi.
https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-ce-za-80-godina-izgubiti-62-posto-stanovnistva-a-jedna-africka-drzava-priblizit-ce-se-milijardi-1417481
Ukratko, samo slijedimo svjetske trendove.
Ali ajde ti to objasni debilnim sljedbenicima debilne kvazi znanosti poznate kao ekonomika.
Da parafraziram Goebbelsa, čim čujem riječ ekonomika, hvatam se za pištolj.
Guest- Guest
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Speare Shaker wrote:Prema tim projekcijama na Zemlji će krajem stoljeća biti 8,8 milijardi ljudi, dvije milijarde manje nego što je to predviđao UN 2015.
No stanovništvo supsaharske Afrike će se udvostručiti i brojit će oko tri milijarde ljudi. Među 20 država u kojima će se do 2100. stanovništvo prepoloviti uz Hrvatsku su Bugarska, Poljska, BiH, Japan, Srbija, Španjolska, Italija, Tajland, Portugal, Južna Koreja..., a i Kina će izgubiti gotovo polovicu stanovništva i pasti s 1,4 milijarde ljudi koliko ih je imala 2017. na 731 milijuna ljudi.
https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-ce-za-80-godina-izgubiti-62-posto-stanovnistva-a-jedna-africka-drzava-priblizit-ce-se-milijardi-1417481
Ukratko, samo slijedimo svjetske trendove.
Smanjit će se broj ljudi pa će doći do žestokog manjka radne snage?
Da parafrazim, pardon, citiram Slobodana Miloševića: "To malo morgen!"
Guest- Guest
Re: U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamo
Devastacija ekosustava i klime zahvaljujući ljudskom faktoru,sad su već nepopravljive,ljudi se previše nakotilo,te bi to trebalo svesti na neku razumnu brojku i to prvenstveno kvalitetnim programima zaustavljanja eksplozije prekomjerne populacije u zemljama trećeg svijeta.
Stanovništvo subsaharske Afrike,prorijedit će bolesti i ratovi.
Stanovništvo subsaharske Afrike,prorijedit će bolesti i ratovi.
IL Risorto- Posts : 11215
2015-07-23
Page 1 of 2 • 1, 2
Similar topics
» U sedam godina Hrvatska je ostala bez dvije i po tisuće razreda
» Automobili na benzin nestat će u roku od 8 godina, predviđa ekonomist sa Stanforda
» Ekonomist prizemljio Sulju:'Srbija po BDP-u nece prestic Hrvatsku bar 20 godina i to je pod 'mozda''
» Kosovo za 20 godina izgubilo 300.000 stanovnika
» Srbija u posljednjih 15 godina izgubila milijun stanovnika
» Automobili na benzin nestat će u roku od 8 godina, predviđa ekonomist sa Stanforda
» Ekonomist prizemljio Sulju:'Srbija po BDP-u nece prestic Hrvatsku bar 20 godina i to je pod 'mozda''
» Kosovo za 20 godina izgubilo 300.000 stanovnika
» Srbija u posljednjih 15 godina izgubila milijun stanovnika
Page 1 of 2
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum