UC Riverside Professor Jane Ward: Heterosexuality Is ‘Tragic’

University of California, Riverside professor Jane Ward called heterosexuality “tragic,” adding that it encourages men to objectify women, and pulls them into “toxic” masculine culture.

“It really looks like straight men and women don’t like each other very much, that women spend so much time complaining about men, and we still have so much evidence of misogyny,” said UC Riverside professor Jane Ward to Insider.
https://www.breitbart.com/tech/2021/01/27/uc-riverside-professor-jane-ward-heterosexuality-is-tragic/

bome ova je progresivnija i od debe

professor of Gender and Sexuality Studies at the university.

srecom i u zagrebu imaju ove studije pa cemo ih stic u progresu

Debo bu konzerva za ove.

Samo dok on to skuži ... polako skuhana žaba.

prckov wrote:professor of Gender and Sexuality Studies at the university.

srecom i u zagrebu imaju ove studije pa cemo ih stic u progresu

a vidi ovaj

https://zenstud.hr/zenski-studiji/

da se zove muški, progresivnima bi to bilo diskriminatorno 
srećom ovako  nije

Moduli:
Uvod u feminističku epistemologiju, terminologiju i ženske studije
Analitički fokusi feminističkih struja i pravaca
Historija feminizma – lokalno i regionalno u globalnom kontekstu
Reprodukcija, tijelo i režimi patrijarhata
Feministička kritika nasilja
Žene i socijalna država
Socioekonomski kontekst suvremenih feminističkih borbi
Lezbijski studiji
Queer studiji
Feministička optika kulturno-umjetničkih praksi
Feministička kritika nacionalne države i kapitalizma

Noor wrote:

prckov wrote:professor of Gender and Sexuality Studies at the university.

srecom i u zagrebu imaju ove studije pa cemo ih stic u progresu

a vidi ovaj

https://zenstud.hr/zenski-studiji/

da se zove muški, progresivnima bi to bilo diskriminatorno 
srećom ovako  nije

Moduli:
Uvod u feminističku epistemologiju, terminologiju i ženske studije
Analitički fokusi feminističkih struja i pravaca
Historija feminizma – lokalno i regionalno u globalnom kontekstu
Reprodukcija, tijelo i režimi patrijarhata
Feministička kritika nasilja
Žene i socijalna država
Socioekonomski kontekst suvremenih feminističkih borbi
Lezbijski studiji
Queer studiji
Feministička optika kulturno-umjetničkih praksi
Feministička kritika nacionalne države i kapitalizma

zenske studije su neomarksisticko kopile (kriticke teorije)
u biti stancanje buducih aktivista "socijalne pravde"

"Doktorirala sam na Ženskim studijama, ali više nisam woke. Pišem pod pseudonimom jer, ako bi moje kolege saznale za moje kritike na ovom polju, ne bih vise mogla pronaći zaposlenje u akademskoj zajednici. To sto se netko tko kritizira aksiome nekog područja studija osjeća prisiljen pisati pod pseudonimom, govori vam sve što trebate znati o autoritarnosti ove ideologije. Više ne vjerujem da temeljne ideje Ženskih studija i općenito kritičke socijalne pravde opisuju stvarnost, a niti nude analizu zasnovana na činjenicama. Vidila sam ovu ideologiju izbliza i vidila kako troši, pa čak i uništava ljude, dok istovremeno dehumanizira svakoga tko se s njom ne slaže.
Tužno mi je to reći, ali vjerujem da će ideologija kritičke socijalne pravde - ako ne bude pobijeđena u ratu ideja - uništiti liberalne temelje američkog društva. Pod liberalnim mislim na načela koja uključuju, ali nisu ograničena na ustavnu republičku vladu, jednakost pred zakonom, propisan pravni postupak, predanost razumu i znanosti, individualnu slobodu i slobodu govora, tiska i religije"

Noor wrote:

prckov wrote:professor of Gender and Sexuality Studies at the university.

srecom i u zagrebu imaju ove studije pa cemo ih stic u progresu

a vidi ovaj

https://zenstud.hr/zenski-studiji/

da se zove muški, progresivnima bi to bilo diskriminatorno 
srećom ovako  nije

Moduli:
Uvod u feminističku epistemologiju, terminologiju i ženske studije
Analitički fokusi feminističkih struja i pravaca
Historija feminizma – lokalno i regionalno u globalnom kontekstu
Reprodukcija, tijelo i režimi patrijarhata
Feministička kritika nasilja
Žene i socijalna država
Socioekonomski kontekst suvremenih feminističkih borbi
Lezbijski studiji
Queer studiji
Feministička optika kulturno-umjetničkih praksi
Feministička kritika nacionalne države i kapitalizma

Pravo pitanje je tko sve ovo financira...

Noor wrote:

prckov wrote:professor of Gender and Sexuality Studies at the university.

srecom i u zagrebu imaju ove studije pa cemo ih stic u progresu

a vidi ovaj

https://zenstud.hr/zenski-studiji/

da se zove muški, progresivnima bi to bilo diskriminatorno 
srećom ovako  nije

Moduli:
Uvod u feminističku epistemologiju, terminologiju i ženske studije
Analitički fokusi feminističkih struja i pravaca
Historija feminizma – lokalno i regionalno u globalnom kontekstu
Reprodukcija, tijelo i režimi patrijarhata
Feministička kritika nasilja
Žene i socijalna država
Socioekonomski kontekst suvremenih feminističkih borbi
Lezbijski studiji
Queer studiji
Feministička optika kulturno-umjetničkih praksi
Feministička kritika nacionalne države i kapitalizma

utjecaj pičkinog dima na globalno zagrijavanje

Bolest.

Leftar logic 101: Ako muškarac tuče ženu u vezi, to je zato jer mrzi žene

fact check: Najviše nasilja ima u lezbijskim istospolnim vezama, više nego u vezama muškaraca i žena.

https://www.bbc.com/news/magazine-29994648

Zaključak: Žene tuku druge žene u lezbo vezama jer žene mrze žene.


Cognitive Dissonance: Cognitive dissonance refers to a situation involving conflicting attitudes, beliefs or behaviors.

prckov wrote:

Noor wrote:

prckov wrote:professor of Gender and Sexuality Studies at the university.

srecom i u zagrebu imaju ove studije pa cemo ih stic u progresu

a vidi ovaj

https://zenstud.hr/zenski-studiji/

da se zove muški, progresivnima bi to bilo diskriminatorno 
srećom ovako  nije

Moduli:
Uvod u feminističku epistemologiju, terminologiju i ženske studije
Analitički fokusi feminističkih struja i pravaca
Historija feminizma – lokalno i regionalno u globalnom kontekstu
Reprodukcija, tijelo i režimi patrijarhata
Feministička kritika nasilja
Žene i socijalna država
Socioekonomski kontekst suvremenih feminističkih borbi
Lezbijski studiji
Queer studiji
Feministička optika kulturno-umjetničkih praksi
Feministička kritika nacionalne države i kapitalizma

zenske studije su neomarksisticko kopile  (kriticke teorije)
u biti stancanje buducih aktivista "socijalne pravde"

"Doktorirala sam na Ženskim studijama, ali više nisam woke. Pišem pod pseudonimom jer, ako bi moje kolege saznale za moje kritike na ovom polju, ne bih vise mogla pronaći zaposlenje u akademskoj zajednici. To sto se netko tko kritizira aksiome nekog područja studija osjeća prisiljen pisati pod pseudonimom, govori vam sve što trebate znati o autoritarnosti ove ideologije. Više ne vjerujem da temeljne ideje Ženskih studija i općenito kritičke socijalne pravde opisuju stvarnost, a niti nude analizu zasnovana na činjenicama. Vidila sam ovu ideologiju izbliza i vidila kako troši, pa čak i uništava ljude, dok istovremeno dehumanizira svakoga tko se s njom ne slaže.
Tužno mi je to reći, ali vjerujem da će ideologija kritičke socijalne pravde - ako ne bude pobijeđena u ratu ideja - uništiti liberalne temelje američkog društva. Pod liberalnim mislim na načela koja uključuju, ali nisu ograničena na ustavnu republičku vladu, jednakost pred zakonom, propisan pravni postupak, predanost razumu i znanosti, individualnu slobodu i slobodu govora, tiska i religije"

Moji prvi susreti s kritičnom socijalnom pravdom dogodili su se na tecaju feminizma, koji je, između ostalih, obuhvaćao djela Simone de Beauvoir, Betty Friedan, Angele Davis, Bell Hooks i Shulamith Firestone. Bilo je zanimljivo, ali Firestonov argument za uklanjanje biološke obitelji me alarmirao, jer sam se nadala da ću jednog dana imati i karijeru i djecu. Također, nisam vjerovala Firestoneovom argumentu da je majčinstvo samo po sebi opresivno. Svjedočeći vlastitim iskustvima moje mame sa šestero djece. Znala sam da nije potlačena. To je odabrala slobodno jer je voljela djecu i osjećala je da je briga o njima, unatoč poteškoćama, zadovoljavajuca. Unatoč svojim rezervama prema Firestoneovoj knjizi, zainteresirala sam se za učenje o feminizmu i počela sam pregledavati još knjiga o ženskim studijama iz knjižnice. Kao mladi student, susret s idejama kritičke socijalne pravde osjećao se opojno, poput naleta na portal u novi svijet. Osjećala sam se kao detektiv, s mojom novonastalom kritičkom sviješću koja prvi put razumije društvo - sve ugnjetavanje, seksizam, rasizam, zla kapitalizma, i tako dalje. Osjećala sam se pravedno, kao da sam dio protukulturnog pokreta, prethodnice koja pomaže saviti luk moralnog svemira prema pravdi.

Profesorica ženskih studija, osjećajući da ima ministranta, potaknula je moj interes da se više uključim u feministicki aktivizam. Preko ljeta radila sam kao pripravnica u feminističkoj neprofitnoj organizaciji i upoznala puno ljudi s radikalne ljevice, uključujući anarhiste. Otprilike u to vrijeme prisustvovala sam nekoliko prosvjeda iz različitih razloga, ali nakon nekoliko godina s ovom ideologijom kao vodiljom, iscrpila sam se osjećajući stalni bijes. Dosadilo mi je fokusirati se na sve nepravde svijeta, a ne na ono na čemu sam morala biti zahvalna. Bio je to jadan život zasnovan na ogorčenju i osjećaju bespomoćnsti u borbi prtiv svjetskih problema.

Moj polet na radikalnu politiku završio je otprilike kad sam započela magistarski program kreativnog pisanja. Usredotočila sam se na čitanje literature i djela mojih kolega, koja su bila složena i nijansirana, a ni najmanje ideološki motivirana. Nakon završetka magisterija, nekoliko sam godina predavala pisanje kao fakultetski predavač, a zatim sam se odlučila prijaviti za doktorat, u nadi da će mi doktorat povećati plaću. Jedan od najžešćih oblika licemjerja koje sam iskusila jest da profesori ljevičari tvrde da se zalažu za „socijalnu pravdu“, no akademski odsjeci koje oni vode zapošljavaju velik broj nedovoljno plaćenih instruktora, kojima je zatvoren put ka visokim placama i stalnom zaposlenju koje ovi radikali imaju.

Kad sam započela doktorat 2013. godine na visoko rangiranom sveučilištu, počela sam shvaćati da se nešto u vezi s mojim novim kolegama razlikuje od onoga što sam pamtila o svojim kolegama samo nekoliko godina ranije. Isprva sam to objasnjavala generacijskom razlikom, bila sam par godina starija od većine studenata, od kojih su mnogi nedavno završili dodiplomski studij. Doimali su se ljutito, samopravedno i odlučno, nedostajalo im je intelektualne poniznosti kojoj sam se toliko divila u prijateljima koje sam stekla u magistarskom programu. Sad shvaćam da su ti studenti bili "probuđeni". Provevši posljednjih nekoliko godina podučavajući pisanje učenike iz radničke klase, već neko vrijeme nisam bila izložena ideologiji kritičke socijalne pravde i iznenadila sam se kad sam vidila promjene koje je napravila u desetljeću od kada sam se prvi put s time susrela.

Shvatila sam da 'kritična socijalna pravda' više nije rubno intelektualno područje studija, već stvarna sila koja je preoblikovala sveučilište. Na početku svog programa prisjećam se panike zbog rasizma na sveučilištu, a mnogi su studenti na društvenim mrežama izdali zahtjeve administraciju za povećanje upisa manjina. Iako u potpunosti podržavam taj cilj, smatram da se takvi napori najbolje mogu posticii kroz mentorstvo i usmjeravanje perspektivnih mladih učenika koji počinju u osnovnoj školi, ne čekajući dok odrastu i onda pokušavajući nametati jednake ishode. Otprilike u to vrijeme postala sam izuzetno uznemiren kada su me, dok sam služila u odboru koji je dodjeljivao nagrade za pisanje, napali drugi članovi odbora zbog ocjenjivanja, jer nisam uzimala u obzir boju kože ili spol.

Ipak, sve dok Trump nije pobijedio na izborima 2016 mislim da nisam u potpunosti shvatila autoritarne aspekte woke ideologije. Krajem 2016. i početkom 2017. godine svjedočila sam šokantnom ponašanju svojih kolega, koji su počeli napadati republikance, bijelce, konzervativce i kršćane kao tlačitelje. Napali su slobodu govora, rekavši da neki ljudi ne zaslužuju platformu jer sudjeluju u "govoru mržnje". Tvrdila sam da ne postoji jasna definicija onoga što čini govor mržnje; i da ustav štiti sav govor, osim za poticanje na neposrednu nezakonitu akciju. Zbog toga sam napadnuta kao glupa, loša osoba, „desničar“. Na početku Trumpove administracije, jedan od mojih kolega rekao je da je političko nasilje opravdano kao odgovor na njegovu "zlu" politiku. Iako nisam ljubitelj Trumpa, protivim se nasilju - osnovnom principu za koji sam mislila da ga dijele svi Amerikanci. U tom kontekstu sam se razočarala u ideologiju u koju sam bila uronjena godinama.

Odlučila sam potražiti i pokušati razumjeti druga gledišta, pa sam čitala knjige autora kojima nikada nisam bila izložena, poput F. A. Hayeka, Ronalda Borka, Jonathana Haidta, Thomasa Sowella i drugih. Počela sam čitati i slušati konzervativne, klasično liberalne i slobodarske mislioce - ljude s čijim idejama se nikada nisam susrela u svim godinama takozvanog "visokog" obrazovanja. Slušala sam otvorenog uma i nisam vidila mržnju ovih mislilaca. Naprotiv, otkrila sam pažljivo obrazložene argumente utemeljene na dokazima koji su imali puno veće objašnjenje od svega što sam pročitala u literaturi o Kritičnoj socijalnoj pravdi.

Shvatila sam da ideologija kritičke socijalne pravde nije samo intelektualno beskorisna; ona je izravno opasna, a razlog zašto je zarobila toliko umova nije zbog snage njenih ideja, već zato što je uspjela ušutkati razumnija i vremenom provjerena načela. Da sam se susrela sa širokim spektrom ideja na dodiplomskom - i posebno na diplomskom - obrazovanju, bila bih pošteđena godina zarobljenosti za ideologiju kritičke socijalne pravde; Vjerojatno bih promijenila polje studija u nešto praktičnije; Brže bih sazrila u razumijevanju složene, a ponekad i tragične prirode ljudskog ponašanja; i razvila bih racionalnije, održivije razumijevanje kako živjeti u svijetu kao pristojna osoba, izvan uskog okvira aktivista za „socijalnu pravdu“. Da je ideologija kritičke socijalne pravde bila predstavljena u intelektualno raznovrsnijem obrazovnom okruženju, mogala bih pravilno procijeniti snage i slabosti argumenata kritične socijalne pravde. Na žalost, američka sveučilišta uglavnom nisu tržišta ideja, već puke zatvorene eho-komore.

Očigledna je činjenica da sve civilizacije moraju svoje vrijednosti prenijeti na mlade; ako to ne učine, ili ako mlade podučavaju drugacijim vrijednostima, tada se civilizacija ne može održati. Velika je sramota što je prije par desetljeća izgubljeno bitno mjesto za prijenos civilizacijskih vrijednosti. Već 1951. godine William F. Buckley primijetio je da Sveučilište Yale više ne daje diplomce koji su bili predani temeljnim američkim vrijednostima. Napredak ideologije kritičke socijalne pravde u ovom je trenutku dobro dokumentiran, pa ovdje nije potrebno pratiti tu povijest. Dovoljno je reći da su naša sveučilišta toliko zaražena ideologijom kritične socijalne pravde da ih u ovom trenutku vjerojatno nije moguće spasiti.

. Naivno sam pretpostavljala da su profesori među najpametnijim ljudima u zemlji, a nisam ni slutila da je profesorski kadar naginje skroz ideološki lijevo. Sad razumijem da su profesori kritičke socijalne pravde u stvari evanđelisti svoje vjere, a sveučilište je njihovo misijsko područje. Cilj im je osloboditi mlade studente - neiskusne, željne uspjeha - od bilo koje vjerske tradicije koju bi mogli imati, i zamijeniti to ideologijom kritičke socijalne pravde.