Alternativna stvarnost ili kako je struka otišla u onu stvar

Doktore treba pitati bi li se uopće liječili u vlastitoj bolnici

“Neka se struka dogovori” politička je floskula i novinarska fraza. Istina je da se nijedna struka nikad ni o čemu nije dogovorila. I zato imamo epidemiologe za lockdown i protiv njega, i infektologe za cjepivo i protiv njega 



Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić i šef HZJZ-a Krunoslav Capak javno su se cijepili ovaj tjedan, a ministar zdravstva Vili Beroš nije. Kako sam kaže, odbio je cjepivo jer je on bolest prebolio pa je imun. Smatra da “nije etički nekom oduzeti cjepivo”, a odluku je donio “nakon konzultacije sa strukom”. Struka, međutim, nije načistu hoće li se cijepiti ili ne. Prošli mjesec anketirani su liječnici u hrvatskim bolnicama, a rezultati ne oduševljavaju.

U KBC-u Sestre milosrdnice cijepilo bi se 90 posto liječnika, ali već je u Dječjoj bolnici u Klaićevoj hrabrih manje od pola. U COVID-bolnici KB Dubrava cijepilo bi se 57 posto zdravstvenih djelatnika, u KB-u Sveti Duh 43 posto, a u KBC-u Split bijednih 30 posto. Među skeptičnima prema cijepljenju je i profesorica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Snježana Škrablin, specijalistica ginekologije, ovlaštena sudska vještakinja i pročelnica Zavoda za perinatalnu medicinu Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb u Petrovoj. Za medije kaže da virus nije nastao u prirodi, a argument za to je sljedeći: “Baš sam čitala nekog Norvežanina koji kaže da je umjetno stvoren”. Za katastrofalne posljedice koje koronavirus ostavlja na mnogim ljudima, kaže ovo: “Nigdje se ne piše da taj virus može biti potpomognut možda 5G mrežom određene frekvencije i nekim tvarima koje su puštene u atmosferu”. Kako spojiti njezin ugled u struci i takve izjave? Pa tako što ih daje o stvarima izvan svoje specijalizacije. Zamislite da joj u savjetovalište dođe djevojka koja je već godinama spolno aktivna na raznovrsne načine i pita je li moguće da je još uvijek nevina. “Zapravo da”, odgovara profesorica s Medicinskog fakulteta, “baš sam čitala nekog Norvežanina koji kaže da je to moguće”. Ili dolazi na sud kao vještakinja da utvrdi očinstvo nekog djeteta, a majku pita sljedeće: “Jeste li sigurni da ste zatrudnjeli s tuženikom ili ste se možda predugo zadržavali uz odašiljač 5G mreže pa vam je dijete od toga”? Ili pregledava trudnicu, a ona naivno pita: “Je li dečko ili curica”? Stroga pročelnica, međutim, ozbiljno odgovara: “Žao mi je da vam to moram reći, ali imate kineski čip, netko vam ga je ugradio”.

Ništa od toga ne bi bilo moguće. Pa zašto je onda vrhunski stručnjak u svojoj specijalizaciji potpuni analfabet u tuđoj? Pa baš zato! Specijalizacije u suvremenoj znanosti toliko su uske, i tolika je kompetitivnost u svakom području, da najveći stručnjak možete postati samo ako znate ono što nitko drugi ne zna – posljedica je da ne znate ništa o onome što drugi znaju. Dr. X zapravo uopće ne razumije čime se bavi dr. Y, i obratno. A ni dr. X ni dr. Y ne razumiju ništa od onoga što zna svaki normalan čovjek, što ne bi bio problem da ih svaki čas ne nazivaju novinari i pitaju, na primjer, kako sastaviti vladu ili kako najbolje pripremiti lignje. Ali još je gore od toga. Doktori se općenito ne podnose, i to ne samo u medicini. Astrofizičar dr. Kadžija misli da se svemir širi, a dr. Akula da se skuplja. U filologiji dr. Vosječa ima argumente da treba pisati “ne ću”, a dr. Patorica da treba pisati “neću”. Dr. Apađoza s CERN-a izračunala je da prostor ima 11 dimenzija, a dr. Ekavica da nema više od 4. Povjesničar dr. Omedar utvrdio je da su Hrvati došli iz Irana, a dr. Ljemavac da nisu niotkud došli, nego su, dapače, autohtoni. Dr. Ipac iz seizmološkog zavoda tvrdi da će doći još jači potres, a Dr. Onjavka iz geološkog instituta da će potresi biti samo sve slabiji. Pedagoginja dr. Mnuta strogo zabranjuje da se s djecom spava u istom krevetu, a dr. Ljatorica baš to savjetuje. Nutricionist dr. Obljenac napravio je studiju po kojoj špek škodi, a dr. Eždavac je dokazao da je iznimno koristan. Seksologinja dr. Ugorazredna savjetuje otvorene veze, a dr. Votočina preporučuje monogamiju. Dr. Znica upozorava da su baterije štetne, a dr. Ndavac svesrdno promiče njihovu uporabu. Teologinja dr. Hturavka je za zaređivanje žena, a dr. Ečavac oštro protiv. “Neka se struka dogovori” politička je floskula i novinarska fraza, i ništa više od toga. Istina je da se nijedna struka nikad ni oko čega nije dogovorila. I zato imamo epidemiologe za lockdown i protiv njega, i infektologe za cjepivo i protiv njega. A najveća je šteta da u onoj anketi o cijepljenju doktore nisu pitali bi li se uopće liječili u vlastitoj bolnici. “Kod onih mesara i šarlatana?”, uzdahnut će svaki doktor na svijetu. “Radije bih umro doma!”.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/premium/doktore-treba-pitati-bi-li-se-uopce-lijecili-u-vlastitoj-bolnici-1459704 - www.vecernji.hr