Legalizacija abortusa kao istorijska pobjeda ženskog pokreta u Argentini

Legalizacija abortusa kao istorijska pobjeda ženskog pokreta u Argentini wrote:
Reakcije žena nakon što je argentinski Senat odobrio zakon o legalizaciji abortusa, Buenos Aires, 30.decembar 2020.



Odlukom Senata da podrži legalizaciju abortusa, poslije višedecenijske borbe aktivistkinja, Argentina je postala prva velika latinoamerička zemlja koja je odustala od strogih propisa o prekidu trudnoće, otvarajući time put feminističkom pokretu u većinski katoličkoj regiji koji sve više poziva na veća reproduktivna prava žena, pišu svjetski mediji.

Rušenje posljednje prepreke

Nakon maratonskog zasijedanja, argentinski Senat je u ranim jutarnjim satima u srijedu, 30. decembra, podržao zakon kojim je legalizovan abortus, donoseći pobjedu ženskom pokretu koji se decenijama borio za to pravo, piše Asošiejtid pres (The Associated Press).

Odluka je donesena s 38 glasova za, 29 protiv i jednim suzdržanim, nakon sjednice koja je započela kasno u utorak i trajala je 12 sati. Zakon je ranije odobrio argentinski Donji dom i ima podršku predsjednika Alberta Fernandesa (Fernandez), što znači da je, dodaje AP, glasanje u Senatu bila njegova posljednja prepreka.

"Siguran, legalan i besplatan abortus sada je zakon", tvitao je Fernandes nakon glasanja u Senatu. "Danas smo bolje društvo koje proširuje ženska prava i garantuje javno zdravlje", napisao je argentinski predsjednik.

Uz dopuštanje abortusa u prvih 14 sedmica trudnoće, zakon će također utvrditi da se i nakon tog perioda trudnoća može legalno prekinuti ako je rezultat silovanja ili ako je život ili zdravlje te osobe u opasnosti. Omogućit će prigovor savjesti za zdravstvene radnike i privatne medicinske ustanove koji će morati ženu uputiti u drugi medicinski centar.

Argentinski feministički pokret već više od 30 godina zahtijeva legalizovanje prekida trudnoće a aktivistkinje, naglašava Asošiejtid pres, smatraju da će odobrenje zakona označiti prekretnicu u Latinskoj Americi, gdje je postupak uglavnom nezakonit i gdje uticaj Rimokatoličke crkve, koja se protivi abortusu, već dugo dominira.

‘Uspjele smo, sestre’

Kada je nakon cjelovečernje rasprave Senat saopštio rezultate glasanja, hiljade ljudi okupilo se ispred zgrade Senata u Buenos Airesu mašući zelenim zastavama koje simboliziraju kampanju za prava argentinskih žena, gok se zeleni dim nadvijao nad gomilom još od rane zore, napisao je Rojters (Reuters).

Nakon glasanja, autorica zakona i pravna savjetnica predsjedništva Vilma Ibara (Ibarra) naglasila je kako je to bila dugogodišnja borba te da su mnoge žene umrle. “Nikada više žena neće biti ubijena u tajnom abortusu”, rekla je Ibara kroz suze.

"Učinile smo to, sestre. Ispisale smo istoriju. Učinile smo to zajedno...", tvitala je Monika Mača (Monica Macha), zastupnica u vladajućoj koaliciji lijevog centra predsjednika Alberta Fernandesa.

No, ukazuje Rojters, papa Franjo - i sam Argentinac - izrazio je protivljenje Crkve u vlastitom tvitu upućenom nekoliko sati prije rasprave u Senatu: "Sin Božji rođen je odbačen da bi nam rekao da je svaka odbačena osoba Božje dijete."

Abortus je, naglašava Rojters, izuzetno rijedak u regiji u kojoj je Crkva vijekovima imala kulturološki i politički uticaj i koja tvrdi da abortus krši pravo na život. Legalan prekid trudnoće je bio dopušten samo u komunističkoj Kubi, malenom Urugvaju i dijelovima Meksika.

Težak zadatak

Uvjeriti Senat da usvoji zakon o abortusu - koji je uslijedio samo nekoliko sedmica nakon što ga je Donji dom odobrio - nije bio jednostavan zadatak za ljevičarsku vladu predsjednika Fernandesa, koja je na vlasti nešto više od godinu dana, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Činjenica da u zemlji od 45 miliona stanovnika mnogi Argentinci nisu podržali širenje prava na abortus nije osujetila zakonodavce, dodaje konzervativni američki list.
Anketa koju je u novembru provela agencija Jakob (Giacobbe) pokazala je da 60 odsto ispitanika ne želi odobriti zakon o abortusu. Druga anketa je pokazala da 49 odsto ispitanika smatra da bi zakon o pravu na abortus trebao biti riješen u neko drugo vrijeme zbog hitnosti drugih pitanja, poput pandemije COVID-19 i ekonomskih problema u zemlji.

Ispred Senata u kojem se odvijala rasprava u utorak i srijedu, naglašava list, demonstranti protiv abortusa mahali su argentinskom zastavom, molili se i uzvikivali slogane u nadi da će senatori glasati protiv zakona. "Ne možete donijeti odluku da žrtvujete nevine", rekla je Roksana Luna (Roxana) dok je drugi protivnik zakona, doktor Fernando Sesin (Cecin), kazao kako je “misija ljekara spašavanje života. Smrt je neuspjeh medicine, nauke."

Odvojeni policijskim zaprekama, dodaje Volstrit džurnal, demonstranti koji su se zalagali za legalizaciju govorili su o pravima žena da odluče kada će prekinuti trudnoću. Doktorica Karolina Komaljeras (Carolina Comaleras) rekla je da je liječila žene koje su same pokušale pobaciti, te da je pogoršanje zdravstvenog stanja tih žena bilo često, a liječenje komplikovano.

Ispunjena obećanja

Glasanje u argentinskom Senatu je zakonodavna pobjeda predsjednika Fernandesa koji je ženska prava stavio u središte dnevnog reda svoje administracija ali i sve većeg feminističkog pokreta Latinske Amerike koji je višegodišnja okupljanja i proteste pretvorio u političku moć, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).

Prije stupanja na dužnost 2019., Alberto Fernandes je svoju predizbornu kampanju vodio na platformi koja je uključivala prava na abortus, ravnopravnost polova te prava homoseksualaca i transrodnih osoba, i ta je obećanja ispunio u mjeri koja je, prema pisanju njujorškog lista, iznenadila čak i neke od njegovih pristalica.

Odluka je podrazumijevala političke rizike naročito u vrijeme pandemije i posrnule ekonomije koja je bila u recesiji dvije godine. Ali, naglašava Njujork tajms, Fernandes i njegova potpredsjednica, Kristina Fernandes de Kiršner (Cristina Fernandez de Kirchner), abortus su vidjeli kao jednu od rijetkih tačaka na svom dnevnom redu koje bi mogli napredovati usred bujice izazova.

List naglašava kako se Kiršner, koja je Argentinu vodila kao predsjednica od 2007. do 2015. godine, tokom karijere uglavnom protivila legalizaciji abortusa. Njen stav se promijenio uoči prethodnog glasanja 2018., kada su hiljade žena protestovale zahtijevajući legalan pristup abortusu. Mnogi smatraju da su godine aktivizma natjerali ljude da promijene svoje stavove te da je Kiršner "najočitiji primjer da se mišljenja mogu promijeniti".

Pristalice zakona o prekidu trudnoće u Argentini, uključujući senatorku Normu Durango, smatraju da će legalizacija abortusa jednostavno izvesti praksu iz sjene. Istraživači kažu da se svake godine u Argentini izvrši stotine hiljada tajnih abortusa. Uoči ovosedmične rasprave u Senatu, dodaje list, Fernandes je rekao da je u Argentini od povratka demokratije 1983. više od 3.000 žena umrlo od nesigurnih abortusa izvedenih u tajnosti.

Neumorne žene Argentine

Legalizacija abortusa u Argentini rezultat je petogodišnje borbe i masovnih protestnih marševa argentinskog ženskog pokreta koji je započeo kao Tviter kampanja poznata po heštegu #NiUnaMenos protiv rodno zasnovanog nasilja, naglašava Gardijan (The Guardian).

Prvi spontani marš dogodio se 3. juna 2015, kao reakcija na ubistvo 14-godišnjakinje koja je pronađena zakopana ispod kuće svog dečka nakon što je pretučena na smrt i nekoliko mjeseci trudna. “Nećemo li podići glas? Ubijaju nas“, tada je tvitovala radijska novinarka Marsela Ojeda (Marcela) pokrenuvši kampanju pod oznakom #NiUnaMenos, što znači "Ni jedna manje" odnosno da više nijedna žena ne treba stradati zbog rodno zasnovanog nasilja.

Uslijedio je, podsjeća Grdijan, prvi od mnogih uličnih marševa u kojem su učestvovale na desetine hiljada žena u Buenos Airesu. Nakon marša iz 2015, aktivistkinje su shvatile da bi borba protiv „femicida“ mogla obuhvatiti i zahtjeve za pristup legalnom abortusu. Usvojili su zeleni šal kao simbol njihovog pokreta koji se brzo proširio i na druge zemlje Latinske Amerike, gdje je zelena boja simbolizirala širu borbu za ženska prava.

Legalizacija abortusa u Argentini, naglašava britanski list, dešava se u značajnom trenutku za ženska prava u Latinskoj Americi, naročito jer se u Brazilu, Čileu i Kolumbiji vode slične borbe za legalizaciju prekida trudnoće.

U izjavi za Gardijan, argentinska aktivistkinja, Đisel Karinjo (Giselle Carino) rekla je da vjeruje da će postignuće u matičnoj zemlji odjeknuti regijom. Također je naglasila kako stvarnu zaslugu imaju neumorne žene Argentine "koje nikad nisu prestale zauzimati ulice i društvene mreže - čak ni u vrijeme pandemije - i nastavile su boriti se, bez žurbe ali bez odmora".
https://www.slobodnaevropa.org/a/legalizacija-abortusa-kao-istorijska-pobjeda-zenskog-pokreta-u-argentini/31027241.html

debotoijusto wrote:argentinkama +  na testu trudnoće

T. wrote:Franjo ga je na ovu vijest bacio u nesvijest 100%...

סמאל wrote:

Legalizacija abortusa kao istorijska pobjeda ženskog pokreta u Argentini wrote: