Trump blokirao uvoz pamuka iz Kine zbog Ujgura koje komunistička partija Kine koristi kao robove na poljima pamuka

Lijepo.

https://www.google.com/amp/s/www.slobodnaevropa.org/amp/30981743.html

U istočnoj Kini proizvodi se 20% svjetskog pamuka.

1/5 pamuka u Americi koji se koristi kao sirovina u tekstilnoj industriji dolazi iz ove regije.

https://www.geopolitika.news/uncategorized/think-thank-vise-od-570-000-ujgura-prisilno-bere-pamuk-u-xinjiangu/


Senat razmišlja o proširenju sankcija na sve firme koje proizvode pamuk u ovoj regiji a ne samo ove jedne koja sudjeluje s 1/3 trećinu pamuka tamo.

Ko proizvodi masu poljoprivrednih proizvoda po Kaliforniji?

Tramp verovatno brani interese Amerike, verovatno proizvode

pamuk.

Trebao je staviti i bez objasnjavanja, jer si simbol za robove i

pamuk, plus Kalifa i Mucacosi, ilegalci bez ikakvih prava.

Amerika je treći proizvođač pamuka u svijetu nakon Indije i Kine

https://www.statista.com/statistics/263055/cotton-production-worldwide-by-top-countries/

Amerika i Kina su u ratu za svjetsku dominaciju i zato bi bilo pametno da američki senat kroz izliku o pravima Ujgura zabrani uvoz svog pamuka iz Kine.

dzaba mu sankcije, popusio je
sjeba ga slipi joe
al ono, razguzio ga bas nacisto
na oci mu maznuo izbore,
nis cudnog da se sad trumpika razbacuje sankcijama :D
jbte,  jedino sto moram priznat da se amerika raskrila u svom jadu, publicno :D

Hrvatska nije proizvođač pamuka al ja ovo pratim jer zbog pamuka su se vodili ratovi. Treba otvoreno reči da su ove dvije sile u ratu za svjetsku dominaciju u idućih pola stoljeća i da je jedino ispravno u tome da Amerika potpuno zabrani uvoz pamuka iz Kine jer je i sama Amerika veliki proizvođač i izvoznik pamučne sirovine. Ujguri su naravno samo izlika.

EU nije proizvođač pamuka pa bi Kina došla u situaciju da bi joj EU postala prvo najveće izvozno tržište.

Pod uvjetom naravno da i EU ne primjeni iste ovakve sankcije.

Pamuk..dobra stvar..najbolja za garderobu..gaćove pogotovo..miluje osobne dragulje..

Usvojeni tekstovi - Položaj Ujgura u Kini (dosjei iz Kine) - Četvrtak, 19. prosinca 2019.

P9_TA(2019)0110
Europski parlament,
–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Kini, prije svega one od 18. travnja 2019. o Kini, posebno o položaju vjerskih i etničkih manjina(1), od 4. listopada 2018. o masovnom proizvoljnom pritvaranju Ujgura i Kazaha u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu(2), od 12. rujna 2018. o stanju odnosa između EU-a i Kine(3), od 15. prosinca 2016. o slučajevima tibetanske budističke akademije Larung Gar i Ilhama Tohtija(4), od 10. ožujka 2011. o stanju i kulturnoj baštini u Kašgaru (Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu)(5) i od 26. studenoga 2009. o Kini: prava manjina i primjena smrtne kazne(6),
–  uzimajući u svoju odluku da Nagradu Saharov za 2019. dodijeli Ilhamu Tohtiju, ujgurskom ekonomistu koji se mirnim putem bori za prava ujgurske manjine u Kini,
–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu s 21. sastanka na vrhu EU-a i Kine od 9. travnja 2019.,
–  uzimajući u obzir 37. dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Kine, održan 1. i 2. travnja 2019. u Bruxellesu,
–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 12. ožujka 2019. naslovljenu „EU-Kina – Strateška perspektiva” (JOIN(2019)0005),
–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja, koje je Vijeće za vanjske poslove usvojilo 24. lipnja 2013.,
–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 26. listopada 2018. o stanju u Xinjiangu,
–  uzimajući u obzir odluku Vijeća za vanjske poslove od 9. prosinca 2019. u vezi s početkom pripremnog rada na horizontalnom režimu sankcija kao odgovoru na teško kršenje ljudskih prava,
–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o europskom režimu sankcija za kršenja ljudskih prava(7),
–  uzimajući u obzir usmene izjave EU-a u pogledu 4. točke dnevnog reda na 39. sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava održanoj 18. rujna 2018. te izjave Ujedinjene Kraljevine, Njemačke, Francuske, Finske i Kanade, u kojima je izražena zabrinutost zbog proizvoljnog pritvaranja Ujgura u kampovima u Xinjiangu,
–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu o kršenjima i povredama ljudskih prava u Xinjiangu koju je 29. listopada 2019. Odboru UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije podnijela stalna predstavnica Ujedinjene Kraljevine pri UN-u u ime 23 države, uključujući 14 država članica EU-a,
–  uzimajući u obzir članak 36. Ustava Narodne Republike Kine, kojim se svim građanima jamči pravo na slobodu vjeroispovijedi, te njegov članak 4. kojim se potvrđuju prava manjinskih narodnosti,
–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966., koji je Kina potpisala 1998., ali nikad nije ratificirala,
–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,
–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a iz 2011. o poslovanju i ljudskim pravima,
–  uzimajući u obzir zaključna zapažanja koja je Odbor UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije iznio u svojem izvješću o Kini,
–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A.  budući da bi promicanje i zaštita ljudskih prava, demokracije i vladavine prava trebali i dalje biti u središtu politike EU-a prema Kini, u skladu s obvezom EU-a da štiti te vrijednosti u svojem vanjskom djelovanju te u skladu sa spremnošću Kine da se tih vrijednosti pridržava u vlastitom razvoju i međunarodnoj suradnji;
B.  budući da se stanje ljudskih prava u Kini i dalje pogoršava otkad je vlast u ožujku 2013. preuzeo predsjednik Xi Jinping; budući da je kineska vlada postala još više neprijateljski nastrojena prema mirnom neslaganju, slobodi izražavanja i vjeroispovijedi te vladavini prava; budući da su kineske vlasti pritvorile i da kazneno gone stotine boraca za ljudska prava, odvjetnika i novinara;
C.  budući da se situacija u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu, gdje živi više od 10 milijuna muslimanskih Ujgura i etničkih Kazaha, proteklih godina drastično pogoršala, a pogotovo od pokretanja „kampanje odlučnog djelovanja protiv nasilnog terorizma” 2014., jer je apsolutna kontrola nad Xinjiangom proglašena najvišim prioritetom zbog nestabilnosti i sigurnosnih prijetnji koje Ujguri navodno predstavljaju za Xinjiang i zbog strateškog položaja Ujgurske autonomne regije Xinjianga kao ključne regije u okviru inicijative „Pojas i put”, koja ima ambiciozne ciljeve za budućnost u pogledu proizvodnje tekstilnih i drugih radno intenzivnih proizvoda; budući da se rat kineske vlade protiv terora u Xinjiangu sve više pretvara u rat protiv vjere i etničke pripadnosti; budući da postoje informacije koje upućuju na to da se sustav kampova iz Xinjianga proširio na druge dijelove Kine;
D.  budući da kineske vlasti provode sve intenzivniju kampanju masovnog pritvaranja, intruzivnog digitalnog nadzora (uključujući tehnologije prepoznavanja lica i prikupljanje podataka), političke indoktrinacije i prisilne kulturne asimilacije; budući da također postoje pouzdane informacije da su Ujguri i druge uglavnom muslimanske etničke manjine u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu žrtve proizvoljnog pritvaranja, mučenja, nečuvenih ograničenja vjerskih praksi i kulture te da su podvrgnuti sustavu digitalnog nadzora koji je toliko sveprisutan da nadzire svaki aspekt svakodnevnog života s pomoću kamera koje prepoznaju lica, skeniranjem mobilnih telefona, prikupljanjem DNK-a te raširenom i intruzivnom policijskom prisutnošću;
E.  budući da brojne vjerodostojne procjene govore o gotovo milijun ljudi koji je sada ili ranije proizvoljno zatvoren u takozvane centre za politički preodgoj na neodređeno razdoblje pod izgovorom borbe protiv terorizma i vjerskog ekstremizma; budući da se ti objekti za preodgoj nazivaju i „centrima za strukovno osposobljavanje”; budući da to predstavlja najveće masovno pritvaranje pripadnika neke etničke manjine u današnjem svijetu; budući da, prema riječima nekih bivših pritvorenika, tretman i uvjeti u kampovima uključuju prenapučenost i nesanitarne uvjete, uskraćivanje hrane, premlaćivanje i seksualno zlostavljanje; budući da postoje izvješća prema kojima se djeca šalju u državna sirotišta ako se i samo jedan njihov roditelj nalazi u zatvoreničkom kampu; budući da se u nekim kampovima za preodgoj navodno nalaze tvornice koje proizvode robu za izvoz;
F.  budući da su otkrića u sklopu „China Cables” koja su objavljena u studenome 2019. dio istrage o nadzoru i masovnom zatvaranju Ujgura i drugih pripadnika muslimanskih manjina u kineskoj pokrajini Xinjiangu bez optužbe i suđenja, koja se temelji na povjerljivim dokumentima kineske vlade koji su procurili u javnost; budući da su tajni dokumenti dospjeli u ruke Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara posredstvom nekolicine izbjeglih Ujgura i da je njihovu autentičnost potvrdio niz vodećih stručnjaka; budući da su objavom tih dokumenata razotkrivene klasificirane informacije kineske vlade o unutarnjom radu kampova, teškim uvjetima iza ograda te neljudskom načinu reguliranja svakodnevice zatvorenika; budući da dokumenti razotkrivaju sustavno pranje mozga koje Kina provodi nad stotinama tisuća muslimana u mreži strogo čuvanih zatvorskih kampova i mehanizme sustava masovnog nadzora i predikativnih policijskih modela u regiji Xianjiangu, čime su potvrđeni nalazi stručnjaka utemeljeni na satelitskim snimkama, podacima i iskazima svjedokâ koji su objavljeni posljednjih godina; budući da kineska vlada uporno tvrdi da se u tim kampovima nudi dobrovoljno obrazovanje i osposobljavanje; budući da je istragom „China-Cables” otkrivena nezapamćena količina dokaza o tome da su temelji za represivne mjere protiv Ujgura, Kazaha i drugih pripremani na najvišoj političkoj razini već negdje od travnja 2014. godine;
G.  budući da su pritvaranje i progon ujgurskih i drugih muslimanskih manjina u Xinjiangu primorali mnoge da prestanu komunicirati sa svojom obitelji i prijateljima u inozemstvu, među ostalim i u Europi, zbog straha od odmazde vlasti;
H.  budući da se represija još više intenzivirala od stupanja na snagu propisa o vjerskim pitanjima u veljači 2018., kojima su nametnuta ograničenja na aktivnosti vjerskih skupina te ih se primoralo da se prilagođavaju partijskoj politici; budući da se u skladu s tim propisima javno ili čak privatno izražavanje vjerske ili kulturne pripadnosti može smatrati ekstremizmom; budući da nova pravila ugrožavaju osobe povezane s vjerskim zajednicama koje nemaju pravni status u zemlji; budući da se vjerske zajednice suočavaju sa sve većom represijom u Kini, koja je sad postala zemlja s najbrojnijom populacijom vjerskih zatvorenika;
I.  budući da je u kolovozu 2018. Odbor UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije prozvao vladu Narodne Republike Kine zbog zlostavljanja u Xinjiangu, uključujući uspostavu masovnih proizvoljnih zatvoreničkih kampova; budući da je u rujnu 2018., tijekom svog prvog govora u toj ulozi, visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet istaknula „duboko uznemirujuće optužbe o masovnim proizvoljnim pritvaranjima Ujgura i drugih muslimanskih zajednica, u takozvanim kampovima za preodgoj u Xinjiangu”; budući da je kineska vlada odbila brojne zahtjeve Radne skupine UN-a za prisilne ili nedobrovoljne nestanke, visoke povjerenice UN-a za ljudska prava i ostalih mandatara posebnih postupaka UN-a da pošalju neovisne istražitelje u Xinjiang i dopuste im pristup kampovima;
J.  budući da su se zatvorenički kampovi u Xinjiangu brzo proširili nakon imenovanja Chena Quanguoa kao partijskog regionalnog vođe u kolovozu 2016.; budući da je guverner Xinjianga Shohrat Zakir u prosincu 2019. izjavio da je svih 1,5 milijuna osoba koje su se nalazile u kampovima za preodgoj i zatvoreničkim kampovima „vraćeno u društvo”, no za to nije pružio dokaze;
K.  budući da kineske vlasti uznemiravaju neke kineske manjinske zajednice s boravištem u EU-u; budući da se na Ujgure koji se nalaze u inozemstvu vrši pritisak da se vrate u Kinu; budući da se u dokumentima „China Cables” detaljno navode izričite smjernice za uhićenje Ujgura sa stranim državljanstvom te praćenje Ujgura iz Xinjianga koji žive u inozemstvu, a neke od njih autoritarne su vlade vratile u Kinu; budući da dokumenti pokazuju da su kineska veleposlanstva imala ključnu ulogu u tome;
L.  budući da je 4. prosinca 2019. američki Kongres donio Zakon o ljudskim pravima Ujgura, kojim se državnom tajniku u skladu sa zakonom Magnicki nalaže da odmah poduzme mjere za zaštitu ljudskih prava i razmotri nametanje viza i gospodarskih sankcija dužnosnicima Narodne Republike Kine koji su odgovorni za kršenja ljudskih prava u pokrajini Xianjiangu, štiteći pritom Ujgure s boravištem u SAD-u od kineskog zlostavljanja i progona;
M.  budući da je 2019. Nagrada Saharov za slobodu mišljenja dodijeljena ujgurskom profesoru ekonomije Ilhamu Tohtiju, koji je 23. rujna 2014. osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog navodnog separatizma, nakon što je pritvoren u siječnju iste godine; budući da je sedam njegovih bivših studenata također pritvoreno i osuđeno na zatvorske kazne u trajanju od tri do osam godina zbog navodne suradnje s njim; budući da je Ilham Tohti oduvijek bio protivnik separatizma i nasilja te da teži pomirenju na temelju poštovanja ujgurske kulture;
N.  budući da se u svom strateškom okviru za ljudska prava i demokraciju EU obvezao da će još više promicati demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava u svim područjima svojega vanjskog djelovanja i da će ljudska prava postaviti u središte svojih odnosa sa svim trećim zemljama, uključujući strateške partnere;
1.  izražava duboku zabrinutost zbog sve represivnijeg režima s kojim se suočavaju Ujguri i druge muslimanske etničke manjine i zahtijeva da vlasti poštuju njihove temeljne slobode, kako je i preporučeno u vjerodostojnim izvješćima; oštro osuđuje slanje stotine tisuća Ujgura i etničkih Kazaha u političke „kampove za preodgoj” na temelju analize sustava „prognostičkog rada policije”, među ostalim, zbog putovanja u inozemstvo ili ako je procijenjeno da su pretjerano vjerski aktivni; poziva kineske vlasti u Xinjiangu da dostave informacije o tome gdje se nalaze pritvorene osobe i o njihovu zdravstvenom stanju; apelira na kinesku vladu da odmah prekine s proizvoljnim pritvaranjem pripadnika ujgurske i kazaške manjine bez ikakve optužnice, suđenja ili osude za kazneno djelo, da zatvore sve kampove i kaznene centre te da odmah i bezuvjetno puste na slobodu pritvorene osobe; naglašava da su svaka vrsta pritvaranja, ako se njome kršene temeljni međunarodni zakoni, progon konkretne osobe ili skupine na temelju etničkog, kulturnog ili vjerskog podrijetla, te ostali neljudski postupci koji uzrokuju veliku patnju ili ozbiljnu štetu, kada su počinjeni u okviru rasprostranjenog ili sustavnog napada na bilo koje civilno stanovništvo, neprihvatljivi s obzirom na međunarodni pravni okvir;
2.  poziva kineske vlasti da odmah i bezuvjetno oslobode ujgurskog akademika Ilhama Tohtija i sve druge borce za ljudska prava, aktiviste, odvjetnike, novinare i podnositelje predstavki koji su pritvoreni isključivo radi mirnog ostvarivanja slobode izražavanja te da zaustave aktualnu represiju koja uključuje pritvaranje, sudsko uznemiravanje i zastrašivanje; poziva kinesku vladu da zajamči da oni imaju redovit i neograničen pristup svojim obiteljima i odvjetnicima koje su sami izabrali te da osiguraju da njihove obitelji i odvjetnici nisu žrtve mučenja ili drugih oblika zlostavljanja; naglašava da uvjeti u kojima se nalaze svi pritvorenici moraju zadovoljavati standarde iz „Skupa načela za zaštitu svih osoba u bilo kojem obliku zatočenja ili zatvora” („Body of Principles for the Protection of All Persons under Any Form of Detention or Imprisonment”) usvojenog rezolucijom Opće skupštine UN-a br. 43/173 od 9. prosinca 1988., a to podrazumijeva i pristup zdravstvenoj skrbi; poziva na brzu, djelotvornu i nepristranu istragu o mučenju Ilhama Tohtija i na privođenje počinitelja pred lice pravde;
3.  ponovno upućuje svoj poziv kineskim vlastima da nezavisnim novinarima i međunarodnim promatračima omoguće slobodan, smislen i neometan pristup autonomnoj ujgurskoj regiji Xinjiangu, među ostalim, i visokoj povjerenici UN-a za ljudska prava te mandatarima posebnih postupaka Vijeća UN-a za ljudska prava; primjećuje neravnotežu u medijskom pristupu i medijskim slobodama između EU-a i Kine; poziva Kinu da medijima iz EU-a da ista prava i pristup kakve kineski mediji imaju u državama članicama EU-a; smatra da bi EU i države članice tijekom sljedeće sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava trebali preuzeti inicijativu kada je riječ o rezoluciji o slanju misije za utvrđivanje činjenica u Xinjiang;
4.  izražava duboku zabrinutost u pogledu izvješća o uznemirivanju Ujgura u inozemstvu od strane kineskih vlasti kako bi ih se primoralo da djeluju kao doušnici protiv drugih Ujgura, da se vrate u Xinjiang ili ne govore o situaciji ondje, ponekad tako što zadržavaju članove njihovih obitelji; poziva Komisiju i sve države članice da hitno istraže spomenuta izvješća, poduzmu posebne mjere kako bi se osigurala zaštita pripadnika dijaspore iz pokrajine Xinjiang u njihovim zemljama te da ubrzaju odobravanje zahtjeva za azilom koje podnesu Ujguri i drugi turkijski muslimani; pozdravlja odluku nekih država članica o obustavi povratka svih etničkih Ujgura, Kazaha i drugih turkijskih muslimana u Kinu s obzirom na rizik od proizvoljnog pritvaranja, mučenja ili drugih oblika zlostavljanja te poziva sve ostale države članice da postupe na isti način;
5.  sa zabrinutošću prima na znanje da je izuzetna važnost „dugoročne stabilnosti” u Xinjiangu za uspjeh inicijative „Jedan pojas, jedan put” dovela do intenziviranja dugotrajnih strategija kontrole pojačanih različitim tehnološkim inovacijama i brzog povećanja rashoda za domaću sigurnost te do primjene mjera borbe protiv terorizma za kriminalizaciju neslaganja i disidenata na temelju široke definicije terorizma; izražava duboku zabrinutost zbog mjera koje kineska država provodi kako bi zajamčila „sveobuhvatan nadzor” regije Xinjiang s pomoću postavljanja elektroničkog nadzora „Skynet” u velikim urbanim područjima, s pomoću postavljanja uređaja za GPS praćenje u sva motorna vozila, korištenja skenera za prepoznavanje lica na kontrolnim točkama, na željezničkim i benzinskim postajama te akcijom prikupljanja krvi koju je provodila policija u Xinjiangu radi daljnjeg širenja kineske baze podataka o DNK-u; izražava zabrinutost i zbog činjenice da Kina takve tehnologije izvozi u autoritarne države diljem svijeta;
6.  izražava duboku zabrinutost zbog izvješća o mogućem iskorištavanju prisilnog rada zatočenika u zatvoreničkim kampovima u opskrbnom lancu međunarodnih poduzeća koja posluju u Xinjiangu kao i zbog izvješća o suradnji s kineskim institucijama uključenima u masovni nadzor ili pritvaranje pripadnika ujgurske manjine; naglašava da bi dionici iz privatnog sektora trebali razmotriti svoje poslovanje u Xinjiangu s ciljem preispitivanja svojih opskrbnih lanaca i tako se pobrinuti da ne sudjeluju u kršenju ljudskih prava, među ostalim, uspostavom snažne obveze postupanja s dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava da bi se osiguralo da nisu umiješani u prisilni rad ili da ne sudjeluju u represiji usmjerenoj protiv ujgurskog naroda; naglašava da bi proizvodi, ako su proizvedeni u „kampovima za preodgoj”, trebali biti zabranjeni na tržištu EU-a;
7.  poziva kinesku vladu da odmah objavi popis svih osoba koje se nalaze u pritvoru i svih onih koji su pušteni na slobodu te da podatke o osobama koje su nestale u Xinjiangu proslijedi njihovim obiteljima;
8.  poziva Komisiju, Vijeće i države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi uvjerili kinesku vladu da zatvori kampove, prestane kršiti ljudska prava u Xinjiangu te da poštuje jezičnu, kulturnu, vjersku i druge temeljne slobode Ujgura; potiče potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da intenzivnije prate zabrinjavajući razvoj stanja ljudskih prava u Xinjiangu, uključujući povećanu državnu represiju i nadzor, te da u privatnim i javnim okvirima kao i na najvišoj razini glasno ističu svoj stav protiv kršenja ljudskih prava u Kini; izražava svoje razočaranje time što ni 37. krug dijaloga između EU-a i Kine o ljudskim pravima nije doveo do bitnijih rezultata, unatoč tome što je EU sustav političkih „kampova za preodgoj” istaknuo kao razlog za brigu; izražava žaljenje zbog činjenice da dosadašnji pristup i alati koje je EU primijenio nisu doveli do konkretnog napretka u pogledu stanja ljudskih prava u Kini, gdje se u posljednjem desetljeću zabilježilo samo nazadovanje; poziva potpredsjednika Komisije/ Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da inzistira na neovisnoj istrazi o razmjerima i prirodi sustava zatvoreničkih kampova te o brojnim optužbama za teška i sustavna kršenja ljudskih prava; poziva novu Komisiju da izradi i provede holističku strategiju EU-a u cilju postizanja istinskog napretka u pogledu ljudskih prava u Kini;
9.  ističe da su EU i Kina u svojoj zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon 21. sastanka na vrhu između EU-a i Kine iznova potvrdili da su sva ljudska prava univerzalna, nedjeljiva, međuovisna i međusobno povezana; naglašava da promicanje ljudskih prava i vladavine prava mora biti ključan dio suradnje EU-a i Kine;
10.  poziva EU, njegove države članice i međunarodnu zajednicu da razmotre načine za zaustavljanje sveg izvoza i prijenosa tehnologija dobara i usluga koje Kina koristi kako bi proširila i povećala svoj internetski nadzor te da u tom cilju učinkovito upotrebljavaju odgovarajuće mehanizme za kontrolu izvoza; u tom pogledu poziva suzakonodavce da donesu zajedničko stajalište o reformi Uredbe o dvojnoj namjeni zbog razloga povezanih s nacionalnom sigurnosti i ljudskim pravima; naglašava da je Parlament dodatno razvio i konsolidirao prijedlog Komisije o uključivanju strogih kontrola izvoza kada je riječ o tehnologiji za kibernadzor koja jest i koja nije uvrštena na relevantni popis;
11.  podsjeća na to da je za EU važno da i dalje postavlja pitanja o kršenju ljudskih prava u Kini, a posebno slučaj manjina u Xinjiangu, u okviru svakog dijaloga o političkim i ljudskim pravima s kineskim vlastima i u skladu s opredjeljenjem EU-a da bude siguran, jasan i ujedinjen u svom odnosu prema toj zemlji; ponavlja da se Kina u okviru trenutačnog procesa reformi i sve većeg angažmana u svijetu uključila u međunarodni okvir za ljudska prava potpisavši niz međunarodnih sporazuma o ljudskim pravima; stoga poziva na uspostavu dijaloga s Kinom kako bi je se potaklo da se pridržava tih obveza; apelira na Kinu da nastavi provoditi nacionalne reforme potrebne za ratifikaciju Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima iz 1966., koji je potpisala 1998., i na provedbu preporuka tijela UN-a za ljudska prava;
12.  pozdravlja činjenicu da je američki Kongres donio Zakon o politici o ljudskim pravima Ujgura kao i nedavnu odluku Vijeća za vanjske poslove da započne rad na sustavu EU-a za globalne sankcije koji će se primjenjivati u slučajevima kršenja ljudskih prava; poziva Vijeće da, bude li se to smatralo prikladnim i učinkovitim, protiv kineskih dužnosnika odgovornih za osmišljavanje i provedbu politike masovnog pritvaranja Ujgura i drugih turkijskih muslimana u Xinjiangu te za provedbu teške represije vjerskih sloboda, slobode kretanja i drugih temeljnih prava u regiji uvede ciljane sankcije kao i da im zamrzne imovinu;
13.  poziva ESVD da uključi dobre prakse međuvjerskog dijaloga kao instrument u svoju komunikacijsku strategiju usmjerenu prema trećim zemljama te da potiče posredovanje u sukobima za zaštitu vjerskih manjina i slobodu vjere i uvjerenja;
14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Narodne Republike Kine.

(1)	Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0422.
(2)	Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0377.
(3)	Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0343.
(4)	SL C 238, 6.7.2018., str. 108.
(5)	SL C 199 E, 7.7.2012., str. 185.
(6)	SL C 285 E, 21.10.2010., str. 80.
(7)	Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0215.

[size]
Posljednje ažuriranje: 4. svibnja 2020.[/size]

Problem s EU je taj šta je ona uvoznik toga jer to ne raste svugdi i onda pošto nemaš svoje zalihe onda bi mora uvozit opet odnekud a cijena bi te sirovine onda jako porasla jer bi nastala nestašica u svijetu koju bi popunila Kina , dakle nisi napravija ništa jel pa onda bolje tražit od Kine da dopusti inspekcije pa da EU izađe na teren i vidi o čemu je točno riječ jer ako beru seljaci onda nema problema al su to neki u lancima onda ti mora stavit zabranu.

Tko bi reka da je ovdje koncentrirano 20% svjetske proizvodnje pamuka

Oni to beru ručno a to se ne bere ručno više nego stroj.




Doduše pitanje je kakvi su tereni uopće jer ako je nagib onda stroj ne može.

Izgleda da tu ima više stvari jer to je zabit i oni to tradicionalno tamo beru i dođe cilo selo i pobere sve pa Kinezi ubrzali proizvodnju i sad ovi od jutra do mraka crnče na tim plantažama itd i onda Amerika sankcije pa ako oćeš da ti to pustimo kupite im strojeve a šta manje ručnog rada.

No onda če se i ovi Ujguri buniti jer onda nemaju di radit jer nije baš da ima posla tamo.

Al uglavnom ne isplati se Kinezima držat čovik s puškom da njih nadgleda. To je skupo. To se ne isplati.

Kinezi će uvalit strojeve ode jer njih zanima produkcija no kako je to 20% svjetske proizvodnje a imaš više od šesto tisuća ljudi koji žive od berbe toga onda ne možeš to uvest naglo jer ćeš napraviti veliku nezaposlenost pa će seljaci dignit bunu nego to moraš postepeno uvodit strojeve di se može a vidim po slikama da se može na dosta parcela p onda će pomalo taj ručni rad šta se tiče samog branja padat i selit se na neravnije parcele a ode će strojevi to radit.

Ukratko smanjit će se taj "robovski rad".

U suštini Kinezi bi trebalo napraviti ovo : postepeno uvođenje strojne obrade branja pamuka i istovremeno otvaranje tekstilnih industrija kako bi te beračice s polja pamuka postepeno postale švalje tj da imaju di radit.

EU nije u interesu da Kini udari sankcije ako ne mora. EU ne proizvodi pamuk dovoljno za svoje potrebe i u interesu joj je da ima po zakonu ponude i potražnje šta više ponuđaća i šta više dobavni pravaca.

Što je više kleveta i laži,komunistički sustav Kine miliji  je i draži.
Eto,neka me sad onaj opet nazove socijalističkim rasistom.