Denkverbot

aben wrote:

venus wrote:

Pa observacija nije data u negativnom kontextu. Ja npr. na ovaj gornji post na koji si se ti referirao ne bi ništa odgovorila, u najmanju ruku mi je nelogičan.

ma jasno, ali jo ne morin birati kvalitetu otih retkih postova, koliko ih imo, svi su moji.

međutin, to je obro pitanje; je li bolje biti pametan pa biti moguć formulirati ča ti sve ni po volji, ili biti glup i toga ne biti svjesan.
dolo bi se argumentirati i za jeno i za drugo, s tin da sun jo odovna izabro ono ča i nana u šumi striborovoj, ka joj je stibor do na izbor oće li živiti sretna i vesela ali ne znati za sudbinu sina (biti nesvjesna, glupa), ili znati da zno za sina, ali i njegovo nesriću.

filozofski nočin života je jedini nočin ki pružo nadu da se prevlodo slučajnost postojanja, reko je jedun čovik, a to znoči da ćeš biti 'pun mobilje na gornjen katu'...

Biraš postove na koje ćeš se nakačit, naravno.

Moj izbor je isto radije znati, i nije to lako izbor..ja ne mogu drugačije to bi bilo protivno mojoj prirodi.

Jedan čovik kojeg ja cijenim je reko da "puno mobilje miče fokus sa sebe na mobilju i da čovik sidi u praznoj sobi gLJeda bi u svoju nutrinu".
Ja nisam isključiva pa volim kombinaciju. Život je šarena pinjata puna šarenih bombona.

Ne ide mi ovaj nick uz tebe, vrati stari ;-)

venus wrote:

aben wrote:

venus wrote:

Pa observacija nije data u negativnom kontextu. Ja npr. na ovaj gornji post na koji si se ti referirao ne bi ništa odgovorila, u najmanju ruku mi je nelogičan.

ma jasno, ali jo ne morin birati kvalitetu otih retkih postova, koliko ih imo, svi su moji.

međutin, to je obro pitanje; je li bolje biti pametan pa biti moguć formulirati ča ti sve ni po volji, ili biti glup i toga ne biti svjesan.
dolo bi se argumentirati i za jeno i za drugo, s tin da sun jo odovna izabro ono ča i nana u šumi striborovoj, ka joj je stibor do na izbor oće li živiti sretna i vesela ali ne znati za sudbinu sina (biti nesvjesna, glupa), ili znati da zno za sina, ali i njegovo nesriću.

filozofski nočin života je jedini nočin ki pružo nadu da se prevlodo slučajnost postojanja, reko je jedun čovik, a to znoči da ćeš biti 'pun mobilje na gornjen katu'...

Biraš postove na koje ćeš se nakačit, naravno.

Moj izbor je isto radije znati, i nije to lako izbor..ja ne mogu drugačije to bi bilo protivno mojoj prirodi.

Jedan čovik kojeg ja cijenim je reko da "puno mobilje miče fokus sa sebe na mobilju i da čovik sidi u praznoj sobi gLJeda bi u svoju nutrinu".
Ja nisam isključiva pa volim kombinaciju. Život je šarena pinjata puna šarenih bombona.

nis sigur da se metafora s moboljon isplotila;
puno mobilje znoči biti puno pametan,a to znoči gljedati i u svoju nutrinu.

naravski, kombinacija, al ne na denkverbotu:)

aben wrote:

night sky wrote:

aben wrote:znoči, ako ti priroda do alat za postizanje ciljeva, to znoči da imoš manje šanse postici cilj?

.....samo jedan od alata...... do cilja treba puno vise.....

je,
ali ote ostale stvori podrazumjevan da su u granicami normale. i normalno je da ako imoš dvo ekstrema, i inteligenciju i aspergera vjerojatno ćeš biti sjeban.

ali, pogljedoj ti ke problijemi se navodu u članku...i emocijonalno nestabilni inteligentni ljudi bi se tribali moći nositi isotin bez da se ispotu, a kamoli emocijonalno prosječno stabilni.

..... nije svak sa solidnim iq dobra osoba, kao sto ne mora biti emotivno stabilan, zdravog ega etc., a odrasti u tkz. normalnim uvjetima.... sve su to alati, skup njih, koji vode do cilja i ako jedan od njih felsa cilj bas i nije tako dostizan.... ponekad osoba prosjecne inteligencije vise postigne jer je nap. imala dobru podrsku okoline a ona prva potiskivala jer nije etc....

aben wrote:

night sky wrote:..... netko je jednom rekao da oni sa manje pokucstva na gornjem katu lakse zive.... od natrpanosti se nema kamo.... sudaras se sam sa sobom.

laganin proširivanjen ote izreke dojdeš do zaključka da je bolje biti maška nego čovik.
a to ni tako.

....ne znam sto je maska ali znam da visok iq moze biti teret.... ne znatizelja,potreba za znanjem,gomilanjem  etc.vec izaci iz okvira prosjecnosti, biti uvijek daleko ispred,i uglavnom sam.... a zivot je roba s nepoznatim rokom trajanja u kojem previse namjestaja gusi prostor, nema mjesta ni za sta, posebno ljude....

....eto, cak i ti imas potrebu izmjenjivati.... rijeci, bilo kakve i o bilo cemu, iznositi javnosti.... zamisli se na katu do kojeg nitko i nista ne dopire.... ni spigl vise ne bi imao.... njega bi vjerojatno prvo izbacio.

night sky wrote:

aben wrote:

night sky wrote:

aben wrote:znoči, ako ti priroda do alat za postizanje ciljeva, to znoči da imoš manje šanse postici cilj?

.....samo jedan od alata...... do cilja treba puno vise.....

je,
ali ote ostale stvori podrazumjevan da su u granicami normale. i normalno je da ako imoš dvo ekstrema, i inteligenciju i aspergera vjerojatno ćeš biti sjeban.

ali, pogljedoj ti ke problijemi se navodu u članku...i emocijonalno nestabilni inteligentni ljudi bi se tribali moći nositi isotin bez da se ispotu, a kamoli emocijonalno prosječno stabilni.

..... nije svak sa solidnim iq dobra osoba, kao sto ne mora biti emotivno stabilan, zdravog ega etc., a odrasti u tkz. normalnim uvjetima.... sve su to alati, skup njih, koji vode do cilja i ako jedan od njih felsa cilj bas i nije tako dostizan.... ponekad osoba prosjecne inteligencije vise postigne jer je nap. imala dobru podrsku okoline a ona prva potiskivala jer nije etc....

ali, jepeta ti govorin,
za ljude s ekstremnon inteligencijon od 190 i ostalo sve unutar prosjeka, oni kriteriji su smijurija.

night sky wrote:

aben wrote:

night sky wrote:..... netko je jednom rekao da oni sa manje pokucstva na gornjem katu lakse zive.... od natrpanosti se nema kamo.... sudaras se sam sa sobom.

laganin proširivanjen ote izreke dojdeš do zaključka da je bolje biti maška nego čovik.
a to ni tako.

....ne znam sto je maska ali znam da visok iq moze biti teret.... ne znatizelja,potreba za znanjem,gomilanjem  etc.vec izaci iz okvira prosjecnosti, biti uvijek daleko ispred,i uglavnom sam.... a zivot je roba s nepoznatim rokom trajanja u kojem previse namjestaja gusi prostor, nema mjesta ni za sta, posebno ljude....

....eto, cak i ti imas potrebu izmjenjivati.... rijeci, bilo kakve i o bilo cemu, iznositi javnosti.... zamisli se na katu do kojeg nitko i nista ne dopire.... ni spigl vise ne bi imao.... njega bi vjerojatno prvo izbacio.

ono ča mauče i lovi miši

sve more biti teret, al od svih utegov, to je nojmanji teret.
gljedoj, govorimo o alatu za rješavanje problemov ko o teretu. to je ko da govorimo o bogatstvu ko o problijemu. naravski da postoju specifične zamke, ali od svih ostalih stanja, siromaštva ili neinteligentnosti, to su ona nojbolja.

u situaciji u koj imoš prosječnu inteligenciju ili bogatstvo, i neko ti čarobnin šćapićun ponudi jednu standardnu devijaciju više no strings attached, bi li bilo dobro uzesti, ili se zafoliti i reći ne?


visoka inteligencija ne podrazumjevo usamljenost. visoko inteligentan čovik more imati više prijateljov nego glupan, ka god oće, jer razumi ča je prijateljstvo.
inteligentni ljudi su somi, ako su somi, jer tako želu. ot visoki kat na kin bi se tribo zamisliti ne impliciro da ne moreš pojti u bufet i igrati na korte s idijotima.

uvijek se govori o toj nesreći neshvaćenosti, a zapravo se visoko inteligentni ljudi uvijek bave pitanjima morala, mislim da je Chesterton tako nešto zborio isto..

u tom smislu je zanimljivo jer mi se čini da ti inteligentni ljudi ne prepoznaju taj poziv da gledaju stvari s etičkog kutka, pa zato osjećaju unutrašnje mučenje? ne znam, ali psihološko samokažnjavanje je zanimljiva pojava, i sve mi se više čini da ima neku svoju tajnu svrhu, ispravljanja čovjeka..

zanimljivo je koliko je u sentimentima starih plemića prema novim pojavama bilo zapravo dubokog razmišljanja i osjećanja dugoročnih stvari..

kic wrote:
uvijek se govori o toj nesreći neshvaćenosti, a zapravo se visoko inteligentni ljudi uvijek bave pitanjima morala, mislim da je Chesterton tako nešto zborio isto..

u tom smislu je zanimljivo jer mi se čini da ti inteligentni ljudi ne prepoznaju taj poziv da gledaju stvari s etičkog kutka, pa zato osjećaju unutrašnje mučenje? ne znam, ali psihološko samokažnjavanje je zanimljiva pojava, i sve mi se više čini da ima neku svoju tajnu svrhu, ispravljanja čovjeka..

zanimljivo je koliko je u sentimentima starih plemića prema novim pojavama bilo zapravo dubokog razmišljanja i osjećanja dugoročnih stvari..

čekoj, bavu se moralom, ali ne prepoznivaju da se bavu moralom?

ako se samokažnjavanje odnosi na ne prepuštanje osovini piva- nogomet- prijatelji- seks, unda definitivno imo svrhu.

kic wrote:
psihološko samokažnjavanje je zanimljiva pojava, i sve mi se više čini da ima neku svoju tajnu svrhu, ispravljanja čovjeka..

Rekao bih da samokažnjavanje nema uvijek, čak nema niti posebno često svrhu samokorekcije. Prije svega je riječ o nekoj vrsti potrebe za (samo) iskupljenjem.

aben wrote:

kic wrote:
uvijek se govori o toj nesreći neshvaćenosti, a zapravo se visoko inteligentni ljudi uvijek bave pitanjima morala, mislim da je Chesterton tako nešto zborio isto..

u tom smislu je zanimljivo jer mi se čini da ti inteligentni ljudi ne prepoznaju taj poziv da gledaju stvari s etičkog kutka, pa zato osjećaju unutrašnje mučenje? ne znam, ali psihološko samokažnjavanje je zanimljiva pojava, i sve mi se više čini da ima neku svoju tajnu svrhu, ispravljanja čovjeka..

zanimljivo je koliko je u sentimentima starih plemića prema novim pojavama bilo zapravo dubokog razmišljanja i osjećanja dugoročnih stvari..

čekoj, bavu se moralom, ali ne prepoznivaju da se bavu moralom?

ako se samokažnjavanje odnosi na ne prepuštanje osovini piva- nogomet- prijatelji- seks, unda definitivno imo svrhu.

pa ne bave se svi, one koje mi citiramo i koji su nam uzori, ti inteligentni ljudi su nam svjetionici.. jer su se bavili etikom u pravilu

nisam mislio baš tako za samokažnjavanje, mislim da ono nije pod kontrolom-

kic wrote:

aben wrote:

kic wrote:
uvijek se govori o toj nesreći neshvaćenosti, a zapravo se visoko inteligentni ljudi uvijek bave pitanjima morala, mislim da je Chesterton tako nešto zborio isto..

u tom smislu je zanimljivo jer mi se čini da ti inteligentni ljudi ne prepoznaju taj poziv da gledaju stvari s etičkog kutka, pa zato osjećaju unutrašnje mučenje? ne znam, ali psihološko samokažnjavanje je zanimljiva pojava, i sve mi se više čini da ima neku svoju tajnu svrhu, ispravljanja čovjeka..

zanimljivo je koliko je u sentimentima starih plemića prema novim pojavama bilo zapravo dubokog razmišljanja i osjećanja dugoročnih stvari..

čekoj, bavu se moralom, ali ne prepoznivaju da se bavu moralom?

ako se samokažnjavanje odnosi na ne prepuštanje osovini piva- nogomet- prijatelji- seks, unda definitivno imo svrhu.

pa ne bave se svi, one koje mi citiramo i koji su nam uzori, ti inteligentni ljudi su nam svjetionici..  jer su se bavili etikom u pravilu

nisam mislio baš tako za samokažnjavanje, mislim da ono nije pod kontrolom-

a, sad vidin,
oni inteligentni ki se ne bavu moralom nastradaju?
more biti, jer ako se trošu u profanom, za verovati je da će brzo uviditi besciljnost i početi osićati teret takovoga postojanja, za rozliku od glupljih, ki moru celi život gljedati televiziju i biti zadovoljni.

Speare Shaker wrote:

kic wrote:
psihološko samokažnjavanje je zanimljiva pojava, i sve mi se više čini da ima neku svoju tajnu svrhu, ispravljanja čovjeka..

Rekao bih da samokažnjavanje nema uvijek, čak nema niti posebno često svrhu samokorekcije. Prije svega je riječ o nekoj vrsti potrebe za (samo) iskupljenjem.

religiozni gen?

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

kic wrote:
psihološko samokažnjavanje je zanimljiva pojava, i sve mi se više čini da ima neku svoju tajnu svrhu, ispravljanja čovjeka..

Rekao bih da samokažnjavanje nema uvijek, čak nema niti posebno često svrhu samokorekcije. Prije svega je riječ o nekoj vrsti potrebe za (samo) iskupljenjem.

religiozni gen?

Posljednjih desetljeća je postalo popularno za doslovce svaki detalj u ljudima i ljudskom ponašanju tražiti uzrok u postojanju gena određenog tipa. Međutim, kako je to lijepo zaključio Francis Collins u svojoj knjizi Božji jezik, kvaka nije u postojanju gena određenog tipa, a posebno ne u broju gena unutar određenog genoma nego u njihovom međudjelovanju unutar zajedničkog sustava.
Ne vjerujem da postoji tako nešto kao što je pojedinačni religiozni gen, ali gore navedena ljudska potreba bi mogla biti temelj za postojanje religioznog ponašanja pa i samih religija.

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

kic wrote:
psihološko samokažnjavanje je zanimljiva pojava, i sve mi se više čini da ima neku svoju tajnu svrhu, ispravljanja čovjeka..

Rekao bih da samokažnjavanje nema uvijek, čak nema niti posebno često svrhu samokorekcije. Prije svega je riječ o nekoj vrsti potrebe za (samo) iskupljenjem.

religiozni gen?

Posljednjih desetljeća je postalo popularno za doslovce svaki detalj u ljudima i ljudskom ponašanju tražiti uzrok u postojanju gena određenog tipa. Međutim, kako je to lijepo zaključio Francis Collins u svojoj knjizi Božji jezik, kvaka nije u postojanju gena određenog tipa, a posebno ne u broju gena unutar određenog genoma nego u njihovom međudjelovanju unutar zajedničkog sustava.
Ne vjerujem da postoji tako nešto kao što je pojedinačni religiozni gen, ali gore navedena ljudska potreba bi mogla biti temelj za postojanje religioznog ponašanja pa i samih religija.

pa da, misli sun na potribu, unutarnji poriv ki će se transformirati u religiju.
ali, lako morin zamisliti kako je ota potriba evoluitivna prilagodba u funkciji samokorekcije, zajednici bi itekako koristili takovi subroutines.

https://en.wikipedia.org/wiki/Stefan_L%C3%B6fven

švedski premijer nema vss

zanimljivo! :D

Maggie19 wrote:Ne ide mi ovaj nick uz tebe, vrati stari ;-)

Na koga se točno odnosi, nije jasno..

kic wrote:
uvijek se govori o toj nesreći neshvaćenosti, a zapravo se visoko inteligentni ljudi uvijek bave pitanjima morala, mislim da je Chesterton tako nešto zborio isto..

u tom smislu je zanimljivo jer mi se čini da ti inteligentni ljudi ne prepoznaju taj poziv da gledaju stvari s etičkog kutka, pa zato osjećaju unutrašnje mučenje? ne znam, ali psihološko samokažnjavanje je zanimljiva pojava, i sve mi se više čini da ima neku svoju tajnu svrhu, ispravljanja čovjeka..

zanimljivo je koliko je u sentimentima starih plemića prema novim pojavama bilo zapravo dubokog razmišljanja i osjećanja dugoročnih stvari..

(M)učenje ili učenje..


"Understanding replaces forgiveness in the mind of The Master".
N.D.W.

kic wrote:
https://en.wikipedia.org/wiki/Stefan_L%C3%B6fven

švedski premijer nema vss

zanimljivo! :D

hoti sun reći bravo, kadli ono- sindikalist

boring.