Events
Publications
Latest imagesResetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
Page 1 of 7
Page 1 of 7 • 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 
Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by RayMabus 14/4/2020, 03:22
Kurbin pir je završija
https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/sto-ce-biti-s-nama-jutro-poslije-to-je-jedino-pitanje-koje-danas-ima-smisla-jer-kad-smo-posljednji-put-imali-tu-priliku-upropastili-smo-je-1015973
https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/sto-ce-biti-s-nama-jutro-poslije-to-je-jedino-pitanje-koje-danas-ima-smisla-jer-kad-smo-posljednji-put-imali-tu-priliku-upropastili-smo-je-1015973
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by RayMabus 14/4/2020, 05:50
Turizam čini 45% proračuna ili 20% bdp-a
https://www.teb.hr/novosti/2019/ocekivani-prihodi-od-turizma-u-2018-u-hrvatskoj/
Bude ove godine proračun jako tanak u odnosu na onu prošlu. Malo ih je klepnilo.
https://www.teb.hr/novosti/2019/ocekivani-prihodi-od-turizma-u-2018-u-hrvatskoj/
Bude ove godine proračun jako tanak u odnosu na onu prošlu. Malo ih je klepnilo.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by RayMabus 14/4/2020, 06:28
Malo su srezali , triba ovo još.
https://www.poslovni.hr/hrvatska/gdje-se-i-koliko-rezalo-a-tko-je-zasad-posteden-skara-4225970
https://www.poslovni.hr/hrvatska/gdje-se-i-koliko-rezalo-a-tko-je-zasad-posteden-skara-4225970
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by epikur37 14/4/2020, 07:22
Evo kiše...sad će buknuti povrće a otvorit će se i pijace...divota.
Epidemija popušta....nova zora na horizontu!
Epidemija popušta....nova zora na horizontu!
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by Guest 14/4/2020, 16:18
Budu se malo vrteki sa zelenjavom vise okapali. Komad kruha, malo bucinog ili maslinovog ulja i dobra povrtna juhica (plus jos nekaj za bolji smek unutra hititi ak' se ima) i nema gladi. Jos bumo i fit.
Ostalo moze pricekati.
Casa se treba gledati kak' da je na pola puna, a ne na pola prazna.
Ostalo moze pricekati.
Casa se treba gledati kak' da je na pola puna, a ne na pola prazna.
Guest- Guest
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by vili40 14/4/2020, 20:43
Boris Podobnik: Hrvatska je zbog golemog javnog sektora pred smrtonosnim scenarijem
Znanstvenik Boris Podobnik za Index je napisao tekst u kojem objašnjava zbog čega je nabujali javni sektor u ovakvoj situaciji golema opasnost za Hrvatsku. Prof. dr. Boris Podobnik prodekan je za znanost i šef Business Analyticsa na ZSEM-u te jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika. Profesor je fizike i matematike na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i ekspert za interdisciplinarnu znanost, teoriju mreža, teoriju igara, migracije i korupciju.
U HRVATSKOJ gotovo svi političari, sindikalci, ali i nemali broj profesora na državnim ekonomskim fakultetima ističu da je nužno sačuvati razinu plaća u javnom sektoru. Prema njima, zaposlenici javnog sektora su dokazano dobri, ako ne i bolji potrošači od zaposlenika u privatnom sektoru. Samo što sada novca nema jer smo ekonomija u karanteni pa se trebamo zadužiti. Međutim, kad država traži novac, kao garanciju vraćanja kredita mora imati imovinu, kao što su otoci, vode, šume, poljoprivredna zemljišta, ili mora pokazati da solidno vodi svoje financije. Mi, na sreću, imamo lijepe otoke i bogatstvo voda.
Znakovita usporedba bivših socijalističkih zemalja s Hrvatskom
U vezi dobrog vođenja financija, za razdoblje koje počinje neposredno prije zadnje recesije, pogledajmo neke ekonomske pokazatelje skupljene za niz bivših socijalističkih zemalja s kojima se prirodno moramo uspoređivati. Puno je tekstova napisano o tome da su nas u životnom standardu pretekle sve takve zemlje osim Bugarske.
U priloženoj tablici je u peti i šesti stupac unesen BDP po glavi stanovnika u nominalnim dolarima za 2007. i 2019. Lako je vidjeti da je u tih 12 godina BDP po glavi stanovnika najmanje relativno porastao u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji.
Pokazali smo da su Hrvatska i Slovenija između 2007. i 2019. imale najlošije rezultate, mjerene i prema BDP-u po glavi stanovnika i prema kupovnoj moći, što se vidi u zadnja dva stupca tablice. U tom razdoblju hrvatske vlade, i lijeve i desne, štitile su upravo javni sektor koji je, kao što nas neki uvjeravaju, ''najbolji potrošač u kapitalizmu". Da bismo pokušali objasniti zašto nam je realizacija u rastu BDP-a naspram drugih zapinjala, u prvom stupcu tablice unesen je sam udio zaposlenih u javnom sektoru za navedene zemlje, čiji se raspon kreće od 15% u Češkoj, uz Sloveniju najbogatijoj zemlji u ovoj grupi, do gotovo 32% u Hrvatskoj, zemlji s najmanjim rastom. Da je javni sektor uistinu garancija rasta socijalizam bi danas bio prevladavajući politički sustav, a ne kapitalizam. Fascinantno je također što imamo skoro triput veći javni sektor od Grka, a dvaput veći od Talijana.
Nismo najgori samo u udjelu privatnog sektora među zaposlenima nego smo i među najkorumpiranijima
Nažalost, nismo najgori samo u rastu i udjelu privatnog sektora među zaposlenima, mi smo i među najkorumpiranijima u ovoj skupini zemalja. Kao indikator korupcije koristim CPI indeks (Corruption Perception Index) koji ima raspon od 0 do 100, gdje je 100 oznaka za savršeno nekorumpiranu zemlju, a 0 za savršeno korumpiranu. Dakle, veći indeks znači manju korupciju, suprotno od zdravog razuma.
S CPI indeksom od 47 Hrvati su tek nešto manje korumpirani od Bugara, Mađara i Rumunja, i to vrlo vjerojatno nesignifikantno. Ako, dakle, gledamo zajedno udio zaposlenih u javnom sektoru i stupanj korupcije, koji je ujedno i mjera efikasnosti neke države, mi smo uistinu najgori među bivšim socijalističkim zemljama EU, što je važna informacija za svakog investitora ili kreditora.
Možemo reći da kad je javni sektor ogroman kao kod nas, a treba primijetiti da je duplo veći nego u Češkoj i 50% veći nego u Sloveniji, tada u kombinaciji s visokom korupcijom postaje skoro smrtonosna kombinacija za gospodarski rast. Napomenimo da nordijske zemlje imaju jednako velik javni sektor, ali imaju zanemarivu korupciju i ne zapošljavaju po stranačkom ključu, kao što se radi u Hrvatskoj.
Korupcija nas ubija, ponekad i doslovno. To se najbolje vidi u kriznim godinama
Naime, u zemlji ogromne korupcije uvijek se nađu neki barba Šime ili teta Mare koji jednostavno vole zaposliti na željeznici preko veze svoga rođu ili stranačkog kolegu, pa se tako dogodi prometna nesreća u kojoj mnogi poginu. U korumpiranim zemljama dijete uvaženog kirurga koje se jedva provlačilo na medicinskom fakultetu, jednom kad dobije posao u zdravstvu, sije smrt i tako povećava smrtnost u inače besplatnom zdravstvu.
Loši pravnici zaposleni preko stranke ne razumiju zakone baš najbolje, zbog čega im država gubi milijune na međunarodnim sudovima. Slično se zalomi strankama pa zaposle, recimo, geografa kao šefa doma umirovljenika, a on u znak odanosti stranci zaposli još more nepotrebnih stranačkih uhljeba pa pandemija odnese puno umirovljenika. Primijetimo kako se loš utjecaj korupcije ne vidi toliko u dobrim godinama koliko u kriznim, lošim godinama, jer stranački ljudi mogu relativno uspješno vladati u dobrim vremenima, ali njihova nesposobnost najviše dođe do izražaja u kriznim razdobljima kao što su ratovi, velike recesije, pandemije ili potresi. A tada korupcija ne nosi samo smrt ili gubitak doma, ona nosi i ekonomsko nazadovanje, što se vidi i u tablici.
Zaduživanje otvara nove probleme
Osim veličine javnog sektora i korupcije, posebno je zanimljivo ekonomski rast Hrvatske mjeren od zadnje recesije povezati s veličinom javnog duga mjerenog naspram veličine BDP-a. Iz trećeg stupca za 2017. razvidno je da je Hrvatska i tu najgora jer se omjeri duga naspram BDP-a kreću od 9% u Estoniji do naših 78%, što je u međuvremenu u 2019. palo na 73%. U četvrtom stupcu vidimo da imamo i najmanji postotak onih koji rade u sveukupnoj populaciji, što pokazuje da dobar dio otplata prijašnjih zaduživanja pokrivamo iz ekonomskih renti, primjerice u turizmu. Podatak o najvećoj zaduženosti naspram drugih bivših socijalističkih naroda je posebno zanimljiv u svijetlu nedavne inicijative da zemlja zaduživanjem prebrodi nedostatak novca u vrijeme pandemije. Tako je nedavno ministar financija Zdravko Marić nagovijestio mogućnost zaduživanja za oko 65 milijardi kuna, što predstavlja 45 posto planiranog državnog proračuna za ovu godinu. Nameću se samo problemi.
Bližimo se grčkom scenariju
Naime, ako bi realizirani hrvatski proračun i uspio biti jednak planiranom, što malo tko očekuje, za nekoliko mjeseci naš bi dug porastao na 118% planiranog BDP-a (73+45), što je povećanje javnog duga oko 62%. Jasno, u vrijeme pandemije mnogi razumni očekuju veliki fijasko turizma i avioprometa, ali i prometa generalno, kao i međunarodne razmjene. Ujedno primijetimo da nam je trenutno dobar dio ekonomije u karanteni. Ako nam, dakle, BDP padne 16-20%, što odgovara udjelu turizma u BDP-u, gornji omjer javnog duga naspram BDP-a porastao bi sa 118% na šokovitih 147%, a taj postotak nije daleko od onog grčkog od 170% kad je Grčka doživjela bailout.
Zanimljivo je da je u osam godina između 2009. i 2017. grčki javni dug porastao s 300 milijardi eura na 318 milijardi eura, što odgovara malom relativnom povećanju od samo 6%, znatno manjem od planiranog porasta hrvatskog javnog duga od 62%. Međutim, zbog recesije 2008. godine sam omjer grčkog javnog duga i BDP-a skočio je sa 127% na 179% kao posljedica ogromnog pada BDP-a u vrijeme recesije. A to je upravo scenarij koji i nama prijeti zbog ekonomije u karanteni. Mi iz novog duga možemo podijeliti plaće javnom sektoru i tako utjecati na potrošnju građana, ali ne možemo u doba pandemije privoditi turiste na Jadran, a ni tjerati strance da s nama trguju.
Kako vladajući misle ovo riješiti bez velikih rezova u javnom sektoru i smanjenja korupcije?
Iz tablice se, dakle, vidi da smo među bivšim socijalističkim zemljama trenutno zemlja s najvećim javnim sektorom, najvećim relativnim javnim dugom, najmanjim postotkom onih koji rade i vraćali bi kredite, a i jedna smo od najkorumpiranijih zemalja.
Kako mnogi misle da se nepotrebnih stranačkih uhljeba ipak nećemo riješiti, koja je vjerojatnost da se s istom efikasnošću države, dakle, bez velikih rezova javnog sektora i smanjenja korupcije, možemo u budućnosti nositi s dvostruko većim kreditnim obvezama? Odgovor možda nađemo u sljedećem grafikonu, u kojem je prikazano kako zemlja ima niži kreditni rejting što je korumpiranija, pri čemu najniži rejting odgovara bankrotu. Na slici smo začudno vrlo blizu Grčkoj.
Korumpirani smo kao Grci i Talijani, planiramo biti zaduženi kao oni danas, a imamo duplo veći javni sektor od njih
Samo primijetimo kako je ta problematična Grčka nakon bailouta, pod pritiskom izvana, smanjila svoj inače mali javni sektor za dodatnih 20% i danas je za naše pojmove na uistinu niskih 11%. Italija, kao još jedna problematična zemlja, ima također niskih 16% zaposlenih u javnom sektoru. A mi smo jednako korumpirani kao Grci i Talijani, planiramo biti zaduženi kao oni danas, ali smo s barem duplo većim javnim sektorom, koji, na tugu sindikalaca, u kapitalizmu ipak nije preduvjet za visok rast.
Dakle, imamo izvrstan dio javnog sektora u kojem su Alemka Markotić, divni liječnici i medicinske sestre koji žrtvuju svoje zdravlje i živote, policajci na cestama, vojnici na granicama... Ali imamo u javnom sektoru i desetke tisuća uhljeba koji su našli posao samo zahvaljujući strankama i rođacima koji su nam uteg oko vrata i godinama nas uništavaju.
To što imamo skoro tri puta veći javni sektor od korumpirane Grčke, a dvaput od jednako korumpirane Italije, fascinantan je podatak koji govori o tome kolika je ljubav Hrvata prema socijalizmu, tepali si oni da su desničari ili ljevičari. Kao što je pokazala anketa Vuka Vukovića, 60% Hrvata želi raditi u javnom sektoru, a među mladima je postotak još viši, 70%. U jednom radu ekonomist Vuk Vuković i ja pokazali smo kako su kod nas, a i drugim korumpiranim zemljama EU, plaće u javnom sektoru u prosjeku veće nego u privatnom sektoru unatoč daleko manjem riziku posla. Po ranijoj anketi, Hrvati su svjesni tog ekonomskog nonsensa, odnosno toga da manji rizik u javnom sektoru nosi veću plaću i zato ljube državnu službu.
Manji broj uhljeba smanjit će potrošnju, ali samo kratkoročno. Na dulje staze otvara se put za brži rast
Točno je da se rješavanjem uhljeba možda i dodatno komplicira situacija oko nezaposlenosti i potrošnje, ali samo kratkoročno, što je primijetio i financijski ekspert Andrej Grubišić. Međutim, skidanjem s proračuna onih koji ne pridonose i ne donose novu vrijednost društvu, srednjoročno i dugoročno otvaramo put za brži rast. Uvijek kažem da i odlazak na operaciju radi uklanjanja tumora predstavlja bolan pothvat, ali je to preduvjet za osiguranje dugog i kvalitetnog života.
Ponekad su potrebni radikalni rezovi da bi pacijent preživio, a to vrijedi i za države. Stoga u scenariju s novim velikim zaduživanjem, a bez rapidnih reformi i otpuštanja uhljeba u javnom sektoru, u nekoj novoj recesiji smo na korak bliže grčkom scenariju, u kojem bi mnogi naši otoci i još mnogo toga promijenilo vlasnika. Sve se više pitam odgovara li kreditorima općenito više da države vraćaju dug ili da bankrotiraju? Naime, u potonjem scenariju vjerovnici dolaze do imovine, a kad raspolažu imovinom, imaju i apsolutnu kontrolu nad tim narodom, za vijeke vjekova ili barem do neke nove revolucije ili kontrarevolucije.
Znanstvenik Boris Podobnik za Index je napisao tekst u kojem objašnjava zbog čega je nabujali javni sektor u ovakvoj situaciji golema opasnost za Hrvatsku. Prof. dr. Boris Podobnik prodekan je za znanost i šef Business Analyticsa na ZSEM-u te jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika. Profesor je fizike i matematike na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i ekspert za interdisciplinarnu znanost, teoriju mreža, teoriju igara, migracije i korupciju.
U HRVATSKOJ gotovo svi političari, sindikalci, ali i nemali broj profesora na državnim ekonomskim fakultetima ističu da je nužno sačuvati razinu plaća u javnom sektoru. Prema njima, zaposlenici javnog sektora su dokazano dobri, ako ne i bolji potrošači od zaposlenika u privatnom sektoru. Samo što sada novca nema jer smo ekonomija u karanteni pa se trebamo zadužiti. Međutim, kad država traži novac, kao garanciju vraćanja kredita mora imati imovinu, kao što su otoci, vode, šume, poljoprivredna zemljišta, ili mora pokazati da solidno vodi svoje financije. Mi, na sreću, imamo lijepe otoke i bogatstvo voda.
Znakovita usporedba bivših socijalističkih zemalja s Hrvatskom
U vezi dobrog vođenja financija, za razdoblje koje počinje neposredno prije zadnje recesije, pogledajmo neke ekonomske pokazatelje skupljene za niz bivših socijalističkih zemalja s kojima se prirodno moramo uspoređivati. Puno je tekstova napisano o tome da su nas u životnom standardu pretekle sve takve zemlje osim Bugarske.
U priloženoj tablici je u peti i šesti stupac unesen BDP po glavi stanovnika u nominalnim dolarima za 2007. i 2019. Lako je vidjeti da je u tih 12 godina BDP po glavi stanovnika najmanje relativno porastao u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji.
Pokazali smo da su Hrvatska i Slovenija između 2007. i 2019. imale najlošije rezultate, mjerene i prema BDP-u po glavi stanovnika i prema kupovnoj moći, što se vidi u zadnja dva stupca tablice. U tom razdoblju hrvatske vlade, i lijeve i desne, štitile su upravo javni sektor koji je, kao što nas neki uvjeravaju, ''najbolji potrošač u kapitalizmu". Da bismo pokušali objasniti zašto nam je realizacija u rastu BDP-a naspram drugih zapinjala, u prvom stupcu tablice unesen je sam udio zaposlenih u javnom sektoru za navedene zemlje, čiji se raspon kreće od 15% u Češkoj, uz Sloveniju najbogatijoj zemlji u ovoj grupi, do gotovo 32% u Hrvatskoj, zemlji s najmanjim rastom. Da je javni sektor uistinu garancija rasta socijalizam bi danas bio prevladavajući politički sustav, a ne kapitalizam. Fascinantno je također što imamo skoro triput veći javni sektor od Grka, a dvaput veći od Talijana.
Nismo najgori samo u udjelu privatnog sektora među zaposlenima nego smo i među najkorumpiranijima
Nažalost, nismo najgori samo u rastu i udjelu privatnog sektora među zaposlenima, mi smo i među najkorumpiranijima u ovoj skupini zemalja. Kao indikator korupcije koristim CPI indeks (Corruption Perception Index) koji ima raspon od 0 do 100, gdje je 100 oznaka za savršeno nekorumpiranu zemlju, a 0 za savršeno korumpiranu. Dakle, veći indeks znači manju korupciju, suprotno od zdravog razuma.
S CPI indeksom od 47 Hrvati su tek nešto manje korumpirani od Bugara, Mađara i Rumunja, i to vrlo vjerojatno nesignifikantno. Ako, dakle, gledamo zajedno udio zaposlenih u javnom sektoru i stupanj korupcije, koji je ujedno i mjera efikasnosti neke države, mi smo uistinu najgori među bivšim socijalističkim zemljama EU, što je važna informacija za svakog investitora ili kreditora.
Možemo reći da kad je javni sektor ogroman kao kod nas, a treba primijetiti da je duplo veći nego u Češkoj i 50% veći nego u Sloveniji, tada u kombinaciji s visokom korupcijom postaje skoro smrtonosna kombinacija za gospodarski rast. Napomenimo da nordijske zemlje imaju jednako velik javni sektor, ali imaju zanemarivu korupciju i ne zapošljavaju po stranačkom ključu, kao što se radi u Hrvatskoj.
Korupcija nas ubija, ponekad i doslovno. To se najbolje vidi u kriznim godinama
Naime, u zemlji ogromne korupcije uvijek se nađu neki barba Šime ili teta Mare koji jednostavno vole zaposliti na željeznici preko veze svoga rođu ili stranačkog kolegu, pa se tako dogodi prometna nesreća u kojoj mnogi poginu. U korumpiranim zemljama dijete uvaženog kirurga koje se jedva provlačilo na medicinskom fakultetu, jednom kad dobije posao u zdravstvu, sije smrt i tako povećava smrtnost u inače besplatnom zdravstvu.
Loši pravnici zaposleni preko stranke ne razumiju zakone baš najbolje, zbog čega im država gubi milijune na međunarodnim sudovima. Slično se zalomi strankama pa zaposle, recimo, geografa kao šefa doma umirovljenika, a on u znak odanosti stranci zaposli još more nepotrebnih stranačkih uhljeba pa pandemija odnese puno umirovljenika. Primijetimo kako se loš utjecaj korupcije ne vidi toliko u dobrim godinama koliko u kriznim, lošim godinama, jer stranački ljudi mogu relativno uspješno vladati u dobrim vremenima, ali njihova nesposobnost najviše dođe do izražaja u kriznim razdobljima kao što su ratovi, velike recesije, pandemije ili potresi. A tada korupcija ne nosi samo smrt ili gubitak doma, ona nosi i ekonomsko nazadovanje, što se vidi i u tablici.
Zaduživanje otvara nove probleme
Osim veličine javnog sektora i korupcije, posebno je zanimljivo ekonomski rast Hrvatske mjeren od zadnje recesije povezati s veličinom javnog duga mjerenog naspram veličine BDP-a. Iz trećeg stupca za 2017. razvidno je da je Hrvatska i tu najgora jer se omjeri duga naspram BDP-a kreću od 9% u Estoniji do naših 78%, što je u međuvremenu u 2019. palo na 73%. U četvrtom stupcu vidimo da imamo i najmanji postotak onih koji rade u sveukupnoj populaciji, što pokazuje da dobar dio otplata prijašnjih zaduživanja pokrivamo iz ekonomskih renti, primjerice u turizmu. Podatak o najvećoj zaduženosti naspram drugih bivših socijalističkih naroda je posebno zanimljiv u svijetlu nedavne inicijative da zemlja zaduživanjem prebrodi nedostatak novca u vrijeme pandemije. Tako je nedavno ministar financija Zdravko Marić nagovijestio mogućnost zaduživanja za oko 65 milijardi kuna, što predstavlja 45 posto planiranog državnog proračuna za ovu godinu. Nameću se samo problemi.
Bližimo se grčkom scenariju
Naime, ako bi realizirani hrvatski proračun i uspio biti jednak planiranom, što malo tko očekuje, za nekoliko mjeseci naš bi dug porastao na 118% planiranog BDP-a (73+45), što je povećanje javnog duga oko 62%. Jasno, u vrijeme pandemije mnogi razumni očekuju veliki fijasko turizma i avioprometa, ali i prometa generalno, kao i međunarodne razmjene. Ujedno primijetimo da nam je trenutno dobar dio ekonomije u karanteni. Ako nam, dakle, BDP padne 16-20%, što odgovara udjelu turizma u BDP-u, gornji omjer javnog duga naspram BDP-a porastao bi sa 118% na šokovitih 147%, a taj postotak nije daleko od onog grčkog od 170% kad je Grčka doživjela bailout.
Zanimljivo je da je u osam godina između 2009. i 2017. grčki javni dug porastao s 300 milijardi eura na 318 milijardi eura, što odgovara malom relativnom povećanju od samo 6%, znatno manjem od planiranog porasta hrvatskog javnog duga od 62%. Međutim, zbog recesije 2008. godine sam omjer grčkog javnog duga i BDP-a skočio je sa 127% na 179% kao posljedica ogromnog pada BDP-a u vrijeme recesije. A to je upravo scenarij koji i nama prijeti zbog ekonomije u karanteni. Mi iz novog duga možemo podijeliti plaće javnom sektoru i tako utjecati na potrošnju građana, ali ne možemo u doba pandemije privoditi turiste na Jadran, a ni tjerati strance da s nama trguju.
Kako vladajući misle ovo riješiti bez velikih rezova u javnom sektoru i smanjenja korupcije?
Iz tablice se, dakle, vidi da smo među bivšim socijalističkim zemljama trenutno zemlja s najvećim javnim sektorom, najvećim relativnim javnim dugom, najmanjim postotkom onih koji rade i vraćali bi kredite, a i jedna smo od najkorumpiranijih zemalja.
Kako mnogi misle da se nepotrebnih stranačkih uhljeba ipak nećemo riješiti, koja je vjerojatnost da se s istom efikasnošću države, dakle, bez velikih rezova javnog sektora i smanjenja korupcije, možemo u budućnosti nositi s dvostruko većim kreditnim obvezama? Odgovor možda nađemo u sljedećem grafikonu, u kojem je prikazano kako zemlja ima niži kreditni rejting što je korumpiranija, pri čemu najniži rejting odgovara bankrotu. Na slici smo začudno vrlo blizu Grčkoj.
Korumpirani smo kao Grci i Talijani, planiramo biti zaduženi kao oni danas, a imamo duplo veći javni sektor od njih
Samo primijetimo kako je ta problematična Grčka nakon bailouta, pod pritiskom izvana, smanjila svoj inače mali javni sektor za dodatnih 20% i danas je za naše pojmove na uistinu niskih 11%. Italija, kao još jedna problematična zemlja, ima također niskih 16% zaposlenih u javnom sektoru. A mi smo jednako korumpirani kao Grci i Talijani, planiramo biti zaduženi kao oni danas, ali smo s barem duplo većim javnim sektorom, koji, na tugu sindikalaca, u kapitalizmu ipak nije preduvjet za visok rast.
Dakle, imamo izvrstan dio javnog sektora u kojem su Alemka Markotić, divni liječnici i medicinske sestre koji žrtvuju svoje zdravlje i živote, policajci na cestama, vojnici na granicama... Ali imamo u javnom sektoru i desetke tisuća uhljeba koji su našli posao samo zahvaljujući strankama i rođacima koji su nam uteg oko vrata i godinama nas uništavaju.
To što imamo skoro tri puta veći javni sektor od korumpirane Grčke, a dvaput od jednako korumpirane Italije, fascinantan je podatak koji govori o tome kolika je ljubav Hrvata prema socijalizmu, tepali si oni da su desničari ili ljevičari. Kao što je pokazala anketa Vuka Vukovića, 60% Hrvata želi raditi u javnom sektoru, a među mladima je postotak još viši, 70%. U jednom radu ekonomist Vuk Vuković i ja pokazali smo kako su kod nas, a i drugim korumpiranim zemljama EU, plaće u javnom sektoru u prosjeku veće nego u privatnom sektoru unatoč daleko manjem riziku posla. Po ranijoj anketi, Hrvati su svjesni tog ekonomskog nonsensa, odnosno toga da manji rizik u javnom sektoru nosi veću plaću i zato ljube državnu službu.
Manji broj uhljeba smanjit će potrošnju, ali samo kratkoročno. Na dulje staze otvara se put za brži rast
Točno je da se rješavanjem uhljeba možda i dodatno komplicira situacija oko nezaposlenosti i potrošnje, ali samo kratkoročno, što je primijetio i financijski ekspert Andrej Grubišić. Međutim, skidanjem s proračuna onih koji ne pridonose i ne donose novu vrijednost društvu, srednjoročno i dugoročno otvaramo put za brži rast. Uvijek kažem da i odlazak na operaciju radi uklanjanja tumora predstavlja bolan pothvat, ali je to preduvjet za osiguranje dugog i kvalitetnog života.
Ponekad su potrebni radikalni rezovi da bi pacijent preživio, a to vrijedi i za države. Stoga u scenariju s novim velikim zaduživanjem, a bez rapidnih reformi i otpuštanja uhljeba u javnom sektoru, u nekoj novoj recesiji smo na korak bliže grčkom scenariju, u kojem bi mnogi naši otoci i još mnogo toga promijenilo vlasnika. Sve se više pitam odgovara li kreditorima općenito više da države vraćaju dug ili da bankrotiraju? Naime, u potonjem scenariju vjerovnici dolaze do imovine, a kad raspolažu imovinom, imaju i apsolutnu kontrolu nad tim narodom, za vijeke vjekova ili barem do neke nove revolucije ili kontrarevolucije.
vili40-
Posts : 11074
2015-08-02
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by AssadNaPodmornici 14/4/2020, 20:47
hehe, kada sam upozorava na razne kurvice, lopove, i ojebine (najčešće domoljubi sa kamenjara) bilo je
"yoda ljubomoran, oni uče i rade , oni su brži i sposobniji, lijeni zagorci piju "
a koliko sam puta napisao da sebe citiram "prva jača globalna kriza će nas sjebati" .. sreća naša što ECB "tiska"(nije baš tiskanje) pare, pa ćemo se moći zadužiti za 15ak milijardi € , i tako skrpati rupu.. eto sreća naša da smo dio eurozone, ali to je ono u našem slučaju -- kao da rupu na brodu u koju prodire voda pokušavate zakrpiti kesama ili nečim takvim..
sve to dolazi na naplatu.
jeste li svjesni da ćemo 2021 godine imati standard -- kao 1978 ? :D jeli tko toga svjestan :D
"yoda ljubomoran, oni uče i rade , oni su brži i sposobniji, lijeni zagorci piju "
a koliko sam puta napisao da sebe citiram "prva jača globalna kriza će nas sjebati" .. sreća naša što ECB "tiska"(nije baš tiskanje) pare, pa ćemo se moći zadužiti za 15ak milijardi € , i tako skrpati rupu.. eto sreća naša da smo dio eurozone, ali to je ono u našem slučaju -- kao da rupu na brodu u koju prodire voda pokušavate zakrpiti kesama ili nečim takvim..
sve to dolazi na naplatu.
jeste li svjesni da ćemo 2021 godine imati standard -- kao 1978 ? :D jeli tko toga svjestan :D
_________________
May Allah destroy Australia
AssadNaPodmornici- Posts : 22267
2018-06-14
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by vili40 14/4/2020, 20:54
ja jesam ali očigledno da političari nisu.Ako sad odmah ne počnu sa odlučnim rezanjem malog miliona uhljeba,korupcije i raznih drugih štetočina možemo ugasiti svjetlo.Ali kako to očekivati od onih koji su i napravili ovo sranje?AssadNaPodmornici wrote:hehe, kada sam upozorava na razne kurvice, lopove, i ojebine (najčešće domoljubi sa kamenjara) bilo je
"yoda ljubomoran, oni uče i rade , oni su brži i sposobniji, lijeni zagorci piju "
a koliko sam puta napisao da sebe citiram "prva jača globalna kriza će nas sjebati" .. sreća naša što ECB "tiska"(nije baš tiskanje) pare, pa ćemo se moći zadužiti za 15ak milijardi € , i tako skrpati rupu.. eto sreća naša da smo dio eurozone, ali to je ono u našem slučaju -- kao da rupu na brodu u koju prodire voda pokušavate zakrpiti kesama ili nečim takvim..
sve to dolazi na naplatu.
jeste li svjesni da ćemo 2021 godine imati standard -- kao 1978 ? :D jeli tko toga svjestan :D
vili40-
Posts : 11074
2015-08-02
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by Hektorović 14/4/2020, 20:55
AssadNaPodmornici wrote:hehe, kada sam upozorava na razne kurvice, lopove, i ojebine (najčešće domoljubi sa kamenjara) bilo je
"yoda ljubomoran, oni uče i rade , oni su brži i sposobniji, lijeni zagorci piju "
a koliko sam puta napisao da sebe citiram "prva jača globalna kriza će nas sjebati" .. sreća naša što ECB "tiska"(nije baš tiskanje) pare, pa ćemo se moći zadužiti za 15ak milijardi € , i tako skrpati rupu.. eto sreća naša da smo dio eurozone, ali to je ono u našem slučaju -- kao da rupu na brodu u koju prodire voda pokušavate zakrpiti kesama ili nečim takvim..
sve to dolazi na naplatu.
jeste li svjesni da ćemo 2021 godine imati standard -- kao 1978 ? :D jeli tko toga svjestan :D
Ja i ti ovdje godinama pišemo kako će ti disbalansi i loši temelji kad tad udarit u glavu pošto su fragilni i dugoročno neodrživi
I evo, udarilo je
MMF predviđa 10% pad GDP-a (možda i gore ako be bude ništa od turizma do kraja godine), a Srbiji 3-3,5%.
Al evo Plenky upravo priča o sve jačoj EU i pristupu Makedonije i Albanije :D
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by vili40 14/4/2020, 20:59
ajde ti sad npr.od Bandića zatraži promjene i skidanje sa grbače golemog broja parazita koje je tako revno natrpao na proračun.Prije bi si odrezao nos,ruku ili onu stvar.vili40 wrote:ja jesam ali očigledno da političari nisu.Ako sad odmah ne počnu sa odlučnim rezanjem malog miliona uhljeba,korupcije i raznih drugih štetočina možemo ugasiti svjetlo.Ali kako to očekivati od onih koji su i napravili ovo sranje?AssadNaPodmornici wrote:hehe, kada sam upozorava na razne kurvice, lopove, i ojebine (najčešće domoljubi sa kamenjara) bilo je
"yoda ljubomoran, oni uče i rade , oni su brži i sposobniji, lijeni zagorci piju "
a koliko sam puta napisao da sebe citiram "prva jača globalna kriza će nas sjebati" .. sreća naša što ECB "tiska"(nije baš tiskanje) pare, pa ćemo se moći zadužiti za 15ak milijardi € , i tako skrpati rupu.. eto sreća naša da smo dio eurozone, ali to je ono u našem slučaju -- kao da rupu na brodu u koju prodire voda pokušavate zakrpiti kesama ili nečim takvim..
sve to dolazi na naplatu.
jeste li svjesni da ćemo 2021 godine imati standard -- kao 1978 ? :D jeli tko toga svjestan :D
vili40-
Posts : 11074
2015-08-02
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by T. 14/4/2020, 20:59
Ko da je stadard najbitnija stvar u životu...
Inako ljudi s većim standardom većinom troše na stvari koje im niti ne trebaju...
Kuće, stanove, skupe aute, gadgete, nakit, markiranu odjeću, putovanja i sl. ...
Bez svega toga se može...
Dovest će se na razumnu mjeru i duhovno se oplemeniti...
Inako ljudi s većim standardom većinom troše na stvari koje im niti ne trebaju...
Kuće, stanove, skupe aute, gadgete, nakit, markiranu odjeću, putovanja i sl. ...
Bez svega toga se može...
Dovest će se na razumnu mjeru i duhovno se oplemeniti...
_________________
T.- Posts : 17557
2014-04-14
Age : 83
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by RayMabus 14/4/2020, 21:01
Neće Plenkovic ništa rezat u smislu radnih mjesta i plaća jer su izbori na kraj godine tako da fino ide zaduživanje od oko 10 do 20% bdp i to je to. Tako smo dalje od uvođenja eura a te pare će posli vraćat privatni sektor i građani.
Uhljebistan must surive.
Uhljebistan must surive.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by epikur37 14/4/2020, 21:33
AssadNaPodmornici wrote:hehe, kada sam upozorava na razne kurvice, lopove, i ojebine (najčešće domoljubi sa kamenjara) bilo je
"yoda ljubomoran, oni uče i rade , oni su brži i sposobniji, lijeni zagorci piju "
a koliko sam puta napisao da sebe citiram "prva jača globalna kriza će nas sjebati" .. sreća naša što ECB "tiska"(nije baš tiskanje) pare, pa ćemo se moći zadužiti za 15ak milijardi € , i tako skrpati rupu.. eto sreća naša da smo dio eurozone, ali to je ono u našem slučaju -- kao da rupu na brodu u koju prodire voda pokušavate zakrpiti kesama ili nečim takvim..
sve to dolazi na naplatu.
jeste li svjesni da ćemo 2021 godine imati standard -- kao 1978 ? :D jeli tko toga svjestan :D
Kriza će povući unatrag cijelu ekonomiju svuda, no polazište krize je vezano za epidemiju a ne za ekonomske pretpostavke...tu se samo odražava.
Kad se to završi, vraća se i ekonomija u svom kapacitetu, turizam svakako i to onaj globalni. Svijet je globalan, tehnologija postavlja nove horizonte nema nazad.
Ok malo će pasti standard u krizi, ali kako je naveo T. ako je pad standarda luksuz i dokolica, osobno ga neću ga ni osjetiti.
Iz svake situacije izvucite najbolje, ovo je vrijeme kad imamo priliku biti više s obitelji, posvetiti se malo poljoprivredi, usporiti metabolizam...odmoriti se od stresa, i jedno ljeto posvetiti sebi.
Nije da je moj izbor ali dobro će doći.
a sad vi udrite po čardaku i propasti svijeta
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by RayMabus 14/4/2020, 21:39
Da , malo će past standard u krizi. Logično razmišljanje uhljeba koji nema niti pomisao da može ostat bez posla i jest tapete. E malo će vam past standard , nećete imat šta jist vi koji ste privatni sektor jedno godinu dana najmanje.
Al šta bi to uhljeba bilo brige kad imaju mehanizam za preživit takve situacije a to je zaduživanje pa kad se ekonomija oporavi onda će opet ovaj privatni sektor i građani to plaćat tj vraćat dug.
Jebe se tebe e.
Al šta bi to uhljeba bilo brige kad imaju mehanizam za preživit takve situacije a to je zaduživanje pa kad se ekonomija oporavi onda će opet ovaj privatni sektor i građani to plaćat tj vraćat dug.
Jebe se tebe e.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by epikur37 14/4/2020, 21:41
RayMabus wrote:Da , malo će past standard u krizi. Logično razmišljanje uhljeba koji nema niti pomisao da može ostat bez posla i jest tapete. E malo će vam past standard , nećete imat šta jist vi koji ste privatni sektor jedno godinu dana najmanje.
gluposti, nitko neće gladan ostati...malo ćemo se svi stisnuti, odgoditi neke planove i to je to.
vlada radi dobro
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by RayMabus 14/4/2020, 21:43
Kako neće ostat gladan ? Di će radit kad je pala ekonomija.epikur37 wrote:RayMabus wrote:Da , malo će past standard u krizi. Logično razmišljanje uhljeba koji nema niti pomisao da može ostat bez posla i jest tapete. E malo će vam past standard , nećete imat šta jist vi koji ste privatni sektor jedno godinu dana najmanje.
gluposti, nitko neće gladan ostati...malo ćemo se svi stisnuti, odgoditi neke planove i to je to.
vlada radi dobro
Jeba ti ja mater uhljebsku tako bezobraznu.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by epikur37 14/4/2020, 21:44
Izašla lista stabilnosti u vrijeme korone: Izrael stoji najbolje, a Hrvatska vrlo sigurna
https://www.vecernji.hr/vijesti/izasla-lista-najsigurnijih-zemalja-u-vrijeme-korone-izrael-stoji-najbolje-hrvatska-solidno-1394355
https://www.vecernji.hr/vijesti/izasla-lista-najsigurnijih-zemalja-u-vrijeme-korone-izrael-stoji-najbolje-hrvatska-solidno-1394355
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Resetiranje države : Što će biti s vama jutro poslije ?
by AssadNaPodmornici 14/4/2020, 21:46
epikur37 wrote:AssadNaPodmornici wrote:hehe, kada sam upozorava na razne kurvice, lopove, i ojebine (najčešće domoljubi sa kamenjara) bilo je
"yoda ljubomoran, oni uče i rade , oni su brži i sposobniji, lijeni zagorci piju "
a koliko sam puta napisao da sebe citiram "prva jača globalna kriza će nas sjebati" .. sreća naša što ECB "tiska"(nije baš tiskanje) pare, pa ćemo se moći zadužiti za 15ak milijardi € , i tako skrpati rupu.. eto sreća naša da smo dio eurozone, ali to je ono u našem slučaju -- kao da rupu na brodu u koju prodire voda pokušavate zakrpiti kesama ili nečim takvim..
sve to dolazi na naplatu.
jeste li svjesni da ćemo 2021 godine imati standard -- kao 1978 ? :D jeli tko toga svjestan :D
Kriza će povući unatrag cijelu ekonomiju svuda, no polazište krize je vezano za epidemiju a ne za ekonomske pretpostavke...tu se samo odražava.
Kad se to završi, vraća se i ekonomija u svom kapacitetu, turizam svakako i to onaj globalni. Svijet je globalan, tehnologija postavlja nove horizonte nema nazad.
Ok malo će pasti standard u krizi, ali kako je naveo T. ako je pad standarda luksuz i dokolica, osobno ga neću ga ni osjetiti.
Iz svake situacije izvucite najbolje, ovo je vrijeme kad imamo priliku biti više s obitelji, posvetiti se malo poljoprivredi, usporiti metabolizam...odmoriti se od stresa, i jedno ljeto posvetiti sebi.
Nije da je moj izbor ali dobro će doći.
a sad vi udrite po čardaku i propasti svijeta
ti nevidiš širu sliku
tebe prvo financira soros, pa onda hdz, pa državni sektor, pa onda istina i malo ulaganje u turizam i eto te , na vrhu si
drugi hrvati, njih većina, nisu imali niti sorosa, niti hdz, niti mogućnost zaposljavanja u državni sektor koji bi im omogućio da lako uzmu kredit , jer u privatnom sektoru je nemoguće dobiti kredit, pa niti žive u kraju gdje se vrte turističke devize
tebi dobro, totenu koji je advokat ili javni biljeznik je isto dobro, ali realno - advokati i j.biljeznici zaštićena komora, mislim jebena logika imaš sve diplome, a nemozes otvoriti svoj odvjetnički ured i spuštati tarife ili svoj javno biljženički ured :D to je isto teška mafija, zato kod nas advokati i j.bilježnici , šaka pravnika živi brutalno dobro, a 90% ostalih pravnika konobare ili rade za ove gore za 4500 kn
ti nevidiš širu sliku, a šira slika je praktički da nam se raspadaju sami temelji države. ako mi ne napravimo sada reforme kako treba, za godinu dana će biti takva bežanija da će ti ono malo inžinjera, obrazovanih ljudi, doktora itd, uteći iz države, a onda će ti se raspadati infrastruktura države. onaj dječak u metkoviću je umro jer se počela raspadati infrastruktura države zbog iseljavanja.
onda će doći do još bržeg izumiranja 70% teritorija hrvatske, i povlačenje ostatka stanovništva u 5-6 velikih gradova.. i takva država postane ekonomski neodrživa, skupa, i zrela za osvajanje. .. ali eto, nemojte vi raditi reforme,
to što iz RH u 10godina se iselilo 300 000 radno sposobnih stanovnika, to ništa.. to bi bilo kao da je Ameriku u 10godina napustilo 60 milijuna radnika
ne radi se ovdje o meni, tebi, totenu... meni će biti dobro, tebi će biti dobro, totenu će biti dobro.. ali RH nije samo ja ,ti i totenkopf. država je 4milijuna građana/Hrvata, i naši frendovi i susjedi.
AssadNaPodmornici- Posts : 22267
2018-06-14
Page 1 of 7 • 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7
Similar topics» Austrija uvodi karantenu za svakog tko ode iz države i vrati se poslije nazad
» DOSTA MI JE, ZATVARAM FIRMU, SVI STE OTPUŠTENI, NE MOGU S VAMA BITI VIŠE NI TREN
» Poslije Janica nek ne kuka zašto joj navijači pogrdno pjevaju sa Jandrokovićem,Božinovićem i ostalim uhljebima otišla na račun države gledati Čilića
» Poslije Šmitovih poruka više ništa neće biti isto. Povijesni i ozbiljan udarac tzv. građanskom konceptu BiH.
» Veleposlanik Ukrajine: Države EU moraju biti spremne na ekonomske žrtve zbog Rusije
» DOSTA MI JE, ZATVARAM FIRMU, SVI STE OTPUŠTENI, NE MOGU S VAMA BITI VIŠE NI TREN
» Poslije Janica nek ne kuka zašto joj navijači pogrdno pjevaju sa Jandrokovićem,Božinovićem i ostalim uhljebima otišla na račun države gledati Čilića
» Poslije Šmitovih poruka više ništa neće biti isto. Povijesni i ozbiljan udarac tzv. građanskom konceptu BiH.
» Veleposlanik Ukrajine: Države EU moraju biti spremne na ekonomske žrtve zbog Rusije
Page 1 of 7
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum