Denkverbot

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
Parlamentarbi izbori :)
Trebalo bi nešto konkretno napraviti, osnovati stranku, pokret, udrugu. Mi koji pišemo tu, pokrivamo gotovo sve krajeve RH :) Samo treba riješiti mali problemčić, dogovoriti se oko programa. Al' dobro, u 4 godine valjda će se doći do idejnog rješnja koji bi sve zadovoljio :)

a, stranka?
pa, prvo, tribali bi se zalogati za prekid svih pomoći jadnin krajevima, ne poticati jad i tugu slavonije i otokov. ako se nešto ne more samostalno održavati, tribo ih ostaviti da se na miru depopuliraju.

Ne bih se baš složila s tobom.
Koliko je meni poznato dio EU politike je razvijanje ruralnih krajeva kroz različite fondove.
Zbog čega bi dopustili propadanje ako postoje opcije razvoja?

zoto ča je bolje biti siromah od svoje snoge, nego bogatun od tuje.

postoji razlog zoš stvor ne funkcioniro na otocima i u slavoniji. dovođenjen energije izvunka moreš održavati stvor na životu neko vrime. i ča si dobila isotin? ovisnost ljudi i produljenje agonije.

consider this.
neko selo proiyvodi opremu za konje, neko kuje potkove, nego motiro na kopita, neko timari, nego imo staje, neko nabavlja sijeno...svi su veseli i radišni.....i dojde auto i ljudi prodaju svoje konje za mortadelu. bi li bilo pametno uzesti evropski fond i subsidize proizvodnju otih ljudi u tin selu, ili bi ih tribalo puštiti da propadu, i da nojdu nišu u koj će ponovno biti stvarno produktivni?


to ča si ti iz toga mordora bi ti tribalo biti više stalo da se stvor ekonomski rasčisti. ča se prije napušti jugoslovenska ekonomska doktrina, prije će se rayviti nešto ča će biti stvarno održivo. kako te ni srum hotiti milostinju od evrope?
ostavi se sentimentov prema mordoru, ko ča sun se jo ostavi prema mon raju, ometo ti prosudbu.

A kako su bogatuni postali bogatuni?

Dobio si infrastrukturu i ostale dobrobiti koje ostaju u vlasništvu zajednice ili ostalih pojedinaca za daljnje funkcioniranje.

Istim tim osobama ukoliko bi im se dao materijal za proizvodnju bili bi produktivniji i konkurentniji.
Znaš onu poslovicu štapa i ribolova.

To nije milostinja, već uzimanje nazad nasilno otetog kroz poreze. Poput povrata poreza.
Uzimaš li ga ti?

aben wrote:


ako ti je poslodavas 15 godin nojbogatiji na svitu, bi li se to tribalo odroziti na zaposlenike. ok.
odgovor na to pitanje ni moguće dati. to je ko da pitoš bi li jo tribo tribo kupiti motiku ili popiti bocu vina. ne postoji trebati u ton smislu.

walmartovi zaposlenici nisu cvrčci ki su celo leto pivali.

 eto, imoš average za radnika na traki u auto industriji, još ti tribo average iy 1914, i unda ćemo viditi koliko je kapitalizam otključo potencijala.

aben wrote:

ok, vi se lako razumite, na istoj ste liniji pa to ni čudno. ako je ota linika kriva, jednoko bi se razumili, tako da to ča se razumite ni dovoljno.
jo ću pokušati pojašnjavati i dalje, ne bi li se razumili unatoč hodu po rozličitin linijami, i ne bi li odredili ka linija je ispravna.


ok.
ako si prečitala moj referat o kapitalizmu, unda si vidila da sun jo točno razgraniči teoriju od prakse.
tako sun pobroji ča je minimalno potribno da bi se nešto nazvalo kapitalizmon, ukrotko: dobrovoljni, stoga, pravedni odnosi. to je teorija.
 
u praksi sun identificiro kako kapitalizam postoji samo u stupnju, jer  gljedajući agregatno, uvika dolazi u kombinaciji s uvjetima ki ne konstituiraju kapitalističke odnose, ukrotko: nedobrovoljni, stoga, nepravedni socijalistički odnosi. 
ono ča je bitno vode naglositi je da svaki pojedinačni odnos u društvu je uvika ili dobrovoljan(kapitalistički) ili nedobrovoljan(socijalistički). to znoči da je mix kapitalizma i socijalizma ko smjesa vode i čeličnih kuglica. a to dalje znoči da će društvo biti u većen stupnju kapitalističkije ako imo više dobrovoljnig odnosov, i obrnuto.

u svon običnon danu, prosječni libertarijanac prečito bar 10 stranic rozličitih teorija sa svojih omiljenih institucija kako bi se nedobrovoljne odnose moglo smanjiti, i kako bi takovo društvo izgljedalo. unda se teoretiziro o potpuno novin slobodami (napr. isključivo privatni sudovi), i kombiniro ih se is storim slobodami ke više nemomo (npr. privatni šoldi), i tako se pomalo grodi vizija budućnosti.
zbog toga se ponekad more dogoditi, nakon ča jo iznesin teoriju, da me neko pito "pokoži mi di je to ikad zaživilo", a na ča jo omoh odgovorin da ni nika. meni to ni teško priznati jer mi je jasno da činjenica da nešto ni postojalo ne znoči da nešto ne more postojati. ali to pojačo nerazumijevanje između ought/could kapitaliztma (tj željenog i mogućeg ratia kapitalizma i komunizma) i is/was kapitalizma (tj trenutnog i povijesnog ratia kapitalizma i socijalizma). 



u meriki imo dobrovoljnih i nedobrovoljnih odnosov. u meriki imo joko puno nedobrovoljnih odnosov. ljubitelji slobode su rangirali njihove države po određenin konkretnin kriterijima, ča oće reći da in svaka federalna jedinica imo rozličit mix dobrovoljnih i nedobrovoljnih odnosov (ratio).
ipak, merika imo puno bolji ratio. nego hrvatska, iako bi se možda moglo argumentirati da je u nekin državami u meriki imo više nedobrovoljnih odnosov nego u hrvatskoj (iz puno razlogov, a jedun od njih bi mogo biti to ča je reach njihove države puno efikasniji), da imaju više socijalizma nego mi. razlog zoč in je ratio bolji je  zbog tradicije. merika imo nevjerojatno bogatu tradiciju slobode. sun začetak merike, The Document, je nešto ča svakon slobodarcu izmomi suzu na oku. merikunci su duuugo uživali visok stupanj kapitalizma, i to ih ni učinilo samo bogaton zemljon, to ih je učinilo i slobodarski svjesnon silon. zoto će i  danas prosječni ljevičar u meriki biti joki individualac, slobodarac u usporedbi is svojin hrvackin pandanon. 

međutin, jo ne hvolin merikunski  mix djetinjasto i zaneseno. u meriki živi nojveći udjel slobodaraca na svitu. većina slobodarskih institucija nalazi se u meriki. studije ke tote nastaju nojviše analiziraju meriku, i mi vidimo kako je daleko merika pošla u smjeru socijalizma, točno onako kako joj je predvidi nobelovac hayek. zoto ćemo nekad usa nazivati united socialist states. mi ćemo identificirati loše stvori ke se dogođoju u meriki i jasno ih povezati is klizanjen u socijalizam. ov post ni mesto da detaljno pišin o tomu, ali rado ću ti dati nekoliko primjerov u drugin postu, na zahjev.



uglovnomu, neprecizno je reći da živimo u kapitalizmu. neprecizno je reći i da živimo u socijalizmu. nojpreciznije je reći da živimo u mixu, i unda minuciozno povezivati konzekvence jednoga, i konzekvence drugoga (iako jo nis konzekvencijonalist, ali morun biti na toj liniji jer se na deontološkoj osnovi nika ne bi razumili).


zoto kad ti rečeš "znomo mi dobro kakov je ov naš kapitalizam", to samo produbljuje nerazumijevanje. kakov je? iz moje perspektive je - nije. ti ćeš me sa poslati u kurac ili izvrijeđati nekako drukčije i kreativnije, ali činjenica je da kod nos većina ljudi ploćo državi više od pedeset posto svega ča zarodi. ako nisi uhljeb rodiš iskricu više od šest miseci za državu. (udruga lipa imo online kalkulator do koga datuma u godini rodiš za državu) a ko da to ni dovoljno , unda se još kreiraju crony kapitalisti (nemoj da te ime zavaro, crony kapitalizam niko ne mrzi više od nos kapitalistov). to je dovoljno da nas se okarakteriziro socijalističkon zemljon. 
sve to na državi koja je izdržala pedeset godin komunističke partije.





za kroj, jepeta se morun odrediti naspram tog ča ne živin u kapitalizmu? ok, no trouble.
jo ne živik u kapitalizmu, jo živin u socijalizmu jugoslovenskoga tipa. to je točno. no, sve da sun jo staljin, glovun i brodun, i da sun napiso ov post ki sun napiso, to niti nojmanje ne bi utjecalo na istinitost ili neistinitost ovoga posta.
zoto se koncentriroj na riječi ke pišu, i odredi se naspram njih, a ne naspram mene. ni da jo ne volin govoriti o sebi, volin, ali trenutno sun jo besides the point.


odgovor na tvoje pitanje je...to ću u drugin postu.

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:Razmišljam kome bi koje ministarstvo odgovaralo..dakako, neka bih spojila u jedno. Norki bih dala ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, za to sam jedino sigurna. MUP i obrane ebenici., Abenu financije, Kic, zaštita okoliša i energetike, Gnječ more, promet i infrastruktura :)
Imate li drugačijih prijedloga?:)

drugin ričima, ti ne bi nišće preminila?

https://www.youtube.com/watch?v=64mr-cjxZfU

Pa bih,
ali da bi nešto promijenio moraš se naći na mjestu iz kojeg promjene kreću.
Koliko vidim, i Miltonu je bila draga državna služba..

je, a promjene kreću od kadroviranja na irevantnin uredima za kočenje razvoja.


ča ti to znoči da je miltonu bila droga državna služba?

Što bi Milton ostavio?
Obranu, koja bi se kako financirala i koliki je postotak koji odlazi na nju?
Što još? (zaboravila sam)

Koliko sam pročitala na Wiki, radni vijek je proveo u državnoj službi.

ebenica wrote:

aben wrote:


ako ti je poslodavas 15 godin nojbogatiji na svitu, bi li se to tribalo odroziti na zaposlenike. ok.
odgovor na to pitanje ni moguće dati. to je ko da pitoš bi li jo tribo tribo kupiti motiku ili popiti bocu vina. ne postoji trebati u ton smislu.

walmartovi zaposlenici nisu cvrčci ki su celo leto pivali.

 eto, imoš average za radnika na traki u auto industriji, još ti tribo average iy 1914, i unda ćemo viditi koliko je kapitalizam otključo potencijala.

kako nije moguće dati?   pa ti si se razbacivao citatima rockefellerovih sranja kako je raditi za rockefellera kao najbogatijeg čovjeka na svijetu imalo velikih prednosti i samim time što je bio bogat bilo stvar prestiža za zaposlenike u njegovo doba naspram zaposlenika nekih siromašnijih poslodavaca. to je tebi bio argument kako je kapitalizam uspješan u cjelini. sad odjednom to nema veze i nemoguće je dati odgovor

jel te jebe matematika? današnji zaposlenik u autoindustriji zarađuje 136 dolara za osam sati, zaposlenik u fordu 1914 je zarađivao 128 današnjih dolara za osam sati, razlika je osam dolara.
koliko potencijala se otključa sa osam dolara u 106 godina?

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:
a, stranka?
pa, prvo, tribali bi se zalogati za prekid svih pomoći jadnin krajevima, ne poticati jad i tugu slavonije i otokov. ako se nešto ne more samostalno održavati, tribo ih ostaviti da se na miru depopuliraju.

Ne bih se baš složila s tobom.
Koliko je meni poznato dio EU politike je razvijanje ruralnih krajeva kroz različite fondove.
Zbog čega bi dopustili propadanje ako postoje opcije razvoja?

zoto ča je bolje biti siromah od svoje snoge, nego bogatun od tuje.

postoji razlog zoš stvor ne funkcioniro na otocima i u slavoniji. dovođenjen energije izvunka moreš održavati stvor na životu neko vrime. i ča si dobila isotin? ovisnost ljudi i produljenje agonije.

consider this.
neko selo proiyvodi opremu za konje, neko kuje potkove, nego motiro na kopita, neko timari, nego imo staje, neko nabavlja sijeno...svi su veseli i radišni.....i dojde auto i ljudi prodaju svoje konje za mortadelu. bi li bilo pametno uzesti evropski fond i subsidize proizvodnju otih ljudi u tin selu, ili bi ih tribalo puštiti da propadu, i da nojdu nišu u koj će ponovno biti stvarno produktivni?


to ča si ti iz toga mordora bi ti tribalo biti više stalo da se stvor ekonomski rasčisti. ča se prije napušti jugoslovenska ekonomska doktrina, prije će se rayviti nešto ča će biti stvarno održivo. kako te ni srum hotiti milostinju od evrope?
ostavi se sentimentov prema mordoru, ko ča sun se jo ostavi prema mon raju, ometo ti prosudbu.

A kako su bogatuni postali bogatuni?

Dobio si infrastrukturu i ostale dobrobiti koje ostaju u vlasništvu zajednice ili ostalih pojedinaca za daljnje funkcioniranje.

Istim tim osobama ukoliko bi im se dao materijal za proizvodnju bili bi produktivniji i konkurentniji.
Znaš onu poslovicu štapa i ribolova.

To nije milostinja, već uzimanje nazad nasilno otetog kroz poreze. Poput povrata poreza.
Uzimaš li ga ti?

na puno nočinov.

ok. moreš dobiti infrastrukturu. ako misliš da je infrastruktura problijem, rišila si problijem.

čuješ li ti sebe? da in se do materijo za proizvodnju? ča bi in ti dola, kompjutere? lopate? ne moreš ti nekomu odrediti ča će činiti. ljudi to moraju somi odrediti.  da in domo šoldi? e unda smo dobili vojsku na pivi isprid dućana. da in samo dovedemo cestu? ča, da lakše pojdu ća? 
nemoguće je igrati se boga is ljudima. veruj mi, svaka akcija proizvodi protureakciju.


ok. vraćaš oteto. i ne ćeš ga dobro potrošiti, jer nisi bog. oti šoldi su oteti ljudima ki su znali ča je nojbolje za njih, a vraćaju in se u obliku tebe-boga, ki ćeš znati bolje od njih ča in tribo.

jo sun joko uspješan u uzimanju.

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:
drugin ričima, ti ne bi nišće preminila?

https://www.youtube.com/watch?v=64mr-cjxZfU

Pa bih,
ali da bi nešto promijenio moraš se naći na mjestu iz kojeg promjene kreću.
Koliko vidim, i Miltonu je bila draga državna služba..

je, a promjene kreću od kadroviranja na irevantnin uredima za kočenje razvoja.


ča ti to znoči da je miltonu bila droga državna služba?

Što bi Milton ostavio?
Obranu, koja bi se kako financirala i koliki je postotak koji odlazi na nju?
Što još? (zaboravila sam)

Koliko sam pročitala na Wiki, radni vijek je proveo u državnoj službi.

vojsku, policiju, sud, essentially.
iz porezov, 3%

e, i?

aben wrote:
ne, matematika mi dobro gre,

uspoređuješ above average , tj maksimum iz 1914  i average iz 2020.

Ra wrote:

aben wrote:

ok, vi se lako razumite, na istoj ste liniji pa to ni čudno. ako je ota linika kriva, jednoko bi se razumili, tako da to ča se razumite ni dovoljno.
jo ću pokušati pojašnjavati i dalje, ne bi li se razumili unatoč hodu po rozličitin linijami, i ne bi li odredili ka linija je ispravna.


ok.
ako si prečitala moj referat o kapitalizmu, unda si vidila da sun jo točno razgraniči teoriju od prakse.
tako sun pobroji ča je minimalno potribno da bi se nešto nazvalo kapitalizmon, ukrotko: dobrovoljni, stoga, pravedni odnosi. to je teorija.
 
u praksi sun identificiro kako kapitalizam postoji samo u stupnju, jer  gljedajući agregatno, uvika dolazi u kombinaciji s uvjetima ki ne konstituiraju kapitalističke odnose, ukrotko: nedobrovoljni, stoga, nepravedni socijalistički odnosi. 
ono ča je bitno vode naglositi je da svaki pojedinačni odnos u društvu je uvika ili dobrovoljan(kapitalistički) ili nedobrovoljan(socijalistički). to znoči da je mix kapitalizma i socijalizma ko smjesa vode i čeličnih kuglica. a to dalje znoči da će društvo biti u većen stupnju kapitalističkije ako imo više dobrovoljnig odnosov, i obrnuto.

u svon običnon danu, prosječni libertarijanac prečito bar 10 stranic rozličitih teorija sa svojih omiljenih institucija kako bi se nedobrovoljne odnose moglo smanjiti, i kako bi takovo društvo izgljedalo. unda se teoretiziro o potpuno novin slobodami (napr. isključivo privatni sudovi), i kombiniro ih se is storim slobodami ke više nemomo (npr. privatni šoldi), i tako se pomalo grodi vizija budućnosti.
zbog toga se ponekad more dogoditi, nakon ča jo iznesin teoriju, da me neko pito "pokoži mi di je to ikad zaživilo", a na ča jo omoh odgovorin da ni nika. meni to ni teško priznati jer mi je jasno da činjenica da nešto ni postojalo ne znoči da nešto ne more postojati. ali to pojačo nerazumijevanje između ought/could kapitaliztma (tj željenog i mogućeg ratia kapitalizma i komunizma) i is/was kapitalizma (tj trenutnog i povijesnog ratia kapitalizma i socijalizma). 



u meriki imo dobrovoljnih i nedobrovoljnih odnosov. u meriki imo joko puno nedobrovoljnih odnosov. ljubitelji slobode su rangirali njihove države po određenin konkretnin kriterijima, ča oće reći da in svaka federalna jedinica imo rozličit mix dobrovoljnih i nedobrovoljnih odnosov (ratio).
ipak, merika imo puno bolji ratio. nego hrvatska, iako bi se možda moglo argumentirati da je u nekin državami u meriki imo više nedobrovoljnih odnosov nego u hrvatskoj (iz puno razlogov, a jedun od njih bi mogo biti to ča je reach njihove države puno efikasniji), da imaju više socijalizma nego mi. razlog zoč in je ratio bolji je  zbog tradicije. merika imo nevjerojatno bogatu tradiciju slobode. sun začetak merike, The Document, je nešto ča svakon slobodarcu izmomi suzu na oku. merikunci su duuugo uživali visok stupanj kapitalizma, i to ih ni učinilo samo bogaton zemljon, to ih je učinilo i slobodarski svjesnon silon. zoto će i  danas prosječni ljevičar u meriki biti joki individualac, slobodarac u usporedbi is svojin hrvackin pandanon. 

međutin, jo ne hvolin merikunski  mix djetinjasto i zaneseno. u meriki živi nojveći udjel slobodaraca na svitu. većina slobodarskih institucija nalazi se u meriki. studije ke tote nastaju nojviše analiziraju meriku, i mi vidimo kako je daleko merika pošla u smjeru socijalizma, točno onako kako joj je predvidi nobelovac hayek. zoto ćemo nekad usa nazivati united socialist states. mi ćemo identificirati loše stvori ke se dogođoju u meriki i jasno ih povezati is klizanjen u socijalizam. ov post ni mesto da detaljno pišin o tomu, ali rado ću ti dati nekoliko primjerov u drugin postu, na zahjev.



uglovnomu, neprecizno je reći da živimo u kapitalizmu. neprecizno je reći i da živimo u socijalizmu. nojpreciznije je reći da živimo u mixu, i unda minuciozno povezivati konzekvence jednoga, i konzekvence drugoga (iako jo nis konzekvencijonalist, ali morun biti na toj liniji jer se na deontološkoj osnovi nika ne bi razumili).


zoto kad ti rečeš "znomo mi dobro kakov je ov naš kapitalizam", to samo produbljuje nerazumijevanje. kakov je? iz moje perspektive je - nije. ti ćeš me sa poslati u kurac ili izvrijeđati nekako drukčije i kreativnije, ali činjenica je da kod nos većina ljudi ploćo državi više od pedeset posto svega ča zarodi. ako nisi uhljeb rodiš iskricu više od šest miseci za državu. (udruga lipa imo online kalkulator do koga datuma u godini rodiš za državu) a ko da to ni dovoljno , unda se još kreiraju crony kapitalisti (nemoj da te ime zavaro, crony kapitalizam niko ne mrzi više od nos kapitalistov). to je dovoljno da nas se okarakteriziro socijalističkon zemljon. 
sve to na državi koja je izdržala pedeset godin komunističke partije.





za kroj, jepeta se morun odrediti naspram tog ča ne živin u kapitalizmu? ok, no trouble.
jo ne živik u kapitalizmu, jo živin u socijalizmu jugoslovenskoga tipa. to je točno. no, sve da sun jo staljin, glovun i brodun, i da sun napiso ov post ki sun napiso, to niti nojmanje ne bi utjecalo na istinitost ili neistinitost ovoga posta.
zoto se koncentriroj na riječi ke pišu, i odredi se naspram njih, a ne naspram mene. ni da jo ne volin govoriti o sebi, volin, ali trenutno sun jo besides the point.


odgovor na tvoje pitanje je...to ću u drugin postu.

Malo dijete će dobrovoljno krenuti sa stričekom koji mu nudi čokoladu. Neće ga prisiliti da uđe u kombi. Osoba koja nema što jesti će dobrovljno (svjesno) pristati na vrijeđanje i potplaćenost jer u tom trenutku nema izbora. Glad je jača od pravednosti, ponosa itd. Nisu najsretniji primjeri ali će poslužiti. 


Oba primjera su radnje bez prisile i na dobrovoljnoj osnovi, ali nisu pravedne. 
Ta teorija o pravednosti baziranoj na dobrovoljnom pristajanju ne drži vodu jer se koristi nečije neznanje ili osnovna potreba po preživljavanju kako bi se došlo do cilja. 

Ni u socijalizmu nema prisile. Nitko nikog nije tjerao na posao i da rade to što su radili (mislim na radno sposobne ljude). Također su dobrovoljno potpisivani ugovori o radu.  

Dakle, to prebacivanje svega onog što se smatra nečim nepravednim i prisilnim u socijalizam je usko gledanje i nekako mi ne ide uz nekog tko zapravo uživa prilično prednosti upravo toga što kritizira. 

Kapitalizmu ne možemo pripisati sve što je dobro i pravedno, kao što ni socijalizmu ne možemo zalijepiti samo negativne stvari i svako inzistiranje na takvoj oštroj podjeli mi je čista ideologija nekog tko zbog te ideologije ne želi koristiti logiku i razum. 
Samim time nema ni rasprave, jer su bilo kakvi argumenti pucanj u prazno.  :)

Abende, svijet se ne mijenja čitanjem i razglabanjem o pročitanom, nego stvarnim promjenama, ali ponajprije sebe.
Ako i u stanju koristiti neko društvo, musti ga bez srama, kako možeš uopće očekivati neko pravedno društvo, a sam nisi u stanju promijeniti se niti živjeti ono o čemu teoretiziraš?
Da bi se napravile promjene treba se nešto odbaciti, mijenjati. Mirnim putem je to svijest svakog pojedinca (rekoh treba početi od sebe) ili nasilno oružjem. Ovo prvo je čista utopija, ovo drugo... nasilje uvijek porodi novo nasilje, a to ne vodi pozitivnim promjenama. 

I meni izmame suzu u oku   
Da Amerikanci su se pobrinuli da budu slobodni. Jesu, oni su fakat slobodni. 
Ali su prvi koji će drugima oduzeti slobodu bez pardona, pod izlikom da ih upravo žele osloboditi. Da, oslobode ih... oslobode ih njihovih prirodnih resursa kao što je recimo nafta.   

S ovim se slažem. Živimo u mixu. Neki su bolji, neki lošiji, ali.... :)

Izvrijeđati nekako kreativnije?   


Ama ne mogu se koncentrirati samo na riječi, jer bih onda odgovorila na post kao da si srednjoškolac, a nisi.  

Ok, istina je da si puno mlađi od mene, da sam ja živjela u nekoliko Eu zemalja, da sam stalno u privatnom sektoru, pa imam ipak malo više iskustva od tebe, ali to nije razlog da jedna zrela i obrazovana osoba bude tako opsjednuta ideologijom i bilo kojim uređenjem. Evo to me ponekad čudi, ali me uglavnom jako zabavlja.

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
Ne bih se baš složila s tobom.
Koliko je meni poznato dio EU politike je razvijanje ruralnih krajeva kroz različite fondove.
Zbog čega bi dopustili propadanje ako postoje opcije razvoja?

zoto ča je bolje biti siromah od svoje snoge, nego bogatun od tuje.

postoji razlog zoš stvor ne funkcioniro na otocima i u slavoniji. dovođenjen energije izvunka moreš održavati stvor na životu neko vrime. i ča si dobila isotin? ovisnost ljudi i produljenje agonije.

consider this.
neko selo proiyvodi opremu za konje, neko kuje potkove, nego motiro na kopita, neko timari, nego imo staje, neko nabavlja sijeno...svi su veseli i radišni.....i dojde auto i ljudi prodaju svoje konje za mortadelu. bi li bilo pametno uzesti evropski fond i subsidize proizvodnju otih ljudi u tin selu, ili bi ih tribalo puštiti da propadu, i da nojdu nišu u koj će ponovno biti stvarno produktivni?


to ča si ti iz toga mordora bi ti tribalo biti više stalo da se stvor ekonomski rasčisti. ča se prije napušti jugoslovenska ekonomska doktrina, prije će se rayviti nešto ča će biti stvarno održivo. kako te ni srum hotiti milostinju od evrope?
ostavi se sentimentov prema mordoru, ko ča sun se jo ostavi prema mon raju, ometo ti prosudbu.

A kako su bogatuni postali bogatuni?

Dobio si infrastrukturu i ostale dobrobiti koje ostaju u vlasništvu zajednice ili ostalih pojedinaca za daljnje funkcioniranje.

Istim tim osobama ukoliko bi im se dao materijal za proizvodnju bili bi produktivniji i konkurentniji.
Znaš onu poslovicu štapa i ribolova.

To nije milostinja, već uzimanje nazad nasilno otetog kroz poreze. Poput povrata poreza.
Uzimaš li ga ti?

na puno nočinov.

ok. moreš dobiti infrastrukturu. ako misliš da je infrastruktura problijem, rišila si problijem.

čuješ li ti sebe? da in se do materijo za proizvodnju? ča bi in ti dola, kompjutere? lopate? ne moreš ti nekomu odrediti ča će činiti. ljudi to moraju somi odrediti.  da in domo šoldi? e unda smo dobili vojsku na pivi isprid dućana. da in samo dovedemo cestu? ča, da lakše pojdu ća? 
nemoguće je igrati se boga is ljudima. veruj mi, svaka akcija proizvodi protureakciju.


ok. vraćaš oteto. i ne ćeš ga dobro potrošiti, jer nisi bog. oti šoldi su oteti ljudima ki su znali ča je nojbolje za njih, a vraćaju in se u obliku tebe-boga, ki ćeš znati bolje od njih ča in tribo.

jo sun joko uspješan u uzimanju.

Problem je ako nemaš vodu, struju, ceste, mostove, alate strojeve..a imaš prirodne resurse.

Čuješ li ti sebe?
Ne bih dala, već ponudila.

Ja ne znam kome što triba, ponudim im opcije i oni sami odlučuju što im je najpotrebnije za njihovu proizvodnju.

Pitanje:
Za što se odlučuješ, moral ili tržište?

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
Pa bih,
ali da bi nešto promijenio moraš se naći na mjestu iz kojeg promjene kreću.
Koliko vidim, i Miltonu je bila draga državna služba..

je, a promjene kreću od kadroviranja na irevantnin uredima za kočenje razvoja.


ča ti to znoči da je miltonu bila droga državna služba?

Što bi Milton ostavio?
Obranu, koja bi se kako financirala i koliki je postotak koji odlazi na nju?
Što još? (zaboravila sam)

Koliko sam pročitala na Wiki, radni vijek je proveo u državnoj službi.

vojsku, policiju, sud, essentially.
iz porezov, 3%

e, i?

Koliko danas Amerika izdvaja na obranu?

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

zoto ča je bolje biti siromah od svoje snoge, nego bogatun od tuje.

postoji razlog zoš stvor ne funkcioniro na otocima i u slavoniji. dovođenjen energije izvunka moreš održavati stvor na životu neko vrime. i ča si dobila isotin? ovisnost ljudi i produljenje agonije.

consider this.
neko selo proiyvodi opremu za konje, neko kuje potkove, nego motiro na kopita, neko timari, nego imo staje, neko nabavlja sijeno...svi su veseli i radišni.....i dojde auto i ljudi prodaju svoje konje za mortadelu. bi li bilo pametno uzesti evropski fond i subsidize proizvodnju otih ljudi u tin selu, ili bi ih tribalo puštiti da propadu, i da nojdu nišu u koj će ponovno biti stvarno produktivni?


to ča si ti iz toga mordora bi ti tribalo biti više stalo da se stvor ekonomski rasčisti. ča se prije napušti jugoslovenska ekonomska doktrina, prije će se rayviti nešto ča će biti stvarno održivo. kako te ni srum hotiti milostinju od evrope?
ostavi se sentimentov prema mordoru, ko ča sun se jo ostavi prema mon raju, ometo ti prosudbu.

A kako su bogatuni postali bogatuni?

Dobio si infrastrukturu i ostale dobrobiti koje ostaju u vlasništvu zajednice ili ostalih pojedinaca za daljnje funkcioniranje.

Istim tim osobama ukoliko bi im se dao materijal za proizvodnju bili bi produktivniji i konkurentniji.
Znaš onu poslovicu štapa i ribolova.

To nije milostinja, već uzimanje nazad nasilno otetog kroz poreze. Poput povrata poreza.
Uzimaš li ga ti?

na puno nočinov.

ok. moreš dobiti infrastrukturu. ako misliš da je infrastruktura problijem, rišila si problijem.

čuješ li ti sebe? da in se do materijo za proizvodnju? ča bi in ti dola, kompjutere? lopate? ne moreš ti nekomu odrediti ča će činiti. ljudi to moraju somi odrediti.  da in domo šoldi? e unda smo dobili vojsku na pivi isprid dućana. da in samo dovedemo cestu? ča, da lakše pojdu ća? 
nemoguće je igrati se boga is ljudima. veruj mi, svaka akcija proizvodi protureakciju.


ok. vraćaš oteto. i ne ćeš ga dobro potrošiti, jer nisi bog. oti šoldi su oteti ljudima ki su znali ča je nojbolje za njih, a vraćaju in se u obliku tebe-boga, ki ćeš znati bolje od njih ča in tribo.

jo sun joko uspješan u uzimanju.

Problem je ako nemaš vodu, struju, ceste, mostove, alate strojeve..a imaš prirodne resurse.

Čuješ li ti sebe?
Ne bih dala, već ponudila.

Ja ne znam kome što triba, ponudim im opcije i oni sami odlučuju što im je najpotrebnije za njihovu proizvodnju.

Pitanje:
Za što se odlučuješ, moral ili tržište?

ni. to ni problijem. da imoš prirodne resurse, de bi mogo prodati i kupiti sve ča ti tribo, ali ti nemoš nikakove resurse.



zoč me pitoš čujin li se? pa ti si rekla da bi in se dolo. boldo sun ti.
da sun na mestu otih siromahov, jo bi uze ča nudiš, i prodo sve na njuškalu. i unda bi ti ponovo moli da mi doš još.


ali to dvoje ni disjunktivno

ebenica wrote:

aben wrote:
ne, matematika mi dobro gre,

uspoređuješ above average , tj maksimum iz 1914  i average iz 2020.

kakav average?   ne znaš napisati prosjek? to je postao standard a ne maksimum, 1919 je digao na 6.


While it worked, though, Ford’s $5.00-a-day policy helped the company achieve record profits. It made its cars affordable to its workers (who could purchase a Model T with four months’ wages.) It helped put 15 million Americans behind the wheel of an automobile. And it set a standard for wages that, despite all the predictions of doom for the Ford Motor Company, every other car company eventually adopted.

ai pusa, cmok.

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
A kako su bogatuni postali bogatuni?

Dobio si infrastrukturu i ostale dobrobiti koje ostaju u vlasništvu zajednice ili ostalih pojedinaca za daljnje funkcioniranje.

Istim tim osobama ukoliko bi im se dao materijal za proizvodnju bili bi produktivniji i konkurentniji.
Znaš onu poslovicu štapa i ribolova.

To nije milostinja, već uzimanje nazad nasilno otetog kroz poreze. Poput povrata poreza.
Uzimaš li ga ti?

na puno nočinov.

ok. moreš dobiti infrastrukturu. ako misliš da je infrastruktura problijem, rišila si problijem.

čuješ li ti sebe? da in se do materijo za proizvodnju? ča bi in ti dola, kompjutere? lopate? ne moreš ti nekomu odrediti ča će činiti. ljudi to moraju somi odrediti.  da in domo šoldi? e unda smo dobili vojsku na pivi isprid dućana. da in samo dovedemo cestu? ča, da lakše pojdu ća? 
nemoguće je igrati se boga is ljudima. veruj mi, svaka akcija proizvodi protureakciju.


ok. vraćaš oteto. i ne ćeš ga dobro potrošiti, jer nisi bog. oti šoldi su oteti ljudima ki su znali ča je nojbolje za njih, a vraćaju in se u obliku tebe-boga, ki ćeš znati bolje od njih ča in tribo.

jo sun joko uspješan u uzimanju.

Problem je ako nemaš vodu, struju, ceste, mostove, alate strojeve..a imaš prirodne resurse.

Čuješ li ti sebe?
Ne bih dala, već ponudila.

Ja ne znam kome što triba, ponudim im opcije i oni sami odlučuju što im je najpotrebnije za njihovu proizvodnju.

Pitanje:
Za što se odlučuješ, moral ili tržište?

ni. to ni problijem. da imoš prirodne resurse, de bi mogo prodati i kupiti sve ča ti tribo, ali ti nemoš nikakove resurse.



zoč me pitoš čujin li se? pa ti si rekla da bi in se dolo. boldo sun ti.
da sun na mestu otih siromahov, jo bi uze ča nudiš, i prodo sve na njuškalu. i unda bi ti ponovo moli da mi doš još.


ali to dvoje ni disjunktivno

Dobar si u određenim područjima,
no u funkcioniranju EU fondova vidim da nisi.

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:
na puno nočinov.

ok. moreš dobiti infrastrukturu. ako misliš da je infrastruktura problijem, rišila si problijem.

čuješ li ti sebe? da in se do materijo za proizvodnju? ča bi in ti dola, kompjutere? lopate? ne moreš ti nekomu odrediti ča će činiti. ljudi to moraju somi odrediti.  da in domo šoldi? e unda smo dobili vojsku na pivi isprid dućana. da in samo dovedemo cestu? ča, da lakše pojdu ća? 
nemoguće je igrati se boga is ljudima. veruj mi, svaka akcija proizvodi protureakciju.


ok. vraćaš oteto. i ne ćeš ga dobro potrošiti, jer nisi bog. oti šoldi su oteti ljudima ki su znali ča je nojbolje za njih, a vraćaju in se u obliku tebe-boga, ki ćeš znati bolje od njih ča in tribo.

jo sun joko uspješan u uzimanju.

Problem je ako nemaš vodu, struju, ceste, mostove, alate strojeve..a imaš prirodne resurse.

Čuješ li ti sebe?
Ne bih dala, već ponudila.

Ja ne znam kome što triba, ponudim im opcije i oni sami odlučuju što im je najpotrebnije za njihovu proizvodnju.

Pitanje:
Za što se odlučuješ, moral ili tržište?

ni. to ni problijem. da imoš prirodne resurse, de bi mogo prodati i kupiti sve ča ti tribo, ali ti nemoš nikakove resurse.



zoč me pitoš čujin li se? pa ti si rekla da bi in se dolo. boldo sun ti.
da sun na mestu otih siromahov, jo bi uze ča nudiš, i prodo sve na njuškalu. i unda bi ti ponovo moli da mi doš još.


ali to dvoje ni disjunktivno

Dobar si u određenim područjima,
no u funkcioniranju EU fondova vidim da nisi.

kako to misliš da nis dobar u funkcijoniranju eu fondova?
misliš, ne zun kako se dolazi do eu soldov?

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
Problem je ako nemaš vodu, struju, ceste, mostove, alate strojeve..a imaš prirodne resurse.

Čuješ li ti sebe?
Ne bih dala, već ponudila.

Ja ne znam kome što triba, ponudim im opcije i oni sami odlučuju što im je najpotrebnije za njihovu proizvodnju.

Pitanje:
Za što se odlučuješ, moral ili tržište?

ni. to ni problijem. da imoš prirodne resurse, de bi mogo prodati i kupiti sve ča ti tribo, ali ti nemoš nikakove resurse.



zoč me pitoš čujin li se? pa ti si rekla da bi in se dolo. boldo sun ti.
da sun na mestu otih siromahov, jo bi uze ča nudiš, i prodo sve na njuškalu. i unda bi ti ponovo moli da mi doš još.


ali to dvoje ni disjunktivno

Dobar si u određenim područjima,
no u funkcioniranju EU fondova vidim da nisi.

kako to misliš da nis dobar u funkcijoniranju eu fondova?
misliš, ne zun kako se dolazi do eu soldov?

Ne shvaćaš da je u pitanju davanje štapa, a ne ribe.

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:
ne, matematika mi dobro gre,

uspoređuješ above average , tj maksimum iz 1914  i average iz 2020.

kakav average?   ne znaš napisati prosjek? to je postao standard a ne maksimum, 1919 je digao na 6.


While it worked, though, Ford’s $5.00-a-day policy helped the company achieve record profits. It made its cars affordable to its workers (who could purchase a Model T with four months’ wages.) It helped put 15 million Americans behind the wheel of an automobile. And it set a standard for wages that, despite all the predictions of doom for the Ford Motor Company, every other car company eventually adopted.

ai pusa, cmok.

prihvaćan,

i sa se vrotimo na poantu,
je li kapitalizam otključo potencijale? naravski da je. ploća je resla, radni uvjeti su se poboljšali, auti su puno bolji. svi su bogatiji.

Gnječ wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:
ne, matematika mi dobro gre,

uspoređuješ above average , tj maksimum iz 1914  i average iz 2020.

kakav average?   ne znaš napisati prosjek? to je postao standard a ne maksimum, 1919 je digao na 6.


While it worked, though, Ford’s $5.00-a-day policy helped the company achieve record profits. It made its cars affordable to its workers (who could purchase a Model T with four months’ wages.) It helped put 15 million Americans behind the wheel of an automobile. And it set a standard for wages that, despite all the predictions of doom for the Ford Motor Company, every other car company eventually adopted.

ai pusa, cmok.

prihvaćan,

i sa se vrotimo na poantu,
je li kapitalizam otključo potencijale? naravski da je. ploća je resla, radni uvjeti su se poboljšali, auti su puno bolji. svi su bogatiji.

ti si posvađan s matematikom. plaće realno od 1918 nisu rasle jedino što je raslo je inflacija. danas 1 dolar realno vrijedi 0.05 dolara iz 1918.te tako da recimo blagajnica u Walmartu ima 10$ po satu što realno vrijedi 0.5 dolara.

Gnječ wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:
ne, matematika mi dobro gre,

uspoređuješ above average , tj maksimum iz 1914  i average iz 2020.

kakav average?   ne znaš napisati prosjek? to je postao standard a ne maksimum, 1919 je digao na 6.


While it worked, though, Ford’s $5.00-a-day policy helped the company achieve record profits. It made its cars affordable to its workers (who could purchase a Model T with four months’ wages.) It helped put 15 million Americans behind the wheel of an automobile. And it set a standard for wages that, despite all the predictions of doom for the Ford Motor Company, every other car company eventually adopted.

ai pusa, cmok.

prihvaćan,

i sa se vrotimo na poantu,
je li kapitalizam otključo potencijale? naravski da je. ploća je resla, radni uvjeti su se poboljšali, auti su puno bolji. svi su bogatiji.

ti si posvađan s matematikom. plaće realno od 1918 nisu rasle jedino što je raslo je inflacija. danas 1 dolar realno vrijedi 0.05 dolara iz 1918.te tako da recimo blagajnica u Walmartu ima 10$ po satu što realno vrijedi 0.5 dolara.