Denkverbot

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:

ali, kako si dobi rozliku od $123.99?

bilo bi bolje da si uze podatke skladišnih radnikov ili prodavača, nego ovih iz autoindustrije. nis sigur da 40 dolari rozlike ni jednostavno posljedica rozličitih poslova.

nego, da, forbsova se lista stalno minjo. jesi pogljedo linkove ke si stavi?
kolika je mira promjene, detaljno piše na ovin linkovima tu doli.

? 128 - 5 je? poboldao sam ti sve 3 brojke, bokteeeeee :(((

uzeo sam podatke jakih firmi na tržištu, walmartta koji prijavljuje dobit u trilionima i jednog forda koji je tada bio jaka firma...i skroz je nebitno o kojoj je vrsti posla riječ, bitno je da netko danas zarađuje 40 dolara manje nego netko prije 110 godina. toliko o kapitalizmu i kako bi ti rekao bogatstva iz ruke u ruku. s tim da je minimalna satnica danas 7,5 dolara, dobro da to nisam išao uspoređivati.
boli me kurac za tvoje linkove nekih blogova. imena na frorbesovoj listi su uvijek ista razlika je samo jel apple te godine izdao novi model ili prijašnje pa je upao među prvih deset ili ispao iz prvih deset..

ali ne razumin zoč bi oduzimo 128 i 5. unda je $5 ono ča je danas $128, zoč to oduzimati?

znun da si uze podatke dvi joke firme, ali ako poslovi nisu slični, ni zarade ne moru biti slične. ako pretpostavimo da je poso sastavljanja auta na traki zahtjevniji od posla sloganja kutija, ota rozlika od 40 dolari se lako objosni. 


ok, ne želiš čitati moje linkove. da si ih pogljedo, zno bi da nika nisu iste. konkretno, 

11% bogatunov ostane u top 1% više jene godin 
5% bogatunov ostane u top 1% više od 5 godin a
samo 1% bogatunov ostane u top 1% više od 10 godin.

aben master of fallacies.

koja bi to mogla bit ovdje:

Evading Avoiding the Issue:
You avoid the central point of an argument, instead drawing attention to
a minor (or side) issue.

When an arguer responds to an argument by not addressing the points of the argument. Unlike the strawman fallacy, avoiding the issue does not create an unrelated argument to divert attention, it simply avoids the argument.

Gnječ wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:




ali, kako si dobi rozliku od $123.99?

bilo bi bolje da si uze podatke skladišnih radnikov ili prodavača, nego ovih iz autoindustrije. nis sigur da 40 dolari rozlike ni jednostavno posljedica rozličitih poslova.

nego, da, forbsova se lista stalno minjo. jesi pogljedo linkove ke si stavi?
kolika je mira promjene, detaljno piše na ovin linkovima tu doli.

? 128 - 5 je? poboldao sam ti sve 3 brojke, bokteeeeee :(((

uzeo sam podatke jakih firmi na tržištu, walmartta koji prijavljuje dobit u trilionima i jednog forda koji je tada bio jaka firma...i skroz je nebitno o kojoj je vrsti posla riječ, bitno je da netko danas zarađuje 40 dolara manje nego netko prije 110 godina. toliko o kapitalizmu i kako bi ti rekao bogatstva iz ruke u ruku. s tim da je minimalna satnica danas 7,5 dolara, dobro da to nisam išao uspoređivati.
boli me kurac za tvoje linkove nekih blogova. imena na frorbesovoj listi su uvijek ista razlika je samo jel apple te godine izdao novi model ili prijašnje pa je upao među prvih deset ili ispao iz prvih deset..

ali ne razumin zoč bi oduzimo 128 i 5. unda je $5 ono ča je danas $128, zoč to oduzimati?

znun da si uze podatke dvi joke firme, ali ako poslovi nisu slični, ni zarade ne moru biti slične. ako pretpostavimo da je poso sastavljanja auta na traki zahtjevniji od posla sloganja kutija, ota rozlika od 40 dolari se lako objosni. 


ok, ne želiš čitati moje linkove. da si ih pogljedo, zno bi da nika nisu iste. konkretno, 

11% bogatunov ostane u top 1% više jene godin 
5% bogatunov ostane u top 1% više od 5 godin a
samo 1% bogatunov ostane u top 1% više od 10 godin.

aben master of fallacies.

koja bi to mogla bit ovdje:

Evading Avoiding the Issue:
You avoid the central point of an argument, instead drawing attention to
a minor (or side) issue.

When an arguer responds to an argument by not addressing the points of the argument.  Unlike the strawman fallacy, avoiding the issue does not create an unrelated argument to divert attention, it simply avoids the argument.

koju issue izbjegavan?

aben wrote:

Gnječ wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:




ali, kako si dobi rozliku od $123.99?

bilo bi bolje da si uze podatke skladišnih radnikov ili prodavača, nego ovih iz autoindustrije. nis sigur da 40 dolari rozlike ni jednostavno posljedica rozličitih poslova.

nego, da, forbsova se lista stalno minjo. jesi pogljedo linkove ke si stavi?
kolika je mira promjene, detaljno piše na ovin linkovima tu doli.

? 128 - 5 je? poboldao sam ti sve 3 brojke, bokteeeeee :(((

uzeo sam podatke jakih firmi na tržištu, walmartta koji prijavljuje dobit u trilionima i jednog forda koji je tada bio jaka firma...i skroz je nebitno o kojoj je vrsti posla riječ, bitno je da netko danas zarađuje 40 dolara manje nego netko prije 110 godina. toliko o kapitalizmu i kako bi ti rekao bogatstva iz ruke u ruku. s tim da je minimalna satnica danas 7,5 dolara, dobro da to nisam išao uspoređivati.
boli me kurac za tvoje linkove nekih blogova. imena na frorbesovoj listi su uvijek ista razlika je samo jel apple te godine izdao novi model ili prijašnje pa je upao među prvih deset ili ispao iz prvih deset..

ali ne razumin zoč bi oduzimo 128 i 5. unda je $5 ono ča je danas $128, zoč to oduzimati?

znun da si uze podatke dvi joke firme, ali ako poslovi nisu slični, ni zarade ne moru biti slične. ako pretpostavimo da je poso sastavljanja auta na traki zahtjevniji od posla sloganja kutija, ota rozlika od 40 dolari se lako objosni. 


ok, ne želiš čitati moje linkove. da si ih pogljedo, zno bi da nika nisu iste. konkretno, 

11% bogatunov ostane u top 1% više jene godin 
5% bogatunov ostane u top 1% više od 5 godin a
samo 1% bogatunov ostane u top 1% više od 10 godin.

aben master of fallacies.

koja bi to mogla bit ovdje:

Evading Avoiding the Issue:
You avoid the central point of an argument, instead drawing attention to
a minor (or side) issue.

When an arguer responds to an argument by not addressing the points of the argument.  Unlike the strawman fallacy, avoiding the issue does not create an unrelated argument to divert attention, it simply avoids the argument.

koju issue izbjegavan?

plati pa ću ti reć.

aben wrote:

znun da si uze podatke dvi joke firme, ali ako poslovi nisu slični, ni zarade ne moru biti slične. ako pretpostavimo da je poso sastavljanja auta na traki zahtjevniji od posla sloganja kutija, ota rozlika od 40 dolari se lako objosni. 

razlika je u 106 godina, svejedno je koliko su poslovi slični ili nisu. prije desetak dana si ti napisao da ljudi koji danas žive u trailer parkovima imaju više i bogatiji su od kraljeva čisto zato što imaju klimu, automatski takav argument briše razliku poslova od prije 106 godina i danas, ljudi su prije 106 jebenih godina zarađivali više nego danas radeći skroz jednostavni posao, kako je to moguće u kapitalizmu gdje se dobit pretvorila u trilione? kako je moguće da je dobit porasla a dnevnice se smanjile, objasni nam to robovlasničko društvo, objasni nam kako to kapitalizam stvara produktivnost i ekonomski napredak.
možeš nam usput objasniti zašto je walmart socijalistička firma i zašto mu država hrani radnike, zašto je socijalizam dobar kad treba štititi interese kapitalističkih firmi (ne brini walmart nije jedini tu su i amazon i hrpa drugih kapitalističkih isprdaka) a nije dobar kad treba biti objektivan i štititi i interesa radnika?

ili kako bi ti rekao:
ako je cvrčak (vlasnici walmarta) cijelo ljeto pjevao jel mu onda treba činiti dobro uzimajući mravima?

Gnječ wrote:
aben master of fallacies.

intelektualna pretilost je loša kao i tjelesna, trpanje u sebe bez reda i smisla uz nedostatak fizičke aktivnosti kod tjelesne pretilosti je isto kao i trpanje u sebe bez intelektualnih aktivnosti kod intelektualne pretilosti, jedno i drugo te na kraju pretvori u čovjeka koji iz sobička gleda svijet. niti zna i može trčati niti zna i može razmišljati.

ebenica wrote:

aben wrote:

znun da si uze podatke dvi joke firme, ali ako poslovi nisu slični, ni zarade ne moru biti slične. ako pretpostavimo da je poso sastavljanja auta na traki zahtjevniji od posla sloganja kutija, ota rozlika od 40 dolari se lako objosni. 

razlika je u 106 godina, svejedno je koliko su poslovi slični ili nisu. prije desetak dana si ti napisao da ljudi koji danas žive u trailer parkovima imaju više i bogatiji su od kraljeva čisto zato što imaju klimu, automatski takav argument briše razliku poslova od prije 106 godina i danas, ljudi su prije 106 jebenih godina zarađivali više nego danas radeći skroz jednostavni posao, kako je to moguće u kapitalizmu gdje se dobit pretvorila u trilione? kako je moguće da je dobit porasla a dnevnice se smanjile, objasni nam to robovlasničko društvo, objasni nam kako to kapitalizam stvara produktivnost i ekonomski napredak.
možeš nam usput objasniti zašto je walmart socijalistička firma i zašto mu država hrani radnike, zašto je socijalizam dobar kad treba štititi interese kapitalističkih firmi (ne brini walmart nije jedini tu su i amazon i hrpa drugih kapitalističkih isprdaka) a nije dobar kad treba biti objektivan i štititi i interesa radnika?

ili kako bi ti rekao:
ako je cvrčak (vlasnici walmarta) cijelo ljeto pjevao jel mu onda treba činiti dobro uzimajući mravima?

prije nego se uvatin otih pitanja, moromo rišiti pitanje sličnosti poslova;


kako more biti svejedno?
da si uze satnicu radnikov na traci 1914 i satnicu zubarov 2020, vidili bi da je satnica danas puno veća, i morali bi zaključiti da je kapitalizam magičan, jel tako?

upravo gljedun podatke labour statistic iz 1918, za saleswoman, i ovisno o državi zarade su od 6-10 dolara na sedmicu.

to znoči da je prodavačica 1918 imala $1 na dun, ča je 17 dolarov danas, a prodavačica u walmartu imo $88

to je nevjerojatna rozlika, toliko nevjerojatna da ću ti prepuštiti da nojdeš još primjerov, jer mi se ov čini preekstremno dobar i za merikunski kapitalizam.

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:

znun da si uze podatke dvi joke firme, ali ako poslovi nisu slični, ni zarade ne moru biti slične. ako pretpostavimo da je poso sastavljanja auta na traki zahtjevniji od posla sloganja kutija, ota rozlika od 40 dolari se lako objosni. 

razlika je u 106 godina, svejedno je koliko su poslovi slični ili nisu. prije desetak dana si ti napisao da ljudi koji danas žive u trailer parkovima imaju više i bogatiji su od kraljeva čisto zato što imaju klimu, automatski takav argument briše razliku poslova od prije 106 godina i danas, ljudi su prije 106 jebenih godina zarađivali više nego danas radeći skroz jednostavni posao, kako je to moguće u kapitalizmu gdje se dobit pretvorila u trilione? kako je moguće da je dobit porasla a dnevnice se smanjile, objasni nam to robovlasničko društvo, objasni nam kako to kapitalizam stvara produktivnost i ekonomski napredak.
možeš nam usput objasniti zašto je walmart socijalistička firma i zašto mu država hrani radnike, zašto je socijalizam dobar kad treba štititi interese kapitalističkih firmi (ne brini walmart nije jedini tu su i amazon i hrpa drugih kapitalističkih isprdaka) a nije dobar kad treba biti objektivan i štititi i interesa radnika?

ili kako bi ti rekao:
ako je cvrčak (vlasnici walmarta) cijelo ljeto pjevao jel mu onda treba činiti dobro uzimajući mravima?

prije nego se uvatin otih pitanja, moromo rišiti pitanje sličnosti poslova;


kako more biti svejedno?
da si uze satnicu radnikov na traci 1914 i satnicu zubarov 2020, vidili bi da je satnica danas puno veća, i morali bi zaključiti da je kapitalizam magičan, jel tako?

jel su zubari na forbesovoj listi? mogao sam uzeti i zaradu pjevača 1914 i 2020, mogao sam svašta ali nisam, uzeo sam posao prosječnog amerikanca, posao preko kojeg firma prijavljuje dobit u trilionima, posao koji ljudi rade i od istoga žive u šatorima, jel zubari žive u šatorima? jel zubari spadaju u kategoriju minimum wage? uzeo sam primjer masovnosti jer u walmartu radi 1.5 million, U.S. građana. kako je uopće moguće da je netko 1914 zarađivao više nego što netko zarađuje 2020 s obzirom da se dobit tih firmi popeo na trilione i da je walmart zadnjih 15 godina broj jedan na forbesovoj listi? ili da citiram tebe:
ono ča je siguro to je da je kapitalizam otključao potencijo čovječanstva, i da se svit izdiže iz siromašćine nikad bržin tempon.

kakav je to obrnuti tempo iz 2020 u 1914? kakav je to tempo da je šator jedino što se diže u 2020?

aben wrote:upravo gljedun podatke labour statistic iz 1918, za saleswoman, i ovisno o državi zarade su od 6-10 dolara na sedmicu.

to znoči da je prodavačica 1918 imala $1 na dun, ča je 17 dolarov danas, a prodavačica u walmartu imo $88

to je nevjerojatna rozlika, toliko nevjerojatna da ću ti prepuštiti da nojdeš još primjerov, jer mi se ov čini preekstremno dobar i za merikunski kapitalizam.

walmart je danas jači nego ford, samim time bi današnji zaposlenik u walmartu trebao biti jači nego zaposlenik forda iz 1914.

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:
ča to znoči?

Sve mi to djeluje poput mumljanja u bradu.

Da smo imalo ozbiljnji mogli smo već nešto napraviti..imamo 4 godine za razmišljanje....

koje ti zvuči ko mumljanje u brodu?

a ča će se dogoditi za četire godine?

Parlamentarbi izbori :)
Trebalo bi nešto konkretno napraviti, osnovati stranku, pokret, udrugu. Mi koji pišemo tu, pokrivamo gotovo sve krajeve RH :) Samo treba riješiti mali problemčić, dogovoriti se oko programa. Al' dobro, u 4 godine valjda će se doći do idejnog rješnja koji bi sve zadovoljio :)

a, stranka?
pa, prvo, tribali bi se zalogati za prekid svih pomoći jadnin krajevima, ne poticati jad i tugu slavonije i otokov. ako se nešto ne more samostalno održavati, tribo ih ostaviti da se na miru depopuliraju.

Ne bih se baš složila s tobom.
Koliko je meni poznato dio EU politike je razvijanje ruralnih krajeva kroz različite fondove.
Zbog čega bi dopustili propadanje ako postoje opcije razvoja?

aben wrote:

mativka wrote:Razmišljam kome bi koje ministarstvo odgovaralo..dakako, neka bih spojila u jedno. Norki bih dala ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, za to sam jedino sigurna. MUP i obrane ebenici., Abenu financije, Kic, zaštita okoliša i energetike, Gnječ more, promet i infrastruktura :)
Imate li drugačijih prijedloga?:)

drugin ričima, ti ne bi nišće preminila?

https://www.youtube.com/watch?v=64mr-cjxZfU

Pa bih,
ali da bi nešto promijenio moraš se naći na mjestu iz kojeg promjene kreću.
Koliko vidim, i Miltonu je bila draga državna služba..

ebenica wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:

znun da si uze podatke dvi joke firme, ali ako poslovi nisu slični, ni zarade ne moru biti slične. ako pretpostavimo da je poso sastavljanja auta na traki zahtjevniji od posla sloganja kutija, ota rozlika od 40 dolari se lako objosni. 

razlika je u 106 godina, svejedno je koliko su poslovi slični ili nisu. prije desetak dana si ti napisao da ljudi koji danas žive u trailer parkovima imaju više i bogatiji su od kraljeva čisto zato što imaju klimu, automatski takav argument briše razliku poslova od prije 106 godina i danas, ljudi su prije 106 jebenih godina zarađivali više nego danas radeći skroz jednostavni posao, kako je to moguće u kapitalizmu gdje se dobit pretvorila u trilione? kako je moguće da je dobit porasla a dnevnice se smanjile, objasni nam to robovlasničko društvo, objasni nam kako to kapitalizam stvara produktivnost i ekonomski napredak.
možeš nam usput objasniti zašto je walmart socijalistička firma i zašto mu država hrani radnike, zašto je socijalizam dobar kad treba štititi interese kapitalističkih firmi (ne brini walmart nije jedini tu su i amazon i hrpa drugih kapitalističkih isprdaka) a nije dobar kad treba biti objektivan i štititi i interesa radnika?

ili kako bi ti rekao:
ako je cvrčak (vlasnici walmarta) cijelo ljeto pjevao jel mu onda treba činiti dobro uzimajući mravima?

prije nego se uvatin otih pitanja, moromo rišiti pitanje sličnosti poslova;


kako more biti svejedno?
da si uze satnicu radnikov na traci 1914 i satnicu zubarov 2020, vidili bi da je satnica danas puno veća, i morali bi zaključiti da je kapitalizam magičan, jel tako?

jel su zubari na forbesovoj listi? mogao sam uzeti i zaradu pjevača 1914 i 2020, mogao sam svašta ali nisam, uzeo sam posao prosječnog amerikanca, posao preko kojeg firma prijavljuje dobit u trilionima, posao koji ljudi rade i od istoga žive u šatorima, jel zubari žive u šatorima? jel zubari spadaju u kategoriju minimum wage? uzeo sam primjer masovnosti jer u walmartu radi 1.5 million, U.S. građana. kako je uopće moguće da je netko 1914 zarađivao više nego što netko zarađuje 2020 s obzirom da se dobit tih firmi popeo na trilione i da je walmart zadnjih 15 godina broj jedan na forbesovoj listi? ili da citiram tebe:
ono ča je siguro to je da je kapitalizam otključao potencijo čovječanstva, i da se svit izdiže iz siromašćine nikad bržin tempon.

kakav je to obrnuti tempo iz 2020 u 1914? kakav je to tempo da je šator jedino što se diže u 2020?

walmart je danas jači nego ford, samim time bi današnji zaposlenik u walmartu trebao biti jači nego zaposlenik forda iz 1914.

ali nemo veze ki je na forbesovoj listi bogatih ako ćeš gljedati koliko se zarađivalo prije i sa. no, ako i oćes uspoređivati zaposlenike nojbogatijih ljudi unda i sa, isto moroš gljedati jednoka zanimanja.
dakle, pitanje je je li bolje biti blaganica unda ili danas, je li bolje biti radnik u autoindustriji unda i sa. i odgovor je na obadvo pitanja- sa.
(i, ne zaburavimo da mi trenutno gljedomo samo jedun kriterij, šoldi. prosječan merikanac je danas ukupno bogatiji nego reckefeller unda)

gljedoj, kad se reče da se svit izdiže iz siromašćine brže nego ikad do sa, to ti se misli u prosjeku. uvika ćeš nojti nekoga negdi ki iskoče od toga. da bi mogo procijeniti je li kapitalizam otključivo potencijale čovječanstva, moroš uzesti prosjeke iz 1914, a ne experiment jednoga industrijalca. ka se za 100 godin ljudi budu uspoređivali isnami, i recimo da unda blagajnice budu imale 6000kn, neki socijalist more dojti i reći da su 2020 u dm ploće blagajnicami bile 7000kn i da je to znok da kapitalizam stagniro- i bi bi jednoko u krivu ko i ti, jer su prosječne ploće blagajnic sa 4000 kun, tj 2000 kn manje nego u eventualnoj budućnosti.

jo sun ti našo podatke procavačica iz 1918, i vidi se kako su one imale 40 dolari na misec, ča je puno manje nego ča prodavačice imaju danas.

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
Sve mi to djeluje poput mumljanja u bradu.

Da smo imalo ozbiljnji mogli smo već nešto napraviti..imamo 4 godine za razmišljanje....

koje ti zvuči ko mumljanje u brodu?

a ča će se dogoditi za četire godine?

Parlamentarbi izbori :)
Trebalo bi nešto konkretno napraviti, osnovati stranku, pokret, udrugu. Mi koji pišemo tu, pokrivamo gotovo sve krajeve RH :) Samo treba riješiti mali problemčić, dogovoriti se oko programa. Al' dobro, u 4 godine valjda će se doći do idejnog rješnja koji bi sve zadovoljio :)

a, stranka?
pa, prvo, tribali bi se zalogati za prekid svih pomoći jadnin krajevima, ne poticati jad i tugu slavonije i otokov. ako se nešto ne more samostalno održavati, tribo ih ostaviti da se na miru depopuliraju.

Ne bih se baš složila s tobom.
Koliko je meni poznato dio EU politike je razvijanje ruralnih krajeva kroz različite fondove.
Zbog čega bi dopustili propadanje ako postoje opcije razvoja?

zoto ča je bolje biti siromah od svoje snoge, nego bogatun od tuje.

postoji razlog zoš stvor ne funkcioniro na otocima i u slavoniji. dovođenjen energije izvunka moreš održavati stvor na životu neko vrime. i ča si dobila isotin? ovisnost ljudi i produljenje agonije.

consider this.
neko selo proiyvodi opremu za konje, neko kuje potkove, nego motiro na kopita, neko timari, nego imo staje, neko nabavlja sijeno...svi su veseli i radišni.....i dojde auto i ljudi prodaju svoje konje za mortadelu. bi li bilo pametno uzesti evropski fond i subsidize proizvodnju otih ljudi u tin selu, ili bi ih tribalo puštiti da propadu, i da nojdu nišu u koj će ponovno biti stvarno produktivni?


to ča si ti iz toga mordora bi ti tribalo biti više stalo da se stvor ekonomski rasčisti. ča se prije napušti jugoslovenska ekonomska doktrina, prije će se rayviti nešto ča će biti stvarno održivo. kako te ni srum hotiti milostinju od evrope?
ostavi se sentimentov prema mordoru, ko ča sun se jo ostavi prema mon raju, ometo ti prosudbu.

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:Razmišljam kome bi koje ministarstvo odgovaralo..dakako, neka bih spojila u jedno. Norki bih dala ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, za to sam jedino sigurna. MUP i obrane ebenici., Abenu financije, Kic, zaštita okoliša i energetike, Gnječ more, promet i infrastruktura :)
Imate li drugačijih prijedloga?:)

drugin ričima, ti ne bi nišće preminila?

https://www.youtube.com/watch?v=64mr-cjxZfU

Pa bih,
ali da bi nešto promijenio moraš se naći na mjestu iz kojeg promjene kreću.
Koliko vidim, i Miltonu je bila draga državna služba..

je, a promjene kreću od kadroviranja na irevantnin uredima za kočenje razvoja.


ča ti to znoči da je miltonu bila droga državna služba?

aben wrote:
ali nemo veze ki je na forbesovoj listi bogatih ako ćeš gljedati koliko se zarađivalo prije i sa. no, ako i oćes uspoređivati zaposlenike nojbogatijih ljudi unda i sa, isto moroš gljedati jednoka zanimanja.
dakle, pitanje je je li bolje biti blaganica unda ili danas, je li bolje biti radnik u autoindustriji unda i sa. i odgovor je na obadvo pitanja- sa.
(i, ne zaburavimo da mi trenutno gljedomo samo jedun kriterij, šoldi. prosječan merikanac je danas ukupno bogatiji nego reckefeller unda)

naravno da ima veze, ti si sam naveo važnost forbesove ljestvice i kako si danas bogat sutra siromašan. ako ti je poslodavac 15 godina zaredom broj jedan na forbesovoj ljestvici jel bi se to onda trebalo odraziti na zaposlenike? ili su ti zaspolenici cvrčci što su cijelo ljeto pjevali?


i odgovor na boldano pitanje je NE!


Average Assembly Line Worker, Automotive Hourly Pay
$16.97
što je skoro pa isto kao i radnik u fordu 1914 godine, u 106 godina plaća mu se povisila ravno 8 dolara, jebenih 8 dolara i ok, aimo to opravdati da ford nije jak kao što je nekada bio, isto tako walmart je 15 godina broj jedan po forbesovoj ljestvici a radnik u walmartu zarađuje 40 dolara manje nego radnik u fordu 1914. 

objasni nam kako ti cvrčci što cijelo ljeto nisu pjevali žive u šatorima i država ih hrani? kako je moguće da produktivnost firme ništa ne znači za zaposlenika iste, daj nam malo približi to izdizanje iz siromaštva kad se radniku poveća plaća osam dolara u 106 godina ;)

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:
koje ti zvuči ko mumljanje u brodu?

a ča će se dogoditi za četire godine?

Parlamentarbi izbori :)
Trebalo bi nešto konkretno napraviti, osnovati stranku, pokret, udrugu. Mi koji pišemo tu, pokrivamo gotovo sve krajeve RH :) Samo treba riješiti mali problemčić, dogovoriti se oko programa. Al' dobro, u 4 godine valjda će se doći do idejnog rješnja koji bi sve zadovoljio :)

a, stranka?
pa, prvo, tribali bi se zalogati za prekid svih pomoći jadnin krajevima, ne poticati jad i tugu slavonije i otokov. ako se nešto ne more samostalno održavati, tribo ih ostaviti da se na miru depopuliraju.

Ne bih se baš složila s tobom.
Koliko je meni poznato dio EU politike je razvijanje ruralnih krajeva kroz različite fondove.
Zbog čega bi dopustili propadanje ako postoje opcije razvoja?

zoto ča je bolje biti siromah od svoje snoge, nego bogatun od tuje.

postoji razlog zoš stvor ne funkcioniro na otocima i u slavoniji. dovođenjen energije izvunka moreš održavati stvor na životu neko vrime. i ča si dobila isotin? ovisnost ljudi i produljenje agonije.

consider this.
neko selo proiyvodi opremu za konje, neko kuje potkove, nego motiro na kopita, neko timari, nego imo staje, neko nabavlja sijeno...svi su veseli i radišni.....i dojde auto i ljudi prodaju svoje konje za mortadelu. bi li bilo pametno uzesti evropski fond i subsidize proizvodnju otih ljudi u tin selu, ili bi ih tribalo puštiti da propadu, i da nojdu nišu u koj će ponovno biti stvarno produktivni?


to ča si ti iz toga mordora bi ti tribalo biti više stalo da se stvor ekonomski rasčisti. ča se prije napušti jugoslovenska ekonomska doktrina, prije će se rayviti nešto ča će biti stvarno održivo. kako te ni srum hotiti milostinju od evrope?
ostavi se sentimentov prema mordoru, ko ča sun se jo ostavi prema mon raju, ometo ti prosudbu.

A kako su bogatuni postali bogatuni?

Dobio si infrastrukturu i ostale dobrobiti koje ostaju u vlasništvu zajednice ili ostalih pojedinaca za daljnje funkcioniranje.

Istim tim osobama ukoliko bi im se dao materijal za proizvodnju bili bi produktivniji i konkurentniji.
Znaš onu poslovicu štapa i ribolova.

To nije milostinja, već uzimanje nazad nasilno otetog kroz poreze. Poput povrata poreza.
Uzimaš li ga ti?

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:Razmišljam kome bi koje ministarstvo odgovaralo..dakako, neka bih spojila u jedno. Norki bih dala ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, za to sam jedino sigurna. MUP i obrane ebenici., Abenu financije, Kic, zaštita okoliša i energetike, Gnječ more, promet i infrastruktura :)
Imate li drugačijih prijedloga?:)

drugin ričima, ti ne bi nišće preminila?

https://www.youtube.com/watch?v=64mr-cjxZfU

Pa bih,
ali da bi nešto promijenio moraš se naći na mjestu iz kojeg promjene kreću.
Koliko vidim, i Miltonu je bila draga državna služba..

je, a promjene kreću od kadroviranja na irevantnin uredima za kočenje razvoja.


ča ti to znoči da je miltonu bila droga državna služba?

Što bi Milton ostavio?
Obranu, koja bi se kako financirala i koliki je postotak koji odlazi na nju?
Što još? (zaboravila sam)

Koliko sam pročitala na Wiki, radni vijek je proveo u državnoj službi.

aben wrote:prosječan merikanac je danas ukupno bogatiji nego reckefeller unda

pa kako onda prosječni zaposlenik walmarta nije bogatiji od najobičnijeg radnika na traci u fordu 1914. nego živi u šatoru i hrani se na bonovima za hranu?
rockefeller je nekim čudom osiromašio u odnosu na današnjeg amerikanca a radnik na traci iz 1914. je nekim čudom ostao bogatiji od walmartovog zaposlenika  
ima smisla, onak, ful.

ebenica wrote:

aben wrote:
ali nemo veze ki je na forbesovoj listi bogatih ako ćeš gljedati koliko se zarađivalo prije i sa. no, ako i oćes uspoređivati zaposlenike nojbogatijih ljudi unda i sa, isto moroš gljedati jednoka zanimanja.
dakle, pitanje je je li bolje biti blaganica unda ili danas, je li bolje biti radnik u autoindustriji unda i sa. i odgovor je na obadvo pitanja- sa.
(i, ne zaburavimo da mi trenutno gljedomo samo jedun kriterij, šoldi. prosječan merikanac je danas ukupno bogatiji nego reckefeller unda)

naravno da ima veze, ti si sam naveo važnost forbesove ljestvice i kako si danas bogat sutra siromašan. ako ti je poslodavac 15 godina zaredom broj jedan na forbesovoj ljestvici jel bi se to onda trebalo odraziti na zaposlenike? ili su ti zaspolenici cvrčci što su cijelo ljeto pjevali?


i odgovor na boldano pitanje je NE!


Average Assembly Line Worker, Automotive Hourly Pay
$16.97
što je skoro pa isto kao i radnik u fordu 1914 godine, u 106 godina plaća mu se povisila ravno 8 dolara, jebenih 8 dolara i ok, aimo to opravdati da ford nije jak kao što je nekada bio, isto tako walmart je 15 godina broj jedan po forbesovoj ljestvici a radnik u walmartu zarađuje 40 dolara manje nego radnik u fordu 1914. 

objasni nam kako ti cvrčci što cijelo ljeto nisu pjevali žive u šatorima i država ih hrani? kako je moguće da produktivnost firme ništa ne znači za zaposlenika iste, daj nam malo približi to izdizanje iz siromaštva kad se radniku poveća plaća osam dolara u 106 godina ;)

jo sun ti forbsa nave da ti pokožen kako kategorije bogatih nisu sveto ulje, samo 100% ljudi opstaje u top 1% dulje od godinu dun, a to znoči da bogatstvo ne držu jedni te isti ljudi, nego se bogatstvo prelijeva iz ruke u ruke.
u meriki imo nevjerojatno velike šanse da zarađuješ niše nego svoji roditelji, i to nojviše ako su ti roditelji iz nojnižeg sloja.


ako ti je poslodavas 15 godin nojbogatiji na svitu, bi li se to tribalo odroziti na zaposlenike. ok.
odgovor na to pitanje ni moguće dati. to je ko da pitoš bi li jo tribo tribo kupiti motiku ili popiti bocu vina. ne postoji trebati u ton smislu.

walmartovi zaposlenici nisu cvrčci ki su celo leto pivali.

 eto, imoš average za radnika na traki u auto industriji, još ti tribo average iy 1914, i unda ćemo viditi koliko je kapitalizam otključo potencijala.


ova pitanja iz  zanjeg pasusa..po redu;
meni je isto gadljivo ča se država mišo u to.
produktivnost firme more i ne moro nišće znočiti za zaposlenike.
metodologija ti je manjkava pa su ti i zaključci manjkavi.

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
Parlamentarbi izbori :)
Trebalo bi nešto konkretno napraviti, osnovati stranku, pokret, udrugu. Mi koji pišemo tu, pokrivamo gotovo sve krajeve RH :) Samo treba riješiti mali problemčić, dogovoriti se oko programa. Al' dobro, u 4 godine valjda će se doći do idejnog rješnja koji bi sve zadovoljio :)

a, stranka?
pa, prvo, tribali bi se zalogati za prekid svih pomoći jadnin krajevima, ne poticati jad i tugu slavonije i otokov. ako se nešto ne more samostalno održavati, tribo ih ostaviti da se na miru depopuliraju.

Ne bih se baš složila s tobom.
Koliko je meni poznato dio EU politike je razvijanje ruralnih krajeva kroz različite fondove.
Zbog čega bi dopustili propadanje ako postoje opcije razvoja?

zoto ča je bolje biti siromah od svoje snoge, nego bogatun od tuje.

postoji razlog zoš stvor ne funkcioniro na otocima i u slavoniji. dovođenjen energije izvunka moreš održavati stvor na životu neko vrime. i ča si dobila isotin? ovisnost ljudi i produljenje agonije.

consider this.
neko selo proiyvodi opremu za konje, neko kuje potkove, nego motiro na kopita, neko timari, nego imo staje, neko nabavlja sijeno...svi su veseli i radišni.....i dojde auto i ljudi prodaju svoje konje za mortadelu. bi li bilo pametno uzesti evropski fond i subsidize proizvodnju otih ljudi u tin selu, ili bi ih tribalo puštiti da propadu, i da nojdu nišu u koj će ponovno biti stvarno produktivni?


to ča si ti iz toga mordora bi ti tribalo biti više stalo da se stvor ekonomski rasčisti. ča se prije napušti jugoslovenska ekonomska doktrina, prije će se rayviti nešto ča će biti stvarno održivo. kako te ni srum hotiti milostinju od evrope?
ostavi se sentimentov prema mordoru, ko ča sun se jo ostavi prema mon raju, ometo ti prosudbu.

A kako su bogatuni postali bogatuni?

Dobio si infrastrukturu i ostale dobrobiti koje ostaju u vlasništvu zajednice ili ostalih pojedinaca za daljnje funkcioniranje.

Istim tim osobama ukoliko bi im se dao materijal za proizvodnju bili bi produktivniji i konkurentniji.
Znaš onu poslovicu štapa i ribolova.

To nije milostinja, već uzimanje nazad nasilno otetog kroz poreze. Poput povrata poreza.
Uzimaš li ga ti?

na puno nočinov.

ok. moreš dobiti infrastrukturu. ako misliš da je infrastruktura problijem, rišila si problijem.

čuješ li ti sebe? da in se do materijo za proizvodnju? ča bi in ti dola, kompjutere? lopate? ne moreš ti nekomu odrediti ča će činiti. ljudi to moraju somi odrediti.  da in domo šoldi? e unda smo dobili vojsku na pivi isprid dućana. da in samo dovedemo cestu? ča, da lakše pojdu ća? 
nemoguće je igrati se boga is ljudima. veruj mi, svaka akcija proizvodi protureakciju.


ok. vraćaš oteto. i ne ćeš ga dobro potrošiti, jer nisi bog. oti šoldi su oteti ljudima ki su znali ča je nojbolje za njih, a vraćaju in se u obliku tebe-boga, ki ćeš znati bolje od njih ča in tribo.

jo sun joko uspješan u uzimanju.