Tko želi biti njemački kancelar ?

Šefica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer odlazi, kancelarka Angela Merkel se više neće kandidirati. Tko će biti CDU-ov kancelarski kandidat? I tko će preuzeti vodstvo stranke? Zasada postoje tri kandidata.

CDU se nalazi u jednoj od najdubljih kriza u svojoj povijesti. Predsjednica stranke Annegret Kramp-Karrenbauer je nakon samo 14 mjeseci najavila da se povlači s te dužnosti. Dva muškarca koji su u jesen 2018. bili njezini protukandidati za čelnu funkciju ne kriju da će se ponovno kandidirati. To su ministar zdravstva Jens Spahn, koji se zalaže za očuvanje nacionalno-konzervativne tradicije stranke, te bivši šef Kluba zastupnika CDU/CSU-a u Bundestagu Friedrich Merz, koji je također konzervativno orijentiran, ali kod kojeg dominiraju gospodarsko-politički naglasci. U igri za nasljednika Annegret Kamp-Karrenbauer je i premijer savezne pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija (NRW) Armin Laschet. On je dugogodišnji lojalni politički suborac Angele Merkel i također ima ambicije za preuzimanje predsjedanja CDU-om. Ponovo se spominje i premijer vlade pokrajine Schleswig-Holstein Daniel Günther, ali on se o tome još nije izjasnio.

Tu je i bavarski premijer i šef CSU-a Markus Söder. On se, naravno, ne može kandidirati za predsjednika sestrinske stranke, ali može za kancelara iz redova demokršćanskih stranaka CDU-a i CSU-a. Za sada nema žena aspiranta za predsjedanje CDU-om. Trojica političara iz CDU-a koji za sada imaju najveće šanse da naslijede Annegret Kramp-Karrenbauer dolaze iz Sjevernog Porajnja i Vestfalije.

Jens Spahn i njegov bračni drug Daniel Funke

„Je li CDU dovoljno moderan za gej kancelara?", naslov je teksta u njemačkom tabloidu koji se odnosi na Jensa Spahna. On je od 2017. godine u braku s muškarcem. No vara se onaj tko misli da seksualna orijentacija 39-godišnjaka ide ruku pod ruku s prilično liberalnim svjetonazorom. Spahn se zalaže za buržoasko- konzervativne vrijednosti. Nakon vala izbjeglica 2015. on je inzistirao na konzekventnoj promjeni kursa što se tiče prava na azil i migrantske politike. U raspravi o takozvanoj gornjoj granici i spajanju obitelji zalagao se za daljnje smanjenje priljeva migranata.
U srpnju 2017. Spahn je u jednom intervjuu rekao kako svakoga tko je došao s arapskog kulturnog područja "često karakterizira poremećen seksualni moral, odbacivanje Židova ili gejeva i neprihvaćanje ravnopravnosti žena". Migranti bi, naglasio je, morali naučiti kako se živi život u otvorenom društvu, u protivnom će njemačko društvo riskirati da postane "antisemitsko, homofobno, mačističko i sklono nasilju".

Otkad je Jens Spahn ministar zdravstva profilirao se kao marljivi šef ovog resora. On dosljedno radi i na vlastitoj promociji te pokazuje spremnost za veće zadatke. To uključuje i neizricanje kritika na račun nadređenih. Suzdržava se i rasprava koje su izvan njegovog političkog domena.

Friedrich Merz je na stranačkim izborima u prosincu 2018. tijesno izgubio protiv Annegret Kramp-Karrenbauer

Pravnik specijaliziran za ekonomska pitanja je nada za gospodarsko krilo CDU-a, ali i one konzervativce za koje je kurs Angele Merkel postao previše socijalno liberalan i proizvoljan. I Friedricha Merza se smatra oštrim kritičarom kancelarkine izbjegličke politike koji bi želio pooštriti zakon o azilu. Njegove pristaše se nadaju da će se stranka njegovim dolaskom na čelo vratiti konzervativnim vrijednostima srednje klase za koje se ranije zalagala.

64-godišnji Merz je svojedobno izgubio dvoboj s Angelom Merkel i povukao se s aktivnih dužnosti u CDU-u. On je dvije godine bio predsjednik Kluba zastupnika CDU-a i CSU-a u Bundestagu, prije nego što ga je Merkel potisnula s te dužnosti 2002. godine. Merz je 2009. u ljutnji napustio Bundestag i prešao u privatni sektor. Prije nekoliko tjedana je ovaj obiteljski čovjek i prakticirajući katolik dao ostavku na mjesto predsjednika Nadzornog odbora njemačke podružnice najveće svjetske kompanije za upravljanje imovinom Blackrock i najavio da bi se ponovno želio više uključiti u politiku.

Sjajan je govornik i u posljednje vrijeme ima sve više javnih nastupa. Rado se angažira kod važnih vanjskopolitičkih pitanja i postavlja se kao državnik. "Noću mislim na Njemačku - 10 teza o stanju nacije", bio je naziv govora koji je održao početkom siječnja u Rottach-Egernu u Bavarskoj. U njemu se založio za nastavak snažnog saveza s Europljanima i Sjedinjenim Državama. "Postoje trgovinski partneri širom svijeta poput Narodne Republike Kine i Rusije, ali očigledno ne dijelimo s ovim zemljama naše ideje o slobodi mišljenja i izražavanja, slobodi medija, slobodi vjeroispovijesti i svim drugim pitanjima koja se tiču građanskih prava", rekao je Merz i zaključio: "U ovome bismo se trebali slagati sa zemljama Europe. I dalje dijelimo te temelje našeg Ustava sa Sjedinjenim Državama - ne zbog Trumpa, već unatoč Trumpu."

Armin Laschet je snažno podržao migrantsku politiku Angele Merkel

Premijer Sjevernog Porajnja i Vestfalije (NRW) suzdržao se od kandidature za šefa CDU-a 2018. godine. Vjerojatno zato da ne bi umanjio šanse Annegret Kramp-Karrenbauer, čiji je politički kurs vrlo sličan njegovom. Ovaj 58-godišnjak je jedan od vjernih suboraca Angela Merkel, a branio je njezinu politiku i u doba izbjegličke krize 2015.

Do 2010. godine Laschet je bio ministar za integracije u najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji. U skladu s njegovim liberalnim stavom na području vanjske i integracijske politike CDU-a tom je zadatku pristupio na vrlo diferenciran način. Bio je trn u oku konzervativnih krugova u CDU-u, zbog čega su ga podrugljivo i omalovažavajuće prozvali "Turk-Armin". Laschet se već nekoliko puta izjasnio da će država priznati islam kao religiju u Njemačkoj - slično načinu na koji je to zapisano u zakonu za kršćanske crkve i židovske zajednice.

[size=32]Za razliku od Jensa Spahna i Friedricha Merza, Armin Laschet se smatra „kompatibilnim" ne samo s FDP-om s kojim vlada u koaliciji u NRW-u, već i sa strankom Zeleni. U sigurnosnoj politici on zauzima prilično tvrd stav. Dao je pokrajinskom ministru unutarnjih poslova slobodne ruke u borbi protiv "klanskog kriminala”, a uspostavio je i vladinu komisiju "Više sigurnosti za NRW".[/size]



https://m.dw.com/hr/tko-%C5%BEeli-biti-njema%C4%8Dki-kancelar/a-52368909