Kad krkani glumataju progresivizam !!

marcellus wrote: 

ne to je povijest kao takva

znaš ono srbi su nam ubili prestolonasljednika 1914 u Sarajevu jer su htjeli veliku srbiju i tak je sve počelo

Nisu ga ubili Srbi,već Mladobosanci,koji su se deklarirali kao Srbo-Hrvati.  I to nije bio nikakav hrvatski,nego austrijski prestolonasljednik. Nije bio ni mađarski.

Čak ga ni Mađari nisu smatrali svojim,a ti hoćeš ovdje prikazati Hrvate kao veće Švabe od Austrijanaca.

Gnječ wrote:

tre wrote:Ah evo malo o lopinama i uspješnoj industrijalizaciji šugoslavije



Mit br. 5: "Osnivale su se tvornice", "industrijalizacija"

Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.);Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *; Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Karbon, Zaprešić (1932.)

onda ste došli vi rvat'ne i sve te firme demolirali zatvorili i uništili.

Gnječo Hrvati si i osnovali ove firme samo je došla komunistička bagra i sve to otela i razjebala. Sve ti je lijepo objašnjeno u ranijim postovima.

Gnječ wrote:

tre wrote:

Gnječ wrote:

tre wrote:Oni koji danas govore o "jugoslavenskom ekonomskom čudu" ne znaju o čemu govore. Govore ono u što ih je Komunistička partija uvjeravala cijelo vrijeme manipulacijom vijestima, prešućujući štrajkove, bankrot, nezaposlenost, trgovinske neravnoteže, nestašice i inflaciju, a naglašavajući samo pozitivne vijesti. Da bismo mogli razumno razmišljati o budućnosti i sadašnjosti, trebamo biti objektivni o prošlosti. A prošlost pokazuje da je jugoslavensko gospodarstvo bilo u puno većem raspadu nego današnje gospodarstvo Hrvatske, iako je Hrvatska naslijedila i još uvijek namjerno održava mnoge makroekonomske probleme iz Jugoslavije kao što su visoka zaduženost, loš omjer uvoza i izvoza, bujanje administrativnih birokratsko-političkih poslova koji smanjuju produktivnost rada i općenito loše makroekonomske politike.

ma di si ti živio bogtejebo????

O čemu ti??
Što ti nije jasno iz navedenog?

tvoje trkeljanje.

Nisu to moje riječi nego čovjeka od struke, jebaji ga što se tebi ne sviđaju činjenice pa ideš ad hominem na onoga tko je vijest prenio.

Pa vi niste normalni, zatvore hrvatske državljane na filipinima do kraja života i ambasada ih pozdravi, oslobode ih rusi slučajno jer su rusi s njima optuženi.
Za dug od 100 kuna bilježničko odvjetničko politička mafija radi vam dugove od desetak tisuća kuna i ovršavaju nekretnine u finalu.
Donose zakone o 0% alkohola u prometu da se par njih obogati u par godina zbog neisplate osiguranja.
Imate afričku državicu u europi.
A i dalje jedete govna i pozdravljate sa zds.
Juga je bila uređenija država ne bogatija.
A to što hrvatska funkcionira bolje nego ostale zemlje ex yu zaslužne su samo devize i turizam. Funkcionirala je i u jugi bolje. Sama po sebi, turistička zemlja. Nemate vi tu zasluga ni vlast ni suverenost.

Jedino što su autoput eto napravili...

Uostalom, evo pogledajte slavoniju.
To bi bila cijela hrvatska pod domoljubima da nema more.
Al dobro, neki ovdje bi more dali bez problema talijanima...

kaya wrote:
Al dobro, neki ovdje bi more dali bez problema talijanima...

Domoljub Gnječ prvi.

tre wrote:

Gnječ wrote:

tre wrote:Ah evo malo o lopinama i uspješnoj industrijalizaciji šugoslavije



Mit br. 5: "Osnivale su se tvornice", "industrijalizacija"

Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.);Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *; Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Karbon, Zaprešić (1932.)

onda ste došli vi rvat'ne i sve te firme demolirali zatvorili i uništili.

Gnječo Hrvati si i osnovali ove firme samo je došla komunistička bagra i sve to otela i razjebala. Sve ti je lijepo objašnjeno u ranijim postovima.

lažeš. skoro sve ako ne i sve te firme osnovali su stranci znači nehrvati većinom njemačko austrijsko talijanskog a većinom i židovskog porijekla. nema tu hrvata.

Sa kad dođe Škoro obračunat će se s udbom.

tre wrote:

Gnječ wrote:

tre wrote:

Gnječ wrote:

tre wrote:Oni koji danas govore o "jugoslavenskom ekonomskom čudu" ne znaju o čemu govore. Govore ono u što ih je Komunistička partija uvjeravala cijelo vrijeme manipulacijom vijestima, prešućujući štrajkove, bankrot, nezaposlenost, trgovinske neravnoteže, nestašice i inflaciju, a naglašavajući samo pozitivne vijesti. Da bismo mogli razumno razmišljati o budućnosti i sadašnjosti, trebamo biti objektivni o prošlosti. A prošlost pokazuje da je jugoslavensko gospodarstvo bilo u puno većem raspadu nego današnje gospodarstvo Hrvatske, iako je Hrvatska naslijedila i još uvijek namjerno održava mnoge makroekonomske probleme iz Jugoslavije kao što su visoka zaduženost, loš omjer uvoza i izvoza, bujanje administrativnih birokratsko-političkih poslova koji smanjuju produktivnost rada i općenito loše makroekonomske politike.

ma di si ti živio bogtejebo????

O čemu ti??
Što ti nije jasno iz navedenog?

tvoje trkeljanje.

Nisu to moje riječi nego čovjeka od struke, jebaji ga što se tebi ne sviđaju činjenice pa ideš ad hominem na onoga tko je vijest prenio.

Branimir Perković? stvarno pouzdan izvor informacija...

tre wrote: 
Gnječo Hrvati si i osnovali ove firme samo je došla komunistička bagra i sve to otela i razjebala.  

Je,da. Pogotovo Borovo. 1988-me jedna smjena Borova imala je više ljudi nego danas Vukovar ima stanovnika.

jebeni su ti komuništi.

Evo slavonija je čisti produkt i ogledni primjer nove domoljubne hrvatske vlasti.
Spaljena zemlja.
Ostatak nije relevantan , ide sam po sebi oduvijek ( ne oduvijek nego od 70 ih i malo prije, početak turizma masovnog) Priliv deviza kroz 5 mjeseca zbog mora, zagreb centar...tu nema greške da će nešto omanuti...

epikur37 wrote:Sa kad dođe Škoro obračunat će se s udbom.

Napravili smo popis ..zds

tre wrote:Ah evo malo o lopinama i uspješnoj industrijalizaciji šugoslavije



Mit br. 5: "Osnivale su se tvornice", "industrijalizacija"

Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.);Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *; Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Karbon, Zaprešić (1932.)

da i? nastavili su na temeljima koje su zatekli, ulagali, popravljali i širili, nisu k'o 91 sve srušili i prodali, pa je valjda zato juga 20 godina nakon rata bila normalna država a hrvatska ni 30 godina nakon rata nije kurac od jebene ovce. kak ono ide? dajte nam pakistance sad, ima posla al niko neće govna čistit.

a zoc se mi ne bi lipo podilili, ko ljudi?

povucimo granicu od crikvenice do centra pobune , do vojnica, nacinimo ponovno panonsku i dalmatinsku knezevinu.

vi jugosloveni cak morete prvi birati. unda napokon preminite ime u jugosloveniju, samoupravno se organizirojte i mecite zvizde i i titine biste okolo.

meni bi grubo bilo ka bi izabroli juzni de, jer bi mi demokratski socijalisticki terorizam srusi cijenu nekretnin, ali jednon vas se covik moro nekako risiti...

kaya wrote:Pa vi niste normalni, zatvore hrvatske državljane na filipinima do kraja života i ambasada ih pozdravi, oslobode ih rusi slučajno jer su rusi s njima optuženi.
Za dug od 100 kuna bilježničko odvjetničko politička mafija radi vam dugove od desetak tisuća kuna i ovršavaju nekretnine u finalu.
Donose zakone o 0% alkohola u prometu da se par njih obogati u par godina zbog neisplate osiguranja.
Imate afričku državicu u europi.
A i dalje jedete govna i pozdravljate sa zds.
Juga je bila uređenija država ne bogatija.
A to što hrvatska funkcionira bolje nego ostale zemlje ex yu zaslužne su samo devize i turizam. Funkcionirala je i u  jugi bolje. Sama po sebi, turistička zemlja. Nemate vi tu zasluga ni vlast ni suverenost.

Totalka krivo, imaš sve gore navedeno pa čitaj ako ti se da, ako ne vjeruj što želiš.

Gnječ wrote:

tre wrote:

Gnječ wrote:

tre wrote:Ah evo malo o lopinama i uspješnoj industrijalizaciji šugoslavije



Mit br. 5: "Osnivale su se tvornice", "industrijalizacija"

Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.);Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *; Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Karbon, Zaprešić (1932.)

onda ste došli vi rvat'ne i sve te firme demolirali zatvorili i uništili.

Gnječo Hrvati si i osnovali ove firme samo je došla komunistička bagra i sve to otela i razjebala. Sve ti je lijepo objašnjeno u ranijim postovima.

lažeš. skoro sve ako ne i sve te firme osnovali su stranci znači nehrvati većinom njemačko austrijsko talijanskog a većinom i židovskog porijekla. nema tu hrvata.

Nebitno, došla je komunistička bagra i sve to otela i prikazala kao svoje. Jesu li komunisti zato manje lopovi ako je vlasnik židov, njemac, talijan ili hrvat?

jastreb wrote:

tre wrote: 
Gnječo Hrvati si i osnovali ove firme samo je došla komunistička bagra i sve to otela i razjebala.  

Je,da. Pogotovo Borovo. 1988-me jedna smjena Borova imala je više ljudi nego danas Vukovar ima stanovnika.

jebeni su ti komuništi.

Ne pričaj gluposti, borovo kombinat je imalo 20 tisuća zaposlenih a Vukovar 43 tisuće stanovnika. A o tome kako su živjeli radnici borova nemoj meni prodavati priču, jebote jednom su radnici u štrajku krenuli pješeke za Beograd koliko im je bilo dobro.

Sora wrote:Ovom SOVAKU TREBA POČUPATI SVE PERJE

Inace tvoj frend Gnjec otvoreno zagovara rapalsku granicu. 

Tip je na liniji D'Annunzia i Mussolinija.

Ebenica place za Jugom, ali se zapravo uopce ne sjeca kako je bilo u Jugi.
Naime, tada je bio mali smrkavac kojeg su malo stariji klinci koksali u pjescaniku lokalnog parkica i za gradsku placovinu mu maznuli sve pikule.

A ti k'o najstarija, baba, potomka muslimanskih izbjeglica u Zagreb imas fetis srati po Hrvatskoj. 
Nije to nikad bila tvoja zemlja, niti je sada niti ce biti. 
Bez obzira na putovnicu koju imas. 

Iz jednog jedinog razloga. Nema Juge.

Nema veze, ionako svi skupa mozete lagano na dursanje.

tre wrote:

Gnječ wrote:

tre wrote:

Gnječ wrote:

tre wrote:Ah evo malo o lopinama i uspješnoj industrijalizaciji šugoslavije



Mit br. 5: "Osnivale su se tvornice", "industrijalizacija"

Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.);Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *; Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Karbon, Zaprešić (1932.)

onda ste došli vi rvat'ne i sve te firme demolirali zatvorili i uništili.

Gnječo Hrvati si i osnovali ove firme samo je došla komunistička bagra i sve to otela i razjebala. Sve ti je lijepo objašnjeno u ranijim postovima.

lažeš. skoro sve ako ne i sve te firme osnovali su stranci znači nehrvati većinom njemačko austrijsko talijanskog a većinom i židovskog porijekla. nema tu hrvata.

Nebitno, došla je komunistička bagra i sve to otela i prikazala kao svoje. Jesu li komunisti zato manje lopovi ako je vlasnik židov, njemac, talijan ili hrvat?

neću ulazit u ideološke postavke komunizma niti o tome s tobom debatirati da bi tvoju iznad napiasnu lukavo smišljenu logičku zabludu demantirao.

ja znam da su Uljanik komunisti 1947. kupili odnosno otkupili od talijankih vlasnika to ti piše u svim arhivima i točno se zna iznos plaćen u talijanskim lirama.

meni je bitnije to što ste vi sa tim poduzećima i frmama napravili kad ste se riješili komunista i juge i konačno počeli disati kao hrvati.

sve ste uništili i zatvorili radnike pobacali na ulicu. stvarno ste napredovali u pičku materinu.

da su ljudi 1990. znali što ih čeka nakon 30 godina domoljubnih rvat'na ja sam siguran da bi vas ljudi golim rukama zadavili.

Sovak wrote:

Naime, tada je bio mali smrkavac kojeg su malo stariji klinci koksali u pjescaniku lokalnog parkica i za gradsku placovinu mu maznuli sve pikule.

e jebiga, nisu