Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
Page 1 of 2
Page 1 of 2 • 1, 2
Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
[size=33]Car Dušan je jurišao sa 80.000 vojnika, ali nije uspio osvojiti Bobovac
Turci su 1463. godine osvojili Bobovac i kompletnu Bosnu kada je sultan Mehmed II el-Fatih krenuo sa 150.000 vojnika
E. Skokić / Avaz.ba
prije 14 minuta
[/size]
Ilustrator vjerno izvršio njihovu rekonstrukciju Bobovca
Foto: Avaz
Nakon decenijskog arheološkog istraživanja, prof. dr. Enver Imamović, historičar i arheolog, izdao je vrijednu publikaciju „Prijestolni Bobovac, arheološko-historijski vodič“. Sam naslov sugerira kako je autor u publikaciji opisao prijestoni grad Bosanskog kraljevstva, a profesor Imamović je cijeli svoj radni vijek posvetio upravo istraživanju i objavljivanju djela iz srednjovjekovne historije Bosne.
Bobovac je zanimljivo odredište arheolozima i historičarima, ali i običnim građanima, a upravo vodič o njemu svima njima može poslužiti da na jednom mjestu imaju osnovne podatke o tome kako je nastao, razvijao i izgledao.
- Treba naglasiti da su u vodiču označena sva mjesta na kojima su tokom arheoloških iskopavanja otkopani ostaci pojedinih objekata koji su nekada na tom mjestu stajali. Na osnovu toga ilustrator (akademski slikar) vjerno je izvršio njihovu rekonstrukciju pa čitaoci, odnosno posjetioci Bobovca, dok razgledaju njegove ostatke s vodičem u ruci, imaju jasnu predstavu gdje je šta stajalo i kako je izgledalo. Vodič sadrži i mapu, odnosno plan Bobovca s oznakama pojedinih objekata označeni brojevima i ucrtanom putanjom koja posjetioce vodi kroz ostatke Bobovca koji se nižu hrptom u dužini više od 400 metara – navodi prof. Imamović.
Prema dostupnim podacima, Iliri, kao prastanovnici Bosne, su prije 3.000 godina podigli Bobovac. Ostaci iz tog doba otkopani su na mjestu gdje je u srednjem vijeku stajala najviša i najjača bobovačka Branič kula, koja se nalazila na malom uzvišenju na početku bobovačke kose.
- Kada su Rimljani prije 2.000 godina osvojili ove krajeve, također su iskoristili strateški položaj Bobovca, pa su na njemu podigli svoje utvrđenje. Ono je dočekalo srednji vijek kada ga prvi bosanski banovi prilagođavaju svojim potrebama, dograđuju i dodatno ga utvrđuju da bi ga učinili svojim stalnim sjedištem i prijestolnim gradom Bosanskog kraljevstva. To je ostao sve do 1463. godine, kada su Turci osvojili Bosnu, a s njom i Bobovac – pojašnjava profesor Imamović.
U svojoj dugoj historiji Bobovac je proživio sve i svašta. Napadale su ga strane vojske, među kojima je bio i srpski car Dušan koji je 1350. godine krenuo sa 80.000 vojnika u osvajanje Bobovca. Međutim, Dušanova vojska nije uspjela zauzeti i opljačkati sjedište Bosanskog kraljevstva. Ipak, 1463. godine Turci su osvojili Bobovac, ali i kompletnu Bosnu.
- Iz historijskih izvora je, naime, poznato da je sultan Mehmed II el-Fatih krenuo na Bosnu sa 150.000 vojnika. Bilo mu je poznato kakvu je vojnu silu Bosna predstavljala u to vrijeme. Došao je pod Bobovac i kada je vidio položaj na kojem stoji, kad je vidio njegove bedeme i kule, shvatio je da ga ne može osvojiti ni jurišem ni opsadom. Bilo mu je poznato i to da je Bobovac uvijek bio opskrbljen svim potrebnim zalihama pa je mogao izdržati opsadu i do dvije godine. Odlučio je da ga tuče teškim topovima koje je počeo lijevati na licu mjesta. To mu, međutim, nije bilo potrebno. Treći dan opsade zapovjednik Bobovca, vojvoda Radak, otvorio je kapije i bez borbe mu predao Bobovac – ističe naš sagovornik.
Pad Bobovca i način na koji je to učinjeno odjeknuli su u onovremenoj Evropi kao prvorazredna vijest. O tom događaju postoji obilna arhivska građa u evropskim arhivima. Osnovno pitanje za sve bilo je zašto je vojvoda Radak bez borbe predao grad. Pravi odgovor je dao suvremenik tih događaja papa Pio II, koji je nesumnjivo bio dobro obaviješten o tim događajima, jer je Bosna kroz čitav srednji vijek bila u žiži interesiranja Vatikana iz vjerskih razloga.
- U svojim memoarima Papa je zapisao: „Bosansku državu izdali su manihejci (bogumili), a tvrdi grad Bobovac vojvoda Radak, bivši manihejac (bogumil), a zatim lažni katolik“. O čemu se radi. Bosna je zbog svoje bogumilske vjere koju je proganjala i pravoslavna i katolička crkva bila stotinama godina žarena i pljačkana, a narod proganjan i ubijan. Najveći intenzitet je to dobilo upravo pred najezdu Turaka. Da bi spasili glavu, mnogi su izbjegli iz zemlje i nalazili spas upravo kod Turaka. Kada se sultan pojavio s vojskom, ogorčeni narod na svoga kralja, koji je pod pritiskom pape i evropskih onovremenih velesila morao dozvoliti inkviziciji i križarima da haraju po zemlji, ostao je pasivan i nije niko digao mač. Tako je završila srednjovjekovna bosanska država, a s njome i prijestolni Bobovac – zaključuje prof. Imamović.
Turska posada se zadržala u Bobovcu oko 100 godina, nakon čega je napušten, da bi, što od snijega, mraza i kiše, a onda ljudskom rukom, skoro potpuno nestao. Ostale su tek poneke ruševine. U vodiču o kojem je ovdje riječ, sve je to opisano, s brojnim terenskim snimcima, rekonstrukcijom objekata kao cijelog Bobovca.
Grad Bobovac se nalazi na izduženoj kraškoj kosi s obroncima strmih strana ispod kojih s dvije strane teku gorski potoci. Pristup mu je moguć samo s njegove sjeverne strane, kuda se i danas ulazi u Bobovac.
- Imao je bedeme duge više od jednog kilometra, a onda jedanaest visokih kula, od kojih su neke imale temelje debele čak četiri metra. Na južnoj strani Bobovca nije uopće bilo bedema jer se tu dižu litice visoke i do 70 metara na kojima su direktno bile izgrađene palače dvora. Da bi neprijatelj prodro do najvažnijeg dijela Bobovca, do dvorskih palača u kojima se nalazilo prijestolje, državna riznica i drugo blago, morao je savladati čak četiri kapije uklopljene u visoke kule kroz koje se ulazilo preko pokretnih mostova koji su se dizali i spuštali lancima ispred kojih je bio duboki jarak. Uz sve to, u slučaju napada, na kulama i bedemima i svakom koraku, neprijatelj je dočekivan od branilaca, neustrašivih bosanskih vitezova – pojašnjava profesor Imamović.
https://avaz.ba/vijesti/bih/535282/car-dusan-je-jurisao-sa-80-000-vojnika-ali-nije-uspio-osvojiti-bobovac
Turci su 1463. godine osvojili Bobovac i kompletnu Bosnu kada je sultan Mehmed II el-Fatih krenuo sa 150.000 vojnika
E. Skokić / Avaz.ba
prije 14 minuta
[/size]
Ilustrator vjerno izvršio njihovu rekonstrukciju Bobovca
Foto: Avaz
Nakon decenijskog arheološkog istraživanja, prof. dr. Enver Imamović, historičar i arheolog, izdao je vrijednu publikaciju „Prijestolni Bobovac, arheološko-historijski vodič“. Sam naslov sugerira kako je autor u publikaciji opisao prijestoni grad Bosanskog kraljevstva, a profesor Imamović je cijeli svoj radni vijek posvetio upravo istraživanju i objavljivanju djela iz srednjovjekovne historije Bosne.
Iliri podigli grad
Bobovac je zanimljivo odredište arheolozima i historičarima, ali i običnim građanima, a upravo vodič o njemu svima njima može poslužiti da na jednom mjestu imaju osnovne podatke o tome kako je nastao, razvijao i izgledao.
- Treba naglasiti da su u vodiču označena sva mjesta na kojima su tokom arheoloških iskopavanja otkopani ostaci pojedinih objekata koji su nekada na tom mjestu stajali. Na osnovu toga ilustrator (akademski slikar) vjerno je izvršio njihovu rekonstrukciju pa čitaoci, odnosno posjetioci Bobovca, dok razgledaju njegove ostatke s vodičem u ruci, imaju jasnu predstavu gdje je šta stajalo i kako je izgledalo. Vodič sadrži i mapu, odnosno plan Bobovca s oznakama pojedinih objekata označeni brojevima i ucrtanom putanjom koja posjetioce vodi kroz ostatke Bobovca koji se nižu hrptom u dužini više od 400 metara – navodi prof. Imamović.
Imamović: Cijeli radni vijek istražuje historiju srednjovjekovne BosneFoto: (Avaz)
Prema dostupnim podacima, Iliri, kao prastanovnici Bosne, su prije 3.000 godina podigli Bobovac. Ostaci iz tog doba otkopani su na mjestu gdje je u srednjem vijeku stajala najviša i najjača bobovačka Branič kula, koja se nalazila na malom uzvišenju na početku bobovačke kose.
- Kada su Rimljani prije 2.000 godina osvojili ove krajeve, također su iskoristili strateški položaj Bobovca, pa su na njemu podigli svoje utvrđenje. Ono je dočekalo srednji vijek kada ga prvi bosanski banovi prilagođavaju svojim potrebama, dograđuju i dodatno ga utvrđuju da bi ga učinili svojim stalnim sjedištem i prijestolnim gradom Bosanskog kraljevstva. To je ostao sve do 1463. godine, kada su Turci osvojili Bosnu, a s njom i Bobovac – pojašnjava profesor Imamović.
Vojna sila
U svojoj dugoj historiji Bobovac je proživio sve i svašta. Napadale su ga strane vojske, među kojima je bio i srpski car Dušan koji je 1350. godine krenuo sa 80.000 vojnika u osvajanje Bobovca. Međutim, Dušanova vojska nije uspjela zauzeti i opljačkati sjedište Bosanskog kraljevstva. Ipak, 1463. godine Turci su osvojili Bobovac, ali i kompletnu Bosnu.
- Iz historijskih izvora je, naime, poznato da je sultan Mehmed II el-Fatih krenuo na Bosnu sa 150.000 vojnika. Bilo mu je poznato kakvu je vojnu silu Bosna predstavljala u to vrijeme. Došao je pod Bobovac i kada je vidio položaj na kojem stoji, kad je vidio njegove bedeme i kule, shvatio je da ga ne može osvojiti ni jurišem ni opsadom. Bilo mu je poznato i to da je Bobovac uvijek bio opskrbljen svim potrebnim zalihama pa je mogao izdržati opsadu i do dvije godine. Odlučio je da ga tuče teškim topovima koje je počeo lijevati na licu mjesta. To mu, međutim, nije bilo potrebno. Treći dan opsade zapovjednik Bobovca, vojvoda Radak, otvorio je kapije i bez borbe mu predao Bobovac – ističe naš sagovornik.
Publikacija nastala nakon decenijskog istraživanjaFoto: (Avaz)
Pad Bobovca i način na koji je to učinjeno odjeknuli su u onovremenoj Evropi kao prvorazredna vijest. O tom događaju postoji obilna arhivska građa u evropskim arhivima. Osnovno pitanje za sve bilo je zašto je vojvoda Radak bez borbe predao grad. Pravi odgovor je dao suvremenik tih događaja papa Pio II, koji je nesumnjivo bio dobro obaviješten o tim događajima, jer je Bosna kroz čitav srednji vijek bila u žiži interesiranja Vatikana iz vjerskih razloga.
Inkvizicije i križari
- U svojim memoarima Papa je zapisao: „Bosansku državu izdali su manihejci (bogumili), a tvrdi grad Bobovac vojvoda Radak, bivši manihejac (bogumil), a zatim lažni katolik“. O čemu se radi. Bosna je zbog svoje bogumilske vjere koju je proganjala i pravoslavna i katolička crkva bila stotinama godina žarena i pljačkana, a narod proganjan i ubijan. Najveći intenzitet je to dobilo upravo pred najezdu Turaka. Da bi spasili glavu, mnogi su izbjegli iz zemlje i nalazili spas upravo kod Turaka. Kada se sultan pojavio s vojskom, ogorčeni narod na svoga kralja, koji je pod pritiskom pape i evropskih onovremenih velesila morao dozvoliti inkviziciji i križarima da haraju po zemlji, ostao je pasivan i nije niko digao mač. Tako je završila srednjovjekovna bosanska država, a s njome i prijestolni Bobovac – zaključuje prof. Imamović.
Turci na Bobovcu bili stoljeće
Turska posada se zadržala u Bobovcu oko 100 godina, nakon čega je napušten, da bi, što od snijega, mraza i kiše, a onda ljudskom rukom, skoro potpuno nestao. Ostale su tek poneke ruševine. U vodiču o kojem je ovdje riječ, sve je to opisano, s brojnim terenskim snimcima, rekonstrukcijom objekata kao cijelog Bobovca.
Položaj prijestonice Bosanskog kraljevstva
Grad Bobovac se nalazi na izduženoj kraškoj kosi s obroncima strmih strana ispod kojih s dvije strane teku gorski potoci. Pristup mu je moguć samo s njegove sjeverne strane, kuda se i danas ulazi u Bobovac.
- Imao je bedeme duge više od jednog kilometra, a onda jedanaest visokih kula, od kojih su neke imale temelje debele čak četiri metra. Na južnoj strani Bobovca nije uopće bilo bedema jer se tu dižu litice visoke i do 70 metara na kojima su direktno bile izgrađene palače dvora. Da bi neprijatelj prodro do najvažnijeg dijela Bobovca, do dvorskih palača u kojima se nalazilo prijestolje, državna riznica i drugo blago, morao je savladati čak četiri kapije uklopljene u visoke kule kroz koje se ulazilo preko pokretnih mostova koji su se dizali i spuštali lancima ispred kojih je bio duboki jarak. Uz sve to, u slučaju napada, na kulama i bedemima i svakom koraku, neprijatelj je dočekivan od branilaca, neustrašivih bosanskih vitezova – pojašnjava profesor Imamović.
https://avaz.ba/vijesti/bih/535282/car-dusan-je-jurisao-sa-80-000-vojnika-ali-nije-uspio-osvojiti-bobovac
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
Došli inženjeriHektorović wrote:
Prema dostupnim podacima, Iliri, kao prastanovnici Bosne, su prije 3.000 godina podigli Bobovac. Ostaci iz tog doba otkopani su na mjestu gdje je u srednjem vijeku stajala najviša i najjača bobovačka Branič kula, koja se nalazila na malom uzvišenju na početku bobovačke kose.
- Kada su Rimljani prije 2.000 godina osvojili ove krajeve, također su iskoristili strateški položaj Bobovca, pa su na njemu podigli svoje utvrđenje. Ono je dočekalo srednji vijek kada ga prvi bosanski banovi prilagođavaju svojim potrebama, dograđuju i dodatno ga utvrđuju da bi ga učinili svojim stalnim sjedištem i prijestolnim gradom Bosanskog kraljevstva. To je ostao sve do 1463. godine, kada su Turci osvojili Bosnu, a s njom i Bobovac –
Turska posada se zadržala u Bobovcu oko 100 godina, nakon čega je napušten, da bi, što od snijega, mraza i kiše, a onda ljudskom rukom, skoro potpuno nestao. Ostale su tek poneke ruševine.
[/size]
_________________
Iduća dva tjedna su ključna
mutava baštarda- Posts : 21037
2015-09-14
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
pa turci su donijeli kulturu u te krajeve. domicilni nisu znali kaj je voda, pranje i sl.
vikali su jebote isus kao i sada.
da nije bilo turaka ero ne bi klavirirao po pašnjacima, a epi nam ne bi znao pisat.
ne zna ni sada, ali ajde.
vikali su jebote isus kao i sada.
da nije bilo turaka ero ne bi klavirirao po pašnjacima, a epi nam ne bi znao pisat.
ne zna ni sada, ali ajde.
_________________
AfD
veber-
Posts : 53509
2014-12-30
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
Laže lik koliko je dug i širok. Upravo suprotno, inkvizicija je u BiH bila vrlo mlaka, kakva je bila u odnosu na Zapadnu Europu, proganjanja bogumila nije bilo. Upravo to je i dovelo do pada posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Kotromanovića. Naime, svi pozivi u pomoć Bosni od turske najezde pale su u Europi na gluhe uši jer su Europljani znali da se radi o lažnim katolicima. Bosanska srednjovjekovna vlastela sjedila je na dva stolca, malo su bili bogumili, malo katolici, kako im je odgovaralo, isto kao što se i danas kunu u europske vrijednosti i EU, a zazivaju Turke.
melkior- Posts : 17503
2015-08-09
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
Sačuvaj me Bože, srpskih junaka i bosanskih akademika
melkior- Posts : 17503
2015-08-09
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
Btw, znate li zašto je Bosna šaptom pala? Bogumilima je vjera zabranjivala taknuti oružje. Da je čitava Europa bila manihejska/patarenska, Europa nikad ne bi doživjela renesansu.
melkior- Posts : 17503
2015-08-09
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
Zapadna Europa koja se uspjela obračunati sa patarenima na vrijeme (Francuska) imala je gotiku i renesansu, a kasnije i slom feudalizma i industrijsku revoluciju. Bosna je bila i ostala šupak Europe.
melkior- Posts : 17503
2015-08-09
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
neka si ti nama pisao.
općenito kužite se u povijest ko marica u poslovični kurac.
malo školice.
robovlasništvo je organizirano na kao i kapitalizam, odnosno kapitalizam je preuzeo sustav robovlasništva.
robovlasništvo nije kaj si zamišljate i kako to ide kroz filmove.
većinom je robovlasništvo bilo poludobrovoljno. jer ako ti je patricij dao gospodarstvo na čuvanje, a ti ga nisi pokrao ili zapalio znači da nije baš tako strašno.
padom carstva, provalom huna, tatara i inih naprednih, rimsko gospodarstvo prelazi u fazu samodovoljnosti, vazalstva i podložnosti kralju.
razlika rimskog gopodarstva i feuda je u tome da nema kretanja radne snage, gospodarstva stjecajem okolnosti postaju samodostatna, a kretanje ljudi i robe svedeno je na najmanje.
većina ne zna, niti želi znati.
feud znači da je seljak vezan uz zemlju. svoje kravice. nema protoka robe niti ekonomije.
tek renesansom, akumulirani kapital vezan uz proizvodnju, ratovanje i trgovinu sili crkvu i močnike na promjene.
onda dolazi industrija, ne turizam.
i eto nas sada kada čovjek nije potreban u procesu proizvodnje, osim nadzora.
općenito kužite se u povijest ko marica u poslovični kurac.
malo školice.
robovlasništvo je organizirano na kao i kapitalizam, odnosno kapitalizam je preuzeo sustav robovlasništva.
robovlasništvo nije kaj si zamišljate i kako to ide kroz filmove.
većinom je robovlasništvo bilo poludobrovoljno. jer ako ti je patricij dao gospodarstvo na čuvanje, a ti ga nisi pokrao ili zapalio znači da nije baš tako strašno.
padom carstva, provalom huna, tatara i inih naprednih, rimsko gospodarstvo prelazi u fazu samodovoljnosti, vazalstva i podložnosti kralju.
razlika rimskog gopodarstva i feuda je u tome da nema kretanja radne snage, gospodarstva stjecajem okolnosti postaju samodostatna, a kretanje ljudi i robe svedeno je na najmanje.
većina ne zna, niti želi znati.
feud znači da je seljak vezan uz zemlju. svoje kravice. nema protoka robe niti ekonomije.
tek renesansom, akumulirani kapital vezan uz proizvodnju, ratovanje i trgovinu sili crkvu i močnike na promjene.
onda dolazi industrija, ne turizam.
i eto nas sada kada čovjek nije potreban u procesu proizvodnje, osim nadzora.
_________________
AfD
veber-
Posts : 53509
2014-12-30
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
Bogumili u Bosni ili nisu postojali ili su bili u veličini statističke greške.
Crkva bosanskih krstjana je bila nešto sasvim drugo i nema nikakve veze sa Bogumilima.
Pojam Dobri Bošnjani se odnosio na neku vrstu elite, tu se ne misli da su bili dobrodušni nego se to može prevesti kao dobrostojeći Bošnjani, vlastela.
JA ne znam kako niko sa hrvatske strane ne reagira na sve te gluparije ...
Ah da, ne žele da se zamjeraju cvijeću ...
Crkva bosanskih krstjana je bila nešto sasvim drugo i nema nikakve veze sa Bogumilima.
Pojam Dobri Bošnjani se odnosio na neku vrstu elite, tu se ne misli da su bili dobrodušni nego se to može prevesti kao dobrostojeći Bošnjani, vlastela.
JA ne znam kako niko sa hrvatske strane ne reagira na sve te gluparije ...
Ah da, ne žele da se zamjeraju cvijeću ...
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
melkior wrote:Btw, znate li zašto je Bosna šaptom pala? Bogumilima je vjera zabranjivala taknuti oružje. Da je čitava Europa bila manihejska/patarenska, Europa nikad ne bi doživjela renesansu.
renesansa se dogodila zbog pandemije kuge.
Guest- Guest
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
To sranje, tu bajku o Bogumilima u Bosni su zamutili hrvatski i srpski nazovi povjesničari iz 19 Stoljeća i sad se muslimani te gluposti uhvatili kao pijan plota i na tome grade nekakvav povijesni identitet.
Inače ovaj šarlatan Imamović je prvi shvatio da su takozvani Bogumili šta gode se pod tim podrazumijevalo zapravo vjerska sekta i da se etnička posebnost na tome ne može graditi.
I on je zagovornik smiješne ideje kako su BiH muslimani zapravo Iliri odnosno ilirski potomci.
te gluposti koje oni lupetaju su antologijske. A sa hrvatske strane niko ne reagira na tu bezobraznu uzurpaciju povijesnog identiteta BiH Hrvata.
I to je najgora stvar a ne njihovo glupiranje.
Inače ovaj šarlatan Imamović je prvi shvatio da su takozvani Bogumili šta gode se pod tim podrazumijevalo zapravo vjerska sekta i da se etnička posebnost na tome ne može graditi.
I on je zagovornik smiješne ideje kako su BiH muslimani zapravo Iliri odnosno ilirski potomci.
te gluposti koje oni lupetaju su antologijske. A sa hrvatske strane niko ne reagira na tu bezobraznu uzurpaciju povijesnog identiteta BiH Hrvata.
I to je najgora stvar a ne njihovo glupiranje.
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
ako nije bilo sta za ukrasti zasto jurisati na taj kako se vec zove bobovac,turci su htjeli tuda bice samo proci pa su morali to istamburati
_________________
Counter-Strike- Posts : 4231
2018-03-12
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
A najveća i najsmješnija provala je bio nekakav tekst a bilo je i na BiH TV kad neki ovakav šarlatan priča kako je u Srbiji Stefan Nemanja ognjem i mačem istrijebio bogumilsku sektu koja se širila iz tadašnje Bugarske.
I komentar - to je bio prvi poznati genocid nad Bošnjacima...
Jebo te, krepao sam od smijeha
I komentar - to je bio prvi poznati genocid nad Bošnjacima...
Jebo te, krepao sam od smijeha
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
Ne Turci već je Turska bila spas , u koju su bili šutirani oni iz Srbije, na primjer.
U Bosni je bilo drugačije. Dobri Srbi i Dobri Hrvati su im dozvolili ostati, iako nisu
zaboravili na sve one grozote koje su se im za vrijeme turske okupacije događale.
U Bosni je bilo drugačije. Dobri Srbi i Dobri Hrvati su im dozvolili ostati, iako nisu
zaboravili na sve one grozote koje su se im za vrijeme turske okupacije događale.
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
POPIS 1921.
BOŠNJana nije bilo na ovom popisu, možda u onom manjem broju "Ostalih".
BOŠNJana nije bilo na ovom popisu, možda u onom manjem broju "Ostalih".
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
POPIS 1931 po vjerskoj osnovi
Muslimani su bili poprilična manjina i u Bosni i u Hercegovini.
Muslimani su bili poprilična manjina i u Bosni i u Hercegovini.
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
A danas? Danas su većina od 51%, kako tvrde, usprkos 11 genocida.
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
Da,ali su Srbi bili u većini. Još i više u doba AU. A kad ja to ovdje napišem pozivajući se na izvore,onda me napadaju,jer da je BIH tada bila uglavnom hrvatska.Eroo wrote:POPIS 1931 po vjerskoj osnovi
Muslimani su bili poprilična manjina i u Bosni i u Hercegovini.
jastreb- Posts : 34059
2014-04-22
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
jastreb wrote:Da,ali su Srbi bili u većini. Još i više u doba AU. A kad ja to ovdje napišem pozivajući se na izvore,onda me napadaju,jer da je BIH tada bila uglavnom hrvatska.Eroo wrote:POPIS 1931 po vjerskoj osnovi
Muslimani su bili poprilična manjina i u Bosni i u Hercegovini.
da jer muslimani su isto hrvati, pače, cvijeće :D
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Akademik Imamović: Turci su bili spas za od križara i inkvizicije proganjane dobre Bošnjane.
Pa i o tome bi se dalo diskutirati. Ali pričamo o standardima po kojima će se kasnije izgraditi nacionalna pripadnost,mada se u to doba određen broj muslimana deklarirao kao Srbi.epikur37 wrote:
da jer muslimani su isto hrvati, pače, cvijeće :D
jastreb- Posts : 34059
2014-04-22
Page 1 of 2 • 1, 2
Similar topics
» Supruga Mira Baresica u 'Bujici' razocarala hdzovce:'Najgori su Plenkovic i Milanovic.Obadva su komunisticki gojenci ta nisu im roditelji bili politicki emigranti vec su imali u Jugoslaviji dobre funkcije.'
» Kolinda: Kći sam mesara, da nismo bili u Jugoslaviji bili bismo milijarderi
» Zadrugari iz zadruge 'Nase korito Hajduk' krenuli i u fizicke napade na neistomisljenike iz gradjanske inicijative 'Bice bili sto su bili'
» Bane akademik
» Žele nove izbore,nisu složni a prepucavaju se ko mala djeca:'Mi smo bili prvi.Ne,mi smo bili prvi.'
» Kolinda: Kći sam mesara, da nismo bili u Jugoslaviji bili bismo milijarderi
» Zadrugari iz zadruge 'Nase korito Hajduk' krenuli i u fizicke napade na neistomisljenike iz gradjanske inicijative 'Bice bili sto su bili'
» Bane akademik
» Žele nove izbore,nisu složni a prepucavaju se ko mala djeca:'Mi smo bili prvi.Ne,mi smo bili prvi.'
Page 1 of 2
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum