Denkverbot

Gnječ wrote:

misli ti šta hoćeš o meni tko ti brani moš i dalje mislit da sam ti u laptop uvalio i one viruse iz permafrosta iz doba mezozoika ma da nisam ali ti si uvjerena da jesam 

ebenica wrote:
u pravom muškom krugu, di je muško muško, drvosječa muško, militantni krug, ne znam kako da se izrazim točno, gdje se točno zna preko kojih stvari se ne prelazi, koje stvari su normalne koje nisu...nema puno oprosta, slabosti su sramotne, tuč ženu je slabost to rade slabići.

Gnječ wrote:

Ra wrote:
Mislim da smo i nas nekoliko to isto rekli. Oblikuju nas drugi više nego što sami sebe oblikujemo. Prelijeni smo, to je puno posla. A onda kad se "prelije čaša" ljuštimo luk. :)

Aj.

šta pričaš? djeca uče kopiranjem od drugih. da li roditelji, okolina, nonići, nonice, strine, tete i ostala rodbina. nemoš vako nego nako.

Ra wrote:
Abend je rekao da se djecu ne može oblikovati.  O i te kako ih oblikujemo, svjesno ili nesvjesno. I ne samo mi koji imamo namjeru ili želju oblikovati ih, učestvuju čak i oni koji možda to ne žžele ili nisu svjesni da to čine. 
 

Ra wrote:

Gnječ wrote:

misli ti šta hoćeš o meni tko ti brani moš i dalje mislit da sam ti u laptop uvalio i one viruse iz permafrosta iz doba mezozoika ma da nisam ali ti si uvjerena da jesam 

E sad ti fakat moram reći da si tovar. I to onaj veličine slona.  
Nikad nisam niti pomislila takvo što. Ti si zadnja osoba u koju bih posumnjala u svezi s tim. 
Zato nikad mi više ne podvaljuj ovakva uvjerenja, koja nikad i nisu bila moja. Ok?

aben wrote:

Ra wrote:
Abend je rekao da se djecu ne može oblikovati.  O i te kako ih oblikujemo, svjesno ili nesvjesno. I ne samo mi koji imamo namjeru ili želju oblikovati ih, učestvuju čak i oni koji možda to ne žžele ili nisu svjesni da to čine. 
 

naravski da se dicu more oblikovati, primjerice stolnim cirkularom.

vulgarno oblikovanje ni sporno, usmjereno djelovanje ka promjeni svojstava je druga priča. ljudi upoće ne razumu mehanizme učenja, a umišljaju si da će  određeno ponašanje preminiti dite. možda i oće, ali ki zno na ki nočin? niko.

dječje shvaćanje stvori je samo mutna reprezentacija stvarnosti. oni koristu narative da in pomognu objosniti realitet. kako staru, ota reprezentacija se bistri. važno je napomenuti da su stadiji bistrenja potpuno biološki, dok ne sazrije, dite nemo šanse shvatiti nešto prije vrimena, koliko god mu okolina nudila sadržaje. okolina u kojoj reste, sudjelovat će u oblikovanju, ali uvika ko drugo sviralo u odnosu na biološke predispozicije. naprimjer, kad dite vidi neku novu stvor, ie grmljavinu, ono će iskati smisao ote stvori s obziron na emocionalnu reakciju  matere. ako se mati prestraši, dite će pojavi staviti dezignaciju opasnost, i bojati će se pojave. međutin, oće li razviti fobiju od ote stvori, tj oće li se bojati grmljavine kako i svoja mati i nakon ča mu se razbistri reprezentacija grmljavine, tj kad skoči na operational stage sa 12 godin, ovisi o urođenon neuroticizmu. dakle, dicu se ne more oblikovati.

ovo o čemu govorin je genetska epistemiologija jeana piageta, da ne bi ispalo da izmišljun.

Ra wrote:

Gnječ wrote:

Ra wrote:
Mislim da smo i nas nekoliko to isto rekli. Oblikuju nas drugi više nego što sami sebe oblikujemo. Prelijeni smo, to je puno posla. A onda kad se "prelije čaša" ljuštimo luk. :)

Aj.

šta pričaš? djeca uče kopiranjem od drugih. da li roditelji, okolina, nonići, nonice, strine, tete i ostala rodbina. nemoš vako nego nako.

Pričam isto što i ti, ali si ti nasađen na lijevu nogu, vjerojatno još od jutra, pa se ponašaš kao da ti stojim na kurjem oku.

Gnječ wrote:

Ra wrote:
Pričam isto što i ti, ali si ti nasađen na lijevu nogu, vjerojatno još od jutra, pa se ponašaš kao da ti stojim na kurjem oku.

ja se ponašam uvijek isto sa podnošljivim oscilacijama nisam uopće nadrkan niti sam na lijevu nogu. odbaci te svoje stereotipe koje držiš ko krunicu ako se misliš promijeniti inače ti uzalud trud moš sjest na livadu i pravit ogrlice od marjetica.

aben wrote:

Ra wrote:
Abend je rekao da se djecu ne može oblikovati.  O i te kako ih oblikujemo, svjesno ili nesvjesno. I ne samo mi koji imamo namjeru ili želju oblikovati ih, učestvuju čak i oni koji možda to ne žžele ili nisu svjesni da to čine. 
 

naravski da se dicu more oblikovati, primjerice stolnim cirkularom.

vulgarno oblikovanje ni sporno, usmjereno djelovanje ka promjeni svojstava je druga priča. ljudi upoće ne razumu mehanizme učenja, a umišljaju si da će  određeno ponašanje preminiti dite. možda i oće, ali ki zno na ki nočin? niko.

dječje shvaćanje stvori je samo mutna reprezentacija stvarnosti. oni koristu narative da in pomognu objosniti realitet. kako staru, ota reprezentacija se bistri. važno je napomenuti da su stadiji bistrenja potpuno biološki, dok ne sazrije, dite nemo šanse shvatiti nešto prije vrimena, koliko god mu okolina nudila sadržaje. okolina u kojoj reste, sudjelovat će u oblikovanju, ali uvika ko drugo sviralo u odnosu na biološke predispozicije. naprimjer, kad dite vidi neku novu stvor, ie grmljavinu, ono će iskati smisao ote stvori s obziron na emocionalnu reakciju  matere. ako se mati prestraši, dite će pojavi staviti dezignaciju opasnost, i bojati će se pojave. međutin, oće li razviti fobiju od ote stvori, tj oće li se bojati grmljavine kako i svoja mati i nakon ča mu se razbistri reprezentacija grmljavine, tj kad skoči na operational stage sa 12 godin, ovisi o urođenon neuroticizmu. dakle, dicu se ne more oblikovati.

ovo o čemu govorin je genetska epistemiologija jeana piageta, da ne bi ispalo da izmišljun.

Ra wrote:

Gnječ wrote:

Ra wrote:
Pričam isto što i ti, ali si ti nasađen na lijevu nogu, vjerojatno još od jutra, pa se ponašaš kao da ti stojim na kurjem oku.

ja se ponašam uvijek isto sa podnošljivim oscilacijama nisam uopće nadrkan niti sam na lijevu nogu. odbaci te svoje stereotipe koje držiš ko krunicu ako se misliš promijeniti inače ti uzalud trud moš sjest na livadu i pravit ogrlice od marjetica.

Ako sam pogriješila u procjeni tvog raspoloženja evo isprike. :)

Gnječ wrote:

Ra wrote:

Gnječ wrote:

misli ti šta hoćeš o meni tko ti brani moš i dalje mislit da sam ti u laptop uvalio i one viruse iz permafrosta iz doba mezozoika ma da nisam ali ti si uvjerena da jesam 

E sad ti fakat moram reći da si tovar. I to onaj veličine slona.  
Nikad nisam niti pomislila takvo što. Ti si zadnja osoba u koju bih posumnjala u svezi s tim. 
Zato nikad mi više ne podvaljuj ovakva uvjerenja, koja nikad i nisu bila moja. Ok?

nisam ni rekao da si pomislila nego si napisala nekad na nekom već odavno ugašenom forumu kad vas je svih vas odjednom čopila neka kolektivna virusno-trojanerska cyber histerija. ali nema veze no hard fellings sa moje strane.

Ra wrote:

aben wrote:

Ra wrote:
Abend je rekao da se djecu ne može oblikovati.  O i te kako ih oblikujemo, svjesno ili nesvjesno. I ne samo mi koji imamo namjeru ili želju oblikovati ih, učestvuju čak i oni koji možda to ne žžele ili nisu svjesni da to čine. 
 

naravski da se dicu more oblikovati, primjerice stolnim cirkularom.

vulgarno oblikovanje ni sporno, usmjereno djelovanje ka promjeni svojstava je druga priča. ljudi upoće ne razumu mehanizme učenja, a umišljaju si da će  određeno ponašanje preminiti dite. možda i oće, ali ki zno na ki nočin? niko.

dječje shvaćanje stvori je samo mutna reprezentacija stvarnosti. oni koristu narative da in pomognu objosniti realitet. kako staru, ota reprezentacija se bistri. važno je napomenuti da su stadiji bistrenja potpuno biološki, dok ne sazrije, dite nemo šanse shvatiti nešto prije vrimena, koliko god mu okolina nudila sadržaje. okolina u kojoj reste, sudjelovat će u oblikovanju, ali uvika ko drugo sviralo u odnosu na biološke predispozicije. naprimjer, kad dite vidi neku novu stvor, ie grmljavinu, ono će iskati smisao ote stvori s obziron na emocionalnu reakciju  matere. ako se mati prestraši, dite će pojavi staviti dezignaciju opasnost, i bojati će se pojave. međutin, oće li razviti fobiju od ote stvori, tj oće li se bojati grmljavine kako i svoja mati i nakon ča mu se razbistri reprezentacija grmljavine, tj kad skoči na operational stage sa 12 godin, ovisi o urođenon neuroticizmu. dakle, dicu se ne more oblikovati.

ovo o čemu govorin je genetska epistemiologija jeana piageta, da ne bi ispalo da izmišljun.

Nebitno je li prvo ili drugo sviralo, ali uvijek svira. :)

Ne znam zašto imaš potrebu sve što napišeš potkrijepiti nekim autorom? Zašto se bojiš imati svoj stav bez da se skriješ iza tuđih "leđa" (misli)? Pa što ako izmišljaš? Nisi na ispit. Pričamo.

aben wrote:

Ra wrote:

aben wrote:

Ra wrote:
Abend je rekao da se djecu ne može oblikovati.  O i te kako ih oblikujemo, svjesno ili nesvjesno. I ne samo mi koji imamo namjeru ili želju oblikovati ih, učestvuju čak i oni koji možda to ne žžele ili nisu svjesni da to čine. 
 

naravski da se dicu more oblikovati, primjerice stolnim cirkularom.

vulgarno oblikovanje ni sporno, usmjereno djelovanje ka promjeni svojstava je druga priča. ljudi upoće ne razumu mehanizme učenja, a umišljaju si da će  određeno ponašanje preminiti dite. možda i oće, ali ki zno na ki nočin? niko.

dječje shvaćanje stvori je samo mutna reprezentacija stvarnosti. oni koristu narative da in pomognu objosniti realitet. kako staru, ota reprezentacija se bistri. važno je napomenuti da su stadiji bistrenja potpuno biološki, dok ne sazrije, dite nemo šanse shvatiti nešto prije vrimena, koliko god mu okolina nudila sadržaje. okolina u kojoj reste, sudjelovat će u oblikovanju, ali uvika ko drugo sviralo u odnosu na biološke predispozicije. naprimjer, kad dite vidi neku novu stvor, ie grmljavinu, ono će iskati smisao ote stvori s obziron na emocionalnu reakciju  matere. ako se mati prestraši, dite će pojavi staviti dezignaciju opasnost, i bojati će se pojave. međutin, oće li razviti fobiju od ote stvori, tj oće li se bojati grmljavine kako i svoja mati i nakon ča mu se razbistri reprezentacija grmljavine, tj kad skoči na operational stage sa 12 godin, ovisi o urođenon neuroticizmu. dakle, dicu se ne more oblikovati.

ovo o čemu govorin je genetska epistemiologija jeana piageta, da ne bi ispalo da izmišljun.

Nebitno je li prvo ili drugo sviralo, ali uvijek svira. :)

Ne znam zašto imaš potrebu sve što napišeš potkrijepiti nekim autorom? Zašto se bojiš imati svoj stav bez da se skriješ iza tuđih "leđa" (misli)? Pa što ako izmišljaš? Nisi na ispit. Pričamo.

naravski da je bitno; pa nisi valjo postavila vulgarno pitanje tipa more li se čovik preminiti, tipa ako je automehaničar more li postati zidor.

pitanje imo smisla jedino ako ciljo na temelju promjenu, promjenu karaktera, ako se misli na moremo li djelovati na čovika na nočin da od njega učinimo grandmastera ili utječemo na neuroticizam, i odgovor je ne, ne moremo.

zoč? zoto da te potaknen da uzmeš knjigu u ruke i da čitoš. naravski, jo morin izmisliti i da je to genetička epistemiologia, ali sa baren znoš di provjeriti.

Ra wrote:

Gnječ wrote:

Ra wrote:

Gnječ wrote:

misli ti šta hoćeš o meni tko ti brani moš i dalje mislit da sam ti u laptop uvalio i one viruse iz permafrosta iz doba mezozoika ma da nisam ali ti si uvjerena da jesam 

E sad ti fakat moram reći da si tovar. I to onaj veličine slona.  
Nikad nisam niti pomislila takvo što. Ti si zadnja osoba u koju bih posumnjala u svezi s tim. 
Zato nikad mi više ne podvaljuj ovakva uvjerenja, koja nikad i nisu bila moja. Ok?

nisam ni rekao da si pomislila nego si napisala nekad na nekom već odavno ugašenom forumu kad vas je svih vas odjednom čopila neka kolektivna virusno-trojanerska cyber histerija. ali nema veze no hard fellings sa moje strane.

Napisao si da sam uvjerena. Još gore :D 
Ej, bolje da ne nabrajamo što je tko tad udijelio onom drugom. Stvarno nema smisla. Vjeruj mi ti i te kako znaš odbiti bubreg kad te uhvati crna minuta.  
Naravno da ti ne zamjerim i nadam se da je i kod tebe to negdje iza. :)

Gnječ wrote:

znaš da nisam zlopamtilo nego svepamtilo valjda čitaš horoskop bogamu. ovo mi je palo na pamet zbog teme koja je ovdje jer je dobro nešto naučiti novo na nekom živom primjeru nisam to tu plasirao da bi se s tobom svađao. nemoj sad da ti još moram i crtat onda ću izgubit jer crtaš bolje od mene. jebemu, najbolji je bio internet u kamenom dobu najprije si morao iskopat kamenu ploču pa isklesat post pa ga odnijet nekako do servera pa dok bi došao post na forum server bi iskipao pola vreće pijeska jer bi se u transportu kamena ploča skroz polomila. onda bi oni s druge strane dešifrirali što piše u pijesku svaki bi vidio nešto drugo pa dok bi isklesali svoj post ja bi u međuvremenu umro ili bi me neki dinosaur pojeo za doručak. eto i prođe ti tako život između dva posta.

Ra wrote:

aben wrote:

Ra wrote:

aben wrote:

Ra wrote:
Abend je rekao da se djecu ne može oblikovati.  O i te kako ih oblikujemo, svjesno ili nesvjesno. I ne samo mi koji imamo namjeru ili želju oblikovati ih, učestvuju čak i oni koji možda to ne žžele ili nisu svjesni da to čine. 
 

naravski da se dicu more oblikovati, primjerice stolnim cirkularom.

vulgarno oblikovanje ni sporno, usmjereno djelovanje ka promjeni svojstava je druga priča. ljudi upoće ne razumu mehanizme učenja, a umišljaju si da će  određeno ponašanje preminiti dite. možda i oće, ali ki zno na ki nočin? niko.

dječje shvaćanje stvori je samo mutna reprezentacija stvarnosti. oni koristu narative da in pomognu objosniti realitet. kako staru, ota reprezentacija se bistri. važno je napomenuti da su stadiji bistrenja potpuno biološki, dok ne sazrije, dite nemo šanse shvatiti nešto prije vrimena, koliko god mu okolina nudila sadržaje. okolina u kojoj reste, sudjelovat će u oblikovanju, ali uvika ko drugo sviralo u odnosu na biološke predispozicije. naprimjer, kad dite vidi neku novu stvor, ie grmljavinu, ono će iskati smisao ote stvori s obziron na emocionalnu reakciju  matere. ako se mati prestraši, dite će pojavi staviti dezignaciju opasnost, i bojati će se pojave. međutin, oće li razviti fobiju od ote stvori, tj oće li se bojati grmljavine kako i svoja mati i nakon ča mu se razbistri reprezentacija grmljavine, tj kad skoči na operational stage sa 12 godin, ovisi o urođenon neuroticizmu. dakle, dicu se ne more oblikovati.

ovo o čemu govorin je genetska epistemiologija jeana piageta, da ne bi ispalo da izmišljun.

Nebitno je li prvo ili drugo sviralo, ali uvijek svira. :)

Ne znam zašto imaš potrebu sve što napišeš potkrijepiti nekim autorom? Zašto se bojiš imati svoj stav bez da se skriješ iza tuđih "leđa" (misli)? Pa što ako izmišljaš? Nisi na ispit. Pričamo.

naravski da je bitno; pa nisi valjo postavila vulgarno pitanje tipa more li se čovik preminiti, tipa ako je automehaničar more li postati zidor.

pitanje imo smisla jedino ako ciljo na temelju promjenu, promjenu karaktera, ako se misli na moremo li djelovati na čovika na nočin da od njega učinimo grandmastera ili utječemo na neuroticizam, i odgovor je ne, ne moremo.

zoč? zoto da te potaknen da uzmeš knjigu u ruke i da čitoš. naravski, jo morin izmisliti i da je to genetička epistemiologia, ali sa baren znoš di provjeriti.

Kako je moguće da su kažnjenici na Golom otoku tukli druge kažnjenike? 

Fala na poticaju, ali ja bih rado čula iz prve ruke u direktnom kontaktu što mali obični ljudi misle o tome. Knjigu može uzeti bilo tko, rijetki pričaju o onome što ih zanima. 
Nisi mi odgovorio na pitanje, zašto se bojiš imati samo svoje mišljenje, ma kakvo ono bilo?  Kompleksi? Strahovi?

aben wrote:

Ra wrote:

aben wrote:

Ra wrote:

aben wrote:

naravski da se dicu more oblikovati, primjerice stolnim cirkularom.

vulgarno oblikovanje ni sporno, usmjereno djelovanje ka promjeni svojstava je druga priča. ljudi upoće ne razumu mehanizme učenja, a umišljaju si da će  određeno ponašanje preminiti dite. možda i oće, ali ki zno na ki nočin? niko.

dječje shvaćanje stvori je samo mutna reprezentacija stvarnosti. oni koristu narative da in pomognu objosniti realitet. kako staru, ota reprezentacija se bistri. važno je napomenuti da su stadiji bistrenja potpuno biološki, dok ne sazrije, dite nemo šanse shvatiti nešto prije vrimena, koliko god mu okolina nudila sadržaje. okolina u kojoj reste, sudjelovat će u oblikovanju, ali uvika ko drugo sviralo u odnosu na biološke predispozicije. naprimjer, kad dite vidi neku novu stvor, ie grmljavinu, ono će iskati smisao ote stvori s obziron na emocionalnu reakciju  matere. ako se mati prestraši, dite će pojavi staviti dezignaciju opasnost, i bojati će se pojave. međutin, oće li razviti fobiju od ote stvori, tj oće li se bojati grmljavine kako i svoja mati i nakon ča mu se razbistri reprezentacija grmljavine, tj kad skoči na operational stage sa 12 godin, ovisi o urođenon neuroticizmu. dakle, dicu se ne more oblikovati.

ovo o čemu govorin je genetska epistemiologija jeana piageta, da ne bi ispalo da izmišljun.

Nebitno je li prvo ili drugo sviralo, ali uvijek svira. :)

Ne znam zašto imaš potrebu sve što napišeš potkrijepiti nekim autorom? Zašto se bojiš imati svoj stav bez da se skriješ iza tuđih "leđa" (misli)? Pa što ako izmišljaš? Nisi na ispit. Pričamo.

naravski da je bitno; pa nisi valjo postavila vulgarno pitanje tipa more li se čovik preminiti, tipa ako je automehaničar more li postati zidor.

pitanje imo smisla jedino ako ciljo na temelju promjenu, promjenu karaktera, ako se misli na moremo li djelovati na čovika na nočin da od njega učinimo grandmastera ili utječemo na neuroticizam, i odgovor je ne, ne moremo.

zoč? zoto da te potaknen da uzmeš knjigu u ruke i da čitoš. naravski, jo morin izmisliti i da je to genetička epistemiologia, ali sa baren znoš di provjeriti.

Kako je moguće da su kažnjenici na Golom otoku tukli druge kažnjenike? 

Fala na poticaju, ali ja bih rado čula iz prve ruke u direktnom kontaktu što mali obični ljudi misle o tome. Knjigu može uzeti bilo tko, rijetki pričaju o onome što ih zanima. 
Nisi mi odgovorio na pitanje, zašto se bojiš imati samo svoje mišljenje, ma kakvo ono bilo?  Kompleksi? Strahovi?

lako, jer ih je bolilo ako to nisu činili. to nemo nikakove promjene. 


kako ću imati samo svoje mišljenje? ne razumin ot zahtjev. ti bi hotila da pogađan? tipa, koliko je visoka medvednica? i unda bi jo tribo reći...800 metri? 600?

Ra wrote:

Gnječ wrote:

znaš da nisam zlopamtilo nego svepamtilo valjda čitaš horoskop bogamu. ovo mi je palo na pamet zbog teme koja je ovdje jer je dobro nešto naučiti novo na nekom živom primjeru nisam to tu plasirao da bi se s tobom svađao. nemoj sad da ti još moram i crtat onda ću izgubit jer crtaš bolje od mene. jebemu, najbolji je bio internet u kamenom dobu najprije si morao iskopat kamenu ploču pa isklesat post pa ga odnijet nekako do servera pa dok bi došao post na forum server bi iskipao pola vreće pijeska jer bi se u transportu kamena ploča skroz polomila. onda bi oni s druge strane dešifrirali što piše u pijesku svaki bi vidio nešto drugo pa dok bi isklesali svoj post ja bi u međuvremenu umro ili bi me neki dinosaur pojeo za doručak. eto i prođe ti tako život između dva posta.

Naši vlakovi i danas voze tom brzinom. Krene živ čovjek a stigne kostur. :D

Idem polako. Laku noć Gnječ. :)

aben wrote:

violator wrote:

violator wrote:

aben wrote:

violator wrote:

U osnovi, oduvijek me je zanimalo u kolikoj bih se mjeri razlikovala od osobe koja bi nastala kao rezultat svih sjecanja osoba s kojima sam ikada komunicirala. :-) Postojimo li izvan pogleda drugih? Sto je nasa bit, ono nesto sto nas cini autenticnima?

misliš, u koj mjeri bi te drugi razlikovali? jer razlikovala bi se 100 posto.
drugi te uopće ne bi razlikovali., uz pretpostavku da je kopiranje sjećanja potpuno.


postojimo.
naša bit je kontinuum našeg mišljenja i djelovanja, a autentičnima nas čini jedinstvena perspektiva, budući da niko ne more zauzimati isti prostor ko i mi u iston vrimenu, plus biološke karakteristike.

Ako nas autenticnima cini nasa jedinstvena perspektiva, tada i drugi ljudi imaju jedinstvene perspektive pa se i njihova sjecanja o nama - razlikuju. Svatko od njih, pri interakciji s nasim doppelgangerom, pronasao bi nesto sto bi se razlikovalo od njihovog sjecanja na nas...

Da pojasnim malo bolje, taj doppelganger koji bi bio ekstrapoliran iz sjecanja svih ljudi koji su ikada bili u interakciji s nama mozda bi bio jednako nepoznat, neprepoznatljiv kao i mi sami tim istim ljudima jer se njihova pojedinacna sjecanja na nas - razlikuju.

ali riječ je o ljudima, ne o strojima. ljudska percepcija nekoga pojedinca ni striktna, ljudi dopušćaju svojin zaključcima da budu nekompletni. uključuju mogućnost da je neko jednomu čoviku ovakov, a drugomu onakov bez unutarnjih konfliktov. razumi se da će i soma definicija karaktera biti fluidna, pa će se pesimiston okarakterizirati osoba koja često misli loše od jednoga, i ona koja učestalo misli loše, od strone drugoga čovika.

pod dobron kopijon podrazumjevan da bi se vjerno kopiralo sjećanje osobe s obziron na onoga ki će provjeravati autentičnost, pa bi tako kopija mene prema mativki će biti bloga, a prema ostalin socijalistima stroga, tako da niko ne bi mogo razlikovati orginal i kopiju.

Ra wrote:

aben wrote:

Ra wrote:

aben wrote:

Ra wrote:
Nebitno je li prvo ili drugo sviralo, ali uvijek svira. :)

Ne znam zašto imaš potrebu sve što napišeš potkrijepiti nekim autorom? Zašto se bojiš imati svoj stav bez da se skriješ iza tuđih "leđa" (misli)? Pa što ako izmišljaš? Nisi na ispit. Pričamo.

naravski da je bitno; pa nisi valjo postavila vulgarno pitanje tipa more li se čovik preminiti, tipa ako je automehaničar more li postati zidor.

pitanje imo smisla jedino ako ciljo na temelju promjenu, promjenu karaktera, ako se misli na moremo li djelovati na čovika na nočin da od njega učinimo grandmastera ili utječemo na neuroticizam, i odgovor je ne, ne moremo.

zoč? zoto da te potaknen da uzmeš knjigu u ruke i da čitoš. naravski, jo morin izmisliti i da je to genetička epistemiologia, ali sa baren znoš di provjeriti.

Kako je moguće da su kažnjenici na Golom otoku tukli druge kažnjenike? 

Fala na poticaju, ali ja bih rado čula iz prve ruke u direktnom kontaktu što mali obični ljudi misle o tome. Knjigu može uzeti bilo tko, rijetki pričaju o onome što ih zanima. 
Nisi mi odgovorio na pitanje, zašto se bojiš imati samo svoje mišljenje, ma kakvo ono bilo?  Kompleksi? Strahovi?

lako, jer ih je bolilo ako to nisu činili. to nemo nikakove promjene. 


kako ću imati samo svoje mišljenje? ne razumin ot zahtjev. ti bi hotila da pogađan? tipa, koliko je visoka medvednica? i unda bi jo tribo reći...800 metri? 600?

To su bili ljudi s karakterom koji to prije nisu činili, ali su počeli činiti zbog boli.

Mislim da sam napisala da bol mijenja ljude. Fizička ili psihička, svejedno.  

Uvijanje neću komentirati. Ne pišem na nikakvom dijalektu, pišem jasno i bez viška riječi.

ebenica wrote:

violator wrote:
Ipak, zanima me, kada bi nas doppelganger postojao istovremeno s nama samima, bi li drugi ljudi mogli prepoznati original?

drugi ljudi je širok pojam, mislim da ne bi mogli, ali počela si s nekim filmom i cijela ova priča je mene podsjetila na jedan, gledao sam ga davno, ne sjećam se puno osim radnje donekle.
radnja je da se dogodi nešto gdje je cijeli svijet, naravno ne mislim cijeli planeti nego javnost iz toga dijela gdje se radnja odvija, prijatelji, novinari, grad protiv glavnog aktera, osim jedne osobe, ta osoba ostane jedina u cijelom filmu kojoj je stajalište: ne, to nije osoba koju sam ja upoznala..uglavnom da skratim, na kraju filma ta osoba ju pita kako je znala, zašto je jedina vjerovala i objašnjenje te osobe je neki događaj iz prošlosti, skroz nevezan za film, neki bezvezni događaj, i ta osoba kaže u stilu: taj dan sam ja tebe upoznala i mi se od tada znamo, iako se znaju od djetinjstva...znači dogodilo se nešto gdje se jedna osoba "pokazala", razotkrila drugoj na način na koji se možda ne bi mogla razgovorom ili nečim drugim...neki ljudi se poznaju cijeli život a da se u stvari nikad "ne upoznaju"...naravno, to je samo film, al nadam se da za svakoga od nas postoji takva jedna osoba koja bi nas mogla prepoznati uvijek i svugdje, čisto iz romantičnih razloga da ne ispadne da smo ovaj život putovali sami, da je postojao netko tko nam je radio društvo u najvećoj intimi koju imamo kad smo sami sa sobom... samoća i usamljenost su stvarno ružne i žao bi mi bilo da bilo tko provede život na taj način, sakriven.