Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama

https://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodni_dan_protiv_nasilja_nad_%C5%BEenama

Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama, odlukom Ujedninjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine, obilježava se u znak sjećanja na dan kada je 25. studenog 1960. godine sestre Patriu, Minervu i Mariu Teresu Mirabal u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo.
Aktivistice protiv nasilja u obitelji ovaj dan obilježavaju od 1981. godine. U Kanadi je svaka deseta žena žrtva nasilja svog partnera, u SAD-u svaka šesta, a u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena. Podatci su djelomično točni i zapravo umanjeni jer većina nasilja ostaje neregistrirana, a nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura. Iz tih razloga žene se samoorganiziraju i otvaraju skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji.

Borba za zaštitu žena od nasilja u Hrvatskoj tek počinje


U prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj je ubijeno sedam žena, a u proteklih pet taj broj iznosi 91. Nasilje nad ženama je najčešće seksualne i fizičke prirode te se događa unutar obitelji ili veze.
 [url=https://twitter.com/intent/tweet?source=webclient&text=https%3A%2F%2Fp.dw.com%2Fp%2F38sQh%3Fmaca%3Dhr-Twitter-sharing+Borba za za%C5%A1titu %C5%BEena od nasilja u Hrvatskoj tek po%C4%8Dinje][/url] [url=https://web.whatsapp.com/send?text=https%3A%2F%2Fp.dw.com%2Fp%2F38sQh%3Fmaca%3Dhr-Whatsapp%2BWeb-sharing+Borba za za%C5%A1titu %C5%BEena od nasilja u Hrvatskoj tek po%C4%8Dinje][/url]  




„To je ozbiljan problem u društvu. Potpisivanjem Sporazuma o sprječavanju nasilja nad ženama pokazali smo da želimo dostojno provodi Istanbulsku konvenciju i Nacionalnu strategiju“, kazao je premijer Andrej Kenwood Kenon prilikom potpisivanja protokola koji regulira što će pojedina ministarstva raditi u slučaju nasilja nad ženom. Kakvo je stanje na terenu i što se konkretno treba učiniti, pitali smo dvije istaknute hrvatske feministice.
[size=17]Neva Tolle vodi Autonomnu žensku kuću Zagreb, organizaciju koja zlostavljanim ženama daje besplatnu pravnu pomoć i krov nad glavom u najtežim trenucima. Javljaju joj se brojne žene kojima AŽKZ pokušava pomoći individualno, tražeći rješenja od kojih žrtva odabire ono koje joj je optimalno odgovara.
Za Deutsche Welle kaže da odmah trebamo zaboraviti termin „obiteljsko nasilje". „Ratificirali smo Istanbulsku konvenciju koja govori o različitim oblicima nasilja protiv žena i djevojčica. Dakle, govorimo o rodno uvjetovanom nasilju protiv žena i djevojčica.“ Uz to, napominje, trebamo zaboraviti i predrasudu da je prosječeni Hrvat koji zlostavlja – alkoholičar. „Otprilike pedesetak posto žena koje nam se javljaju tuku i zlostavljaju muškarci koji piju, no u ostalim slučajevima žene kažu da njihovi zlostavljači nikada ne popiju ni kapljicu alkohola. Tuku u trijeznom stanju.“
Policija ne razlikuje nasilnika i žrtvu
Naša sugovornica zamjera Ministarstvu unutarnjih poslova loše vođenje statistika koje se lako mogu krivo interpretirati. „Kada bismo površno gledali MUP-ovu statistiku, vidjeli bismo da se ona dosta čudno vodi. Naime, broj zlostavljanja žena je u porastu i vidimo da su oko 70% zlostavljanih u obitelji žene. Tko su ostali? Iz takve policijske statistike to ne možemo utvrditi. Čitajući između redaka, možemo zaključiti da ostatak u velikom postotku čine djeca. Voljela bih da se na nacionalnoj razini počne voditi statistika na način kako obvezuje Istanbulska konvencija. Konvencija ne smije ostati mrtvo slovo na papiru kako bi se bolje zaštitile žrtve i adekvatnije kaznili počinitelji.“
Naime, prema dostupnim pokazateljima svaka treća žena u obitelji doživi neku vrstu psihičkog ili fizičkog nasilja. No Tolle im savjetuje da, prije nego zatraže policijsku zaštitu, nazovu bilo koje žensko savjetovalište. Jer 30-40% žena koje se jave policiji i traže zaštitu od nasilja, prođu na način da ih se privede kao drugooptužene za nasilje u obitelji. Provedu sa zlostavljačem noć u postaji, a potom budu prekršajno kažnjene podjednako kao i njihov zlostavljač. To se događa, kaže Tolle,  kada se žena brani; bilo da mu je banalno u svađi rekla da je idiot ili da ga je, recimo, ogrebla nehotično dok se zaklanjala od udaraca. „To policija smatra nasiljem nje nad njim. To je neugodna situacija za žene. Naša policija ne zna poznati primarnog agresora i žrtvu i zato je važna edukacija koju propisuje Istanbulska konvencija."
Skloništa za žene na meti konzervativaca

obiteljsko nasilje često završava izbacivanjem na ulicu i siromaštvom
Država, Grad Zagreb i i županija, kaže Tolle, u malom dijelu financiraju rad skloništa i savjetovališta AKŽZ-a. No ipak, našli su se na udaru konzervativaca i Crkve koji su tvrdili da će se Istanbulskom konvencijom silni milijuni sliti u udruge koje se bave zaštitom žena od nasilja, bez obzira što neka skloništa za žene vode i Crkvi bliske udruge i financiraju se iz istih izvora. „Uz tolike milijarde koje Crkva crpi iz državnog, gradskog i županijskog budžeta i dodatne novce na koje ne plaća porez, niti financijski pravda, usuđuju se posegnuti u taj mizerno novcima opskrbljen lončić. Pitam ih ne mogu li samo financirati svoje projekte i programe? Neka razmisle koliko su bogobojazni“, kaže Tolle. Navodi i da se niti jednoj autonomnoj kući za zlostavljane žene i djecu, a ima ih sedam u Hrvatskoj, neće povećati sredstva, prema proračunu i projekcijama za iduće tri godine.
Ova aktivistica ipak velike nade polaže u primjenu Istanbulske konvencije. „Ne vjerujem da će to biti brzo, jer je to proces. Ali to može biti brže no što je trenutno na način da se svi latimo posla i da ne gledamo kada će drugi krenuti.“ Tolle tako naglašava da treba krenuti u izmijene zakona, pa i pisanju novih, u skladu s Konvencijom: „Treba prilagoditi i Nacionalnu strategija koja čak ni u svojem naslovu nije usklađena s Konvencijom, iako vladajući tvrde da je ona usklađena. Tu su Obiteljski zakon, Zakon o socijalnoj skrbi, prateći pravilnici… Samo tako ćemo moći prevenirati rodno uvjetovano nasilje nad ženama i djevojčicama, poručiti zlostavljačima da njihovo nasilje nije prihvatljivo te da će za njega biti kažnjeni."
Rat, nasilje i čast
Književnica i pionirka feminizma u Hrvatskoj Đurđa Knežević za trenutno stanje krivi neapsolvirani Domovinski rat. Kaže, rat svi sudionici doživljavaju kao časno nasilje, a ono se prenosi s generacije na generaciju. „Nismo imali nikakvu edukaciju, ni s razrješenje konflikata sa sobom ni s onima s kojima smo ratovali. Mislim da je rat vrlo vjerojatno utjecao na porast nasilje, što se pokazalo i nakon dvije ratne svjetske kataklizme. Nasilje je kao posljedica rata postalo društvena norma."
Čak i novinski članci svjedoče o povezanosti nasilja, muškosti i časti, tumači nam Knežević: „Sjetila sam se slučaja mladića koji je djevojku zatukao francuskim ključem. Izašli su, ona mu se opirala, a on je na sudu kazao da je morao nešto učiniti. Jer da nije, ne bi bio muško.“ Ipak, naša sugovornica tvrdi da porast nasilja nije možda toliko velik koliko nam se čini. „Budući da još uvijek postoji feministički pokret od ranih sedamdesetih, a koji je sigurno uspio provesti tihu društvenu edukaciju, to je proizvelo veći govor o nasilju. To bi moglo stvoriti privid da je porast nasilja puno veći. Jedino čemu možemo vjerovati, kada govorimo o razmjerima nasilja, jesu statistički podaci koji jesu pokazatelji.“
Na tvrdnje da su upravo žene nositeljice patrijarhata koji ih stavlja u položaj žrtve Knežević odgovara da se to samo po sebi razumije, no odbija se zgražati nad tim ženama. „To je povijesno gledano posljedica permanentne edukacije i obiteljskog odgoja. Odgaja ih se da su drugorazredna bića. Žene su u Švicarskoj tek 1971. dobile pravo glasa. To su strašno dugi i spori procesi. Kad se netko rodi u društvu koje je tako nacrtano, onda se rodi tako da ga prihvati. Roditelji i škola mu objasne koja mu je uloga i to dijete s tim ide dalje."
Država ne koristi postojeće resurse

Prosvjed protivnika Instanbulske konvencije u Zagrebu u ožujku 2018.
Podsjetimo, upravo su žene na konzervativnoj sceni najgorljivije priječile ratifikaciju Istanbulske konvencije koja je ovih dana upućena u primjenu. A taj je dokument, smatra Knežević, dobar materijal koji na neki način, gledajući druge države koje su ga usvojile, ujednačava sistem rada i pravne osnove. Jer situacija je alarmantna. „Kazne dosuđene nasilnicima najčešće ne dosižu ni polovicu najvećeg mogućeg trajanja. A onda se zakonodavstvo uređuje prema praksama pa se sve novelira tako da se raspon smanjuje", objašnjava nam.
No dio krivice za spor razvoj sustava za zaštitu žena od nasilje, kako to vidi Knežević, snose i feministkinje i žene koje su posvećene boljitku žena. „Nekada smo političkim putem mijenjale paradigme. Danas se feminizam bavi socijalom, a ne politikom. Imate nasilnike koje mlate, a iz kuće izlazi žrtva. Te sigurne kuće bi trebale biti za nasilne muškarce da bi žena i djeca u svojem domu mogli nastaviti živjeti. On je prebije, a mi je spremamo u sklonište.  Mislim da se može bolje i da državu treba natjerati da zaštiti žene. U svakom selu imamo centar za socijalni rad, postoje infrastruktura, sredstva i nekretnine. Nikad nikome nije palo na pamet iskoristiti već postojeći sustav i sve postaviti na institucionalnu razinu. Mi, feministkinje i normalni građani trebali bi se zalagati da se napravi sustav koji se može oslanjati na centre za socijalni rad i da se tako dosegne norma da na svakih 10.000 žena postoji jedno mjesto koje bi im moglo omogućiti zaštitu“, zaključuje Knežević. [/size]

Cure sretan praznik.

epikur37 wrote:Cure sretan praznik.

hvala Epi.. mislim da i nije neki praznik, ali ok
ili su svi dani borbe ujedno i praznici 

nitko nama više ništa ne može, imamo IK..a i sve ono pride

a di je međunarodni dan muškaraca?
ono zaštita od mobinga, seksualno iskorištavanje i te spike?

jooooj kada vam dođe longi i pokaže kaj je mlohava ćuna.

epikur37 wrote:Cure sretan praznik.

Nije to praznik nego dan u godini podsjetnik na ovu tematiku. Mada bi bilo ispravnije i bez spolne diskriminacije da se zove dan nasilja nad slabijima.

Noor wrote:nitko nama više ništa ne može, imamo IK..a i sve ono pride

A osim toga od nedavno vam podršku daje i Veljača-seljača.

eto ga.
sada imate svoj dan.

longi treba proglasiti i dan mlohave ćune.

veber wrote:a di je međunarodni dan muškaraca?
ono zaštita od mobinga, seksualno iskorištavanje i te spike?

jooooj kada vam dođe longi i pokaže kaj je mlohava ćuna.

Rekla je ona baba iz udruga BABE da nasilje nad muškarcima ne postoji.

Država, Grad Zagreb i i županija, kaže Tolle, u malom dijelu financiraju rad skloništa i savjetovališta AKŽZ-a. No ipak, našli su se na udaru konzervativaca i Crkve koji su tvrdili da će se Istanbulskom konvencijom silni milijuni sliti u udruge koje se bave zaštitom žena od nasilja, bez obzira što neka skloništa za žene vode i Crkvi bliske udruge i financiraju se iz istih izvora. „Uz tolike milijarde koje Crkva crpi iz državnog, gradskog i županijskog budžeta i dodatne novce na koje ne plaća porez, niti financijski pravda, usuđuju se posegnuti u taj mizerno novcima opskrbljen lončić. Pitam ih ne mogu li samo financirati svoje projekte i programe? Neka razmisle koliko su bogobojazni“, kaže Tolle.


$$$$$$$

catabbath wrote:

Noor wrote:nitko nama više ništa ne može, imamo IK..a i sve ono pride

A osim toga od nedavno vam podršku daje i Veljača-seljača.

e, da...viš to sam zaboravila, a tako važna stvar

catabbath wrote:

veber wrote:a di je međunarodni dan muškaraca?
ono zaštita od mobinga, seksualno iskorištavanje i te spike?

jooooj kada vam dođe longi i pokaže kaj je mlohava ćuna.

Rekla je ona baba iz udruga BABE da nasilje nad muškarcima ne postoji.

ja već dva dana trpim teški mobing.

veber wrote:a di je međunarodni dan muškaraca?
ono zaštita od mobinga, seksualno iskorištavanje i te spike?

jooooj kada vam dođe longi i pokaže kaj je mlohava ćuna.

Nemam ja šta pametno tu reč jer meni je svejedno tko je s druge strane ako će me jebavat u zdrav mozak a ne misli stat. Pička , kurac , dite , starija osoba , to ti meni ne igra. Neće to zaštit ako me ideš jebavat u zdrav mozak , ne misliš stat a misliš da je to neko tvoje pravo. Nije. Nije bitno ni jel muški , jel on jači od mene , jel vas je deset. Ništa ti to ne igra. Ja lupan sve tko mi se tako postavi.

veber wrote:ja već dva dana trpim teški mobing.

Vjerojatno si to zaslužio jer si bijeli heteromuškarac na poziciji moći.

catabbath wrote:

veber wrote:ja već dva dana trpim teški mobing.

Vjerojatno si to zaslužio jer si bijeli heteromuškarac na poziciji moći.

ma jesam. hetero. ali je ona šefica i neka pederčina joj je dala ključeve od stana.

U 5 godina Hrvati ubili 91 ženu!
Pa to je stvarno šokantno.
Dakle više je nego jasno da je to ozbiljan problem ovdje..

kaya wrote:U 5 godina Hrvati ubili 91 ženu!
Pa to je stvarno šokantno.
Dakle više je nego jasno da je to ozbiljan problem ovdje..

Stvarno ?

 [size=16]No Tolle im savjetuje da, prije nego zatraže policijsku zaštitu, nazovu bilo koje žensko savjetovalište. Jer 30-40% žena koje se jave policiji i traže zaštitu od nasilja, prođu na način da ih se privede kao drugooptužene za nasilje u obitelji. Provedu sa zlostavljačem noć u postaji, a potom budu prekršajno kažnjene podjednako kao i njihov zlostavljač. To se događa, kaže Tolle,  kada se žena brani; bilo da mu je banalno u svađi rekla da je idiot ili da ga je, recimo, ogrebla nehotično dok se zaklanjala od udaraca. „To policija smatra nasiljem nje nad njim. To je neugodna situacija za žene. Naša policija ne zna poznati primarnog agresora i žrtvu i zato je važna edukacija koju propisuje Istanbulska konvencija."[/size]

sto vise nasilja.. $$$$
zato ce gospoja prepoznat
strucnjak 

u biti sudije I policija su placeni da rede taj poso, onaj koji ne radi treba ostat bez posla
dakle napucajte sudiju koji ne kaznjava prestupnike koji to zaista I objektivno jesu
ove muzacice su ostale bez krava pa se prebacile na drzavu