Re: Kadirov: „Ako se iz Sirije vrate u Čečeniju, borce ISIL-a čekaju ulaznice za groblje“

by **Hektorović** Thu 24 Oct - 15:57

Kadirije danas imaju tekije u Sarajevu, Zvorniku, Travniku i Jajcu. U Sarajevu je čuvena Hadži Sinanova (Silahdar Mustafa-pašina) tekija iz 1640.g. I tu je nekad bila bolnica za duševne bolesnike, a njen prvi poznati šejh, Hasan Kaimija (umro 1691), lečio je travama i melemima, zapisivanjem i bajanjem. Ta istorijska tekija je delimično stradala pod Austrijancima, restaurisana je 1956, a ponovo uređena tek nedavno, iza rata devedesetih godina.

by jastreb Thu 24 Oct - 16:04

Čudno. S jedne straner Čečeni mi se činidu kao najkrvoločnija islamska nacija,a ove sufije su najtolerantnija skupina unutar islama.

Inače sufija ima i u Rijeci.

by **AssadNaPodmornici** Thu 24 Oct - 16:13

jastreb wrote:Čudno. S jedne straner Čečeni mi se činidu kao najkrvoločnija islamska nacija,a ove sufije su najtolerantnija skupina unutar islama.

Inače sufija ima i u Rijeci.

čečenci su i u rusiji islamisti, jedino se boje rusa koji su ih pobili u zadnjem ratu, ali i putin je uložio puste milijarde $ u čečeniju i tako je kupio mir.. pa su mirni.. ali i dalje su oni brutalni islamisti.. to što mrze ISIS , neznači da nisu islamisti.. pa oni drugi "pobunjenici" u siriji , od nusre do pitaj boga koga, oni su također islamisti, i puno više su se ti islamisti ratovali sa ISISom , nego Assad. tako i čečenci. i dalje su to radikalni muslimani, samo privremeno su mirni jer putin šalje pare i kadirov praktički ima državu unutar države

by **Hektorović** Thu 24 Oct - 19:26

jastreb wrote:Čudno. S jedne straner Čečeni mi se činidu kao najkrvoločnija islamska nacija,a ove sufije su najtolerantnija skupina unutar islama.

Inače sufija ima i u Rijeci.

Tekija kao stranački punkt

Derviški hram mistike, utočište duša koje traže mir, utočište sufija... Sve su to epiteti kojima se pokušava dočarati magija tekije u sarajevskom naselju Mejtaš. Sarač Ismailova džamija, jedna od najstarijih u BiH, mjesto je u kojem obitava šejh Halil Hulusi Nakšibendi el Bosnevi, što je derviško ime Halila Brzine, penzioniranog generala Armije BiH, nekadašnjeg komandanata Sedme muslimanske brigade i Prvog korpusa ARBIH.
Tekija na Mejtašu je mjesto gdje vjernici održavaju svoja tijela u ovome svijetu ne oslobađajući se potpuno ljudskih želja, obuzdavajući tek one koje su u suprotnosti sa Božjim zakonom i onim što nalaže zdrav razum. To je mjesto gdje, uz šejha Halila, kroz sufijsku praksu, doktori, političari, trgovci umjetnici, vlasnici privatnih kompanija pokušavaju zaroniti u svoje vlastito naslijeđe i tim putem osloboditi svoja srca.
No, uz sve to, tekija na Mejtašu je, kako tvrde upućeni, mjesto na kojem se održavaju sijela najviđenijih bošnjačkih političara na kojima se kreiraju kadrovska rješenja za imenovanja u javnim preduzećima te kreiraju politička rješenja u parlamentima i ovdašnjim vladama.

Kako su nam kazali vjernici koji petkom ovdje dolaze na džumu, džamija na Mejtašu postala je mjesto na kojem se jednostavno mora biti ukoliko se želi napredovati u ovdašnjem poslovnom ili političkom miljeu. „Otkako je Brzina tu, sedamdeset procenata onih koji dolaze na džumu su u džamiji samo da bi bili viđeni“, komentiraju stanovnici okolnih ulica.
Tekija na Mejtašu samo je nastavak fenomena koji traje već godinama. No, nije zapravo jasno kako se Halil Brzina uspio nametnuti kao jedan od neprikosnovenih vjerskih lidera među Bošnjacima. Do početka rata u našoj zemlji obavljao je dužnost direktora kadrovske službe u zeničkoj Željezari i oni koji ga poznaju kažu kako mu tada nije bilo strano zaviriti u dno čašice s alkoholom.
Kada je počela agresija na BiH, Hamdija Kulović, predratni, ratni i poslijeratni direktor Željezare, postaje prvi komandant Željezarskog, kasnije Trećeg bataljona 303. viteške brigade a Brzina postaje ključni čovjek za logistiku.
U jesen 1992. godine formira se Sedma muslimanska brigada. Brzina, koji je u brigadi nastavio djelovati kao logističar, na njenom je osnivanju radio zajedno sa Mahmutom efendijom Karalićem iz Zenice, Sulejmanom efendijom Čelikovićem iz Kaknja i Ahmetom Adilovićem iz Travnika. Na mjesto komandanta brigade, koja je zvanično formirana 19. novembra 1992., postavljen je Asim Koričić, dok je Amir Kubura najprije obavljao dužnost pomoćnika načelnika štaba za operativno-nastavne poslove. Emir brigade, profesor hadisa Mahmut efendija Karalić je najviše radio na tome da ljudi koji praktikuju vjeru i imaju jače vjerske osjećaje budu u jednoj jedinici. Ideja je bila da se stvori brigada sa posebnim kodeksom ponašanja koji se ne bi kosio sa armijskim kodeksima.

Tek kasnije, kada preuzme dužnost komandanta, Brzina objedinjuje dužnosti komandanta i emira brigade u jednu. Nakon rata, biva imenovan za komandanta Prvog korpusa. Penzioniran je zbog lošeg zdravlja, no i dalje ostaje jedan od najmoćnijih ljudi unutar SDA.
Ova ga stranka imenuje za člana Nadzornog odbora Fabrike duhana Sarajevo, godinama zlatne koke SDA. Prema njegovim su uputama, kao SDA-ovog povjerenika za vojsku, udarni kadrovi iz Sedme muslimanske preraspoređeni u Oružane snage BiH, odnosno Ministarstvo odbrane. Jasno je kako se po ovakvom obrascu kadrovska, finansijska i svaka druga politika SDA već desetljećima formirala u džamijama, tekijama ali i na neformalnim sijelima u pokopnom društvu Bakije, koje je dugo imalo ključnu riječ čak i u dešavanjima oko nogometne reprezentacije BiH.
Neki od upućenih i ova pitanja tvrde da danas u BiH ima više samoproglašenih šejhova nego ikada u njenoj historiji. Dodaju kako vjerski autoriteti koji su to mogli nikome nisu ostavili hilafet.
Samoproglašeni šejhovi i samoproglašeni derviši danas predstavljaju paralelni svijet iz kojeg se regrutiraju nosioci značajnih državnih funkcija. Dešavanja u tekiji na Mejtašu zaintrigirala su i novinare uglednog National Geographica, koji su u nekoliko navrata dolazili u tekiju vidjeti kako zapravo izgledaju bosanski derviši. Domaćin im je bio upravo Brzina, odnosno, šejh Halil Hulusi Nakšibendi el Bosnevi, duhovni vodič nakšibendijske tekije na Mejtašu. (N.H.)

by **Hektorović** Thu 24 Oct - 19:27

TEKIJA-SOBA ZA KADROVE
Denis Zvizdić, Senad Šepić, Bisera Turković, Salmir Kaplan, Nedžad Branković …
Uvijek kada se govori o islamizaciji i šerijatizaciji BiH, govori se o džamijama, Medresama i medžlisima (mejtefima), o njihovom broju, uticaju na društvo i učešće u politici. U zadnje vrijeme, obzirom na već zasićenu izgradnju ovih objekata, kreće se u izgradnju Islamskih Centara /moći/, koje se obično nazivaju ‘kulturnim centrima’
Broj je svakako impozantan i diskutabilan, međutim i po broju popravljenih (porušenih) a posebno nanovo izgrađenih vjerskih objekata, dok se broj obnašaoca državne vlasti i učesnika u politici u BiH koji su prethodno završile neku od vjerskih islamskih škola (Medrese najčešće, a naknadno dovršeno školovanje u Egiptu, Maleziji, Saudi Arabia-i, Jordanu ili Qatru) ne zna. I nemože se ni razlučiti, SDA se u dogovoru sa Islamskom Zajednicom potrudila da tako ostane još od Alije Izetbegovića pa preko bivšeg Reisa Cerića, Harisa Silajdžića, takva praksa je nastavljena i danas sa Bakirom Izetbegovićem. Paradžemati (parajli džemati) koje navodno IZ BiH pokušava staviti pod svoj kišobran a u stvari ih spašava su posebna priča, ali u ovoj kadrovskoj križaljci SDA nigdje se ne računaju još jedne vjerske ustanove a one su, kako stvari stoje itekako značajne.
Riječ je o ‘specijalizirianim’ ustanovama tekijama gdje se, kako je 2014 tvrdila ‘Slobodna Bosna’ a sada to aktualizira elektronsko glasilo ‘The Bosnian Times’ braće Latića (Džemaludina i Nedžada) kroje kadrovske križaljke u vlasti BiH.
Do sada smo znali od hodže Harisa Silajdžića pa do predsjednika Ustavnog Suda BiH ili ambasadora, sve je ‘naslonjeno’ na islamski kadar, jer put BiH je, kako je to objelodanio javno Bakir, Put Alije Izetbegovića i njegove ‘Islamske Deklaracije’. Alijina filozofija ‘podobnih’ a ne sposobnih kadrova je u punom sjaju, od dječjih vrtića do ambasada i najviših bh državnih organa vlasti, gdje je Medresa i džamijski prag osnovni temelj bodovanja i prijema na listu najveće i vodeće partije u BiH SDA Partije. Samim time i u vlast.
No, pomenuta dva glasila tvrde kako se u tekijama zapravo kroji kadrovska služba SDA vlasti a među nekoliko njih koje su obnovljene poslije bh rata najznačajnija da je ona u Sarajevu naslonjena na džamiju ‘Sarac-Ismailovu’ – Nakšibendijska tekija Mejtaš, sa glavnim šejhom Halil Hulusi Nakšibendi el Bosnevijem na čelu, pod kojim imenom je zapravo penzionisani general ArBiH Halil Brzina, bivši komandant 7. Muslimanske Brigade i član Nadzornog Odbora Fabrike Duhana Sarajevo.
Ovi mediji tvrde da se u ovoj tekji odvijaju svi važniji dogovori, da se tu slivaju i informacije obavještajnih službi i kroje križaljke vlasti.
U ovoj tekiji boravi ponekad i Bakir Izetbegović, Reis ef. Kavazović također a tekija je otvorena 24 sata. Tu se, dakle, ne ubadaju derviši noževima uz ispuštanje zvukova kao što smo uobičavali to gledati u filmovima, rade i to ali tu se ‘ubadaju’ i fotelje u vlasti.
Vijesti govore kako je ovdje dogovoreno da u oktobarskim izborima koji su pred nama, za načelnika opštine Stolac ide svršenik Medrese Salmir Kaplan, nekadašnji uzdanik SDA partije i ministar za sport, a logistiku i potporu imaće od šejha Brzine koji je rodom iz Stoca. Tu često svrati i Senad Šepić, također svršenik Cazinske Medrese, Denis Zvizdić sadašnji predsjednik ministarskog vijeća BiH se zna ovdje vidjeti kao i nekadašnji premijer Nedžad Branković a Bisera Turković, vječiti bh ambasador od Alije do Bakira, također je obavezno na konsultacijama kod šejha.
Ono što su nekad u kadriranju obavljali Cerić, Šahinpašić i Čengići, Veladžići, sada slatko odrađuje šejh Brzina, bivši vođa mudžahedina u ArBiH.
Tekija je nekad bilo ravno 47, u vrijeme komunizma su zatvorene a neke i porušene, sada ih ima 11 u Sarajevu a od onih van Sarajeva najpoznatija je ona u Stocu koju je nanovo napravio lično šejh Brzina rodom iz Stoca, derviš i šejh tekije u Sarajevu.
Tekije imaju i svoje posebne medžlise, međutim odavno su već pod ingenerencijom Islamske Zajednice BiH i rade po njihovim propisima.
Tekije se razlikuju po ‘redovima’, školama (sufijska, mevlevijska, bektašika, rufaiska, kadirijska, halvetijska i nakšibendijska), u njima se duhovno uzgajaju budući derviši (kao muslimansko bratstvo), i ovdje je poslednja riječ glavnog derviša poslije šejha.
Muridi su pomoćnici derviša. Jedan od murida Halila Brzine je ‘sestra’ Bisera Turković pored Nedžada Brankovića dok je Salmira Kaplana u tekiju ‘uveo’ Senad Šepić iz Cazina, koji je također jedan od pomoćnika derviša u ovoj tekiji.
Zbog ratnih događanja u 7. Muslimanskoj Br ArBiH šejh Brzina je zaštićen kod bh vlasti više od bilo koje biljne ili životinjske vrste, a pojaviti se kod njega u tekiji na iftaru ili na molitvi, ravno je dobitku na lutriji, zagarantovana je uspješnost u napredovanju u osvajanju vlasti. U vrijeme sukoba sa Bakirom Izetbegović, Radončićev ‘Avaz’ je tamo slikao Denisa Zvizdića, dok sada nakon ‘pomirenja’ dvojice najvećih U Bošnjaka, Halil Brzina je čest kolumnista u njegovoj novini. Kao što je i čest gost i urednik nekih emisija kod Senada Hadžifejzovića, u tv ‘Face’.

by vuksadinare Thu 24 Oct - 22:37

generale jesi ti iz bosne ili hercegovine?...i iz kojeg mjesta..

by Sponsored content